Bosna i Hercegovina posljednjih godina bilježi konstantan pad priliva direktnih stranih investicija. Investitori sve više bježe od granica BiH zbog političke nestabilnosti, kao i kompleksnog uređenja i funkcioniranja zemlje, što stvara mnoge administrativne barijere i za domaća i za strana ulaganja. Neki od problema koje investitori navode su pravna nesigurnost, neuređeno tržište i nedostatak harmonizacije propisa ministarstava na entitetskom i kantonalnom nivou.
Prema službenim podacima Centralne banke BiH ukupna direktna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini u 2013. godini iznosila su 214 milijuna eura, što je za 20 posto manje nego u 2012. godini. BiH nije ispunila velik broj obaveza koje se odnose na unaprjeđenje poslovnog ambijenta za strana ulaganja. Neke od njih nedavno je iznijela Danijela Martinović, zastupnica u Parlamentu BiH, tokom rasprave o izmjenama Zakona o politici direktnih stranih ulaganja.
„Kada smo potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, konkretno smo se obavezali da usvojimo sljedeću regulativu: pored izmjene navedenog zakona trebali smo pripremiti strategiju, pripremiti analizu zakonske regulative i investicione aktivnosti u okviru projekta RIA, izraditi program promocije kompetitivnih prednosti, program pojednostavljenja pravne regulative i zbornik investicionih prijedloga“, kaže Martinović.
Odgovor na pitanje zašto ove obaveze nisu ispunjene potražili smo u državnoj Agenciji za unaprjeđenje stranih investcija – FIPA. Direktorica Agencije Jelica Grujić objašnjava da te obaveze ne ovise samo o instituciji na čijem je čelu, nego i entitetskim, kantonalnim i lokalnim nivoima vlasti.
„Poslovni ambijent je jako širok pojam. Pored jednostavne i lake registracije, podrazumijeva i raspoložive resurse, veličinu tržišta, operativne troškove, konkurentnost radne snage, makroekonomsku stabilnost, transparetnost i primjenu zakona, infrastrukturu, sigurnost. Znači, mnogo tih oblasti treba da se unaprijede da bi se stvorio generalno bolji poslovni ambijent. Uzroke moramo tražiti na svim nivoima vlasti“, objašnjava Grujić.
Neviđeni apsurdi
Vijeće stranih investitora BiH svake godine predstavi listu prioritetnih reformi za poboljšanje poslovne klime u zemlji. Specifičnost pomenute liste je to što je pišu predstavnici kompanija – stranih ulagača u BiH, kaže izvršna direktorica Vijeća Bojana Škrobić-Omerović.
„Bitno je istaći da su ove preporuke koje se nalaze unutra vrlo lako tehnički rješive, predstavljaju vitalni ekonomski interes i napredak poslovnog ambijenta, a mi putem nje sugeriramo vlastima koje su to neophodne promjene. Prošlogodišnje izdanje, iz novembra 2013., obuhvata devet područja – registracija poslovanja, okolinske i građevinske dozvole, poreze, energetsku efikasnos, sudstvo, radno pravno zakonodavstvo, koncesije i izvoz“, navodi naša sugovornica.
Škrobić-Omerović također ističe da su strani ulagači u BiH suočeni sa apsurdima koji ne postoje nigdje drugdje u svijetu.
„Vrlo često“, kaže ona, „investitor duže čeka na dozvolu nego što traje kompletan projekat dobivanja investicije, kapitalizacija, dokapitalizacija, izgradnja projekta, završetak i puštanje u pogon. To doslovno nema nigdje.“
Pad direktnih stranih investicija nije zabilježen samo u u BiH, nego i u drugim tranzicijskim zemljama u regiji. Uzroci negativnog trenda direktnih stranih ulagana u BiH su prije svega politička nestabilnost i pravna nesigurnost, ocjenjuje Sanel Jakupović, dekan na Fakultetu poslovne ekonomije na Panevropskom univerzitetu u Banjaluci.
„Smanjili smo privatizacijske mogućnosti, znači, prodali smo sve veće kompanije, nismo osigurali dalju političku sigurnost i stabilnost koja je bila faktor privlačenja do 2007. godine. Ta putanja se zaustavila i kreće u jednom negativnom toku. Naše približavanje ka Evropskoj uniji i ka NATO savezu je zaustavljeno. To su jedni od osnovnih razloga zašto mi nismo u fokusu pažnje stranih direktnih investitora“, smatra Jakupović.
Bosna i Hercegovina do nedavno je imala posebne restrikcije za ulaganje u namjensku industriju i medijske poslove. Mnoga od tih ograničenja su otklonjena, naglašava Grujić.
„Do 2010. izmijenjen je zakon samo za dio koji se tiče namjenske industrije. Tu je zakonom regulisano da entitetske nadležne institucije mogu donijeti posebnu odluku da u namjenskoj industriji bude strani ulog i veći od 49 posto. Taj zakon je trenutno na snazi, a u proceduru izmjene zakona u Parlamentarnoj skupštini je izmjena koja se tiče i medijskih poslova, odnosno javnog informisanja“, ističe ona.
Prema podacima FIPA-e, u prošloj godini od 28 kompanija koje su najavile ulaganja u BiH, tek njih jedanaest to je i učinilo. U ovoj godini ulaganja i nova zapošljavanja najavile su 23 kompanije, što je tračak nade za sve težu ekonomsku sliku Bosne i Hercegovine.
