Na suđenju zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću iskaz je dovršio Jean (Žan) Rene Ruez, šef istražiteljskog tima haškog tužiteljstva u vezi srebreničkog genocida. O nalazima šestogodišnje istrage (1995-2001) francuski istražitelj Ruez je dao iskaz na svim haškim procesima vezanim za ubojstvo oko 8000 bošnjačkih dječaka i muškaraca.
Svjedočenje na suđenju generalu Mladiću bilo je zadnje u tom nizu, budući da na Haškom sudu (ICTY) više neće biti procesuiranja za zločine u Bosni i Hercegovini.
Tijekom unakrsnog ispitivanja Rueza Mladićev branitelj Branko Lukić priznao je da je bilo oko 4 i pol tisuće zarobljenika u rukama srpskih snaga, no ustvrdio je kako je broj ubijenih naveden u optužnici prenapuhan. Uz to branitelj Lukić je, podsjećajući Rueza na konspirativne teorije, pokušao prikazati - kako su srebrenička pogubljenja organizirana od drugih kako bi se svalila odgovornost na srpske snage.
„Jeste li istraživali novinske tračeve – da su strane službe umiješane jednim dijelom u ubojstva muslimana iz Srebrenice u to vrijeme?“, ispitivao je Lukić, spominjući uz strane tajne službe i bosanskohercegovačku AID.
„Ne, jer kada glasine se toliko približe fantastičnom, ja nemam vremena na to gubiti vrijeme“, odvratio je Ruez negirajući teze obrane - o genocidu u Srebrenici kao propagandi.
U istrazi srebreničkog genocida na temelju koje se formirala optužnica protiv generala Mladića korišteni su iskazi preživjelih svjedoka, insajdera iz srpskih snaga, kao i brojna zapljenjena dokumentacija Vojske Republike Srpske. Među ostalim i dokument inžinjerskog voda od 17. srpnja 1995. godine, u vrijeme prikrivanja masovnih grobnica teškim strojevima.
„Radile su se dvije istovremene pretrage, u Zvorničkoj i Bratunačkoj brigadi (VRS). Ja sam bio prisutan prilikom pretresa u Bratunačkoj brigadi, a drugi su radili to istovremeno u Zvorničkoj, u kojoj je pronađena dokumentacija Inženjerskog bataljona i konfiscirana“, naveo je Ruez u dodatnom ispitivanju od strane tužiteljstva.
O više pronađenih masovnih grobnica, kao i pokušajima njihovog prikrivanja Ruez je svjedočio na suđenjima brojnim oficirima Vojske Republike Srpske, poput Radislava Krstića, Vidoja Blagojevića, Dragana Jokića, Zdravka Tolimira te Vujadina Popovića i ostalih.
Ruez je svjedočio i prilikom rasprave o odmjeravanju kazne Draženu Erdemoviću, prvom egzekutoru koji je priznao učešće u srebreničkim pogubljenjima, kao i na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću. Suđenje Mladiću zadnje je u nizu suđenja vezanih za srebrenački genocid pa je to bio ujedno i zadnji u nizu Reuzovih iskaza.
Suđenje se nastavilo iskazom zaštićenog svjedoka pod pseudonimom RM-322, na sjednici potpuno zatvorenoj za javnost, budući da je vjerovatno riječ o insajderu iz srpskih snaga.
Svjedočenje na suđenju generalu Mladiću bilo je zadnje u tom nizu, budući da na Haškom sudu (ICTY) više neće biti procesuiranja za zločine u Bosni i Hercegovini.
Tijekom unakrsnog ispitivanja Rueza Mladićev branitelj Branko Lukić priznao je da je bilo oko 4 i pol tisuće zarobljenika u rukama srpskih snaga, no ustvrdio je kako je broj ubijenih naveden u optužnici prenapuhan. Uz to branitelj Lukić je, podsjećajući Rueza na konspirativne teorije, pokušao prikazati - kako su srebrenička pogubljenja organizirana od drugih kako bi se svalila odgovornost na srpske snage.
„Jeste li istraživali novinske tračeve – da su strane službe umiješane jednim dijelom u ubojstva muslimana iz Srebrenice u to vrijeme?“, ispitivao je Lukić, spominjući uz strane tajne službe i bosanskohercegovačku AID.
„Ne, jer kada glasine se toliko približe fantastičnom, ja nemam vremena na to gubiti vrijeme“, odvratio je Ruez negirajući teze obrane - o genocidu u Srebrenici kao propagandi.
U istrazi srebreničkog genocida na temelju koje se formirala optužnica protiv generala Mladića korišteni su iskazi preživjelih svjedoka, insajdera iz srpskih snaga, kao i brojna zapljenjena dokumentacija Vojske Republike Srpske. Među ostalim i dokument inžinjerskog voda od 17. srpnja 1995. godine, u vrijeme prikrivanja masovnih grobnica teškim strojevima.
„Radile su se dvije istovremene pretrage, u Zvorničkoj i Bratunačkoj brigadi (VRS). Ja sam bio prisutan prilikom pretresa u Bratunačkoj brigadi, a drugi su radili to istovremeno u Zvorničkoj, u kojoj je pronađena dokumentacija Inženjerskog bataljona i konfiscirana“, naveo je Ruez u dodatnom ispitivanju od strane tužiteljstva.
O više pronađenih masovnih grobnica, kao i pokušajima njihovog prikrivanja Ruez je svjedočio na suđenjima brojnim oficirima Vojske Republike Srpske, poput Radislava Krstića, Vidoja Blagojevića, Dragana Jokića, Zdravka Tolimira te Vujadina Popovića i ostalih.
Ruez je svjedočio i prilikom rasprave o odmjeravanju kazne Draženu Erdemoviću, prvom egzekutoru koji je priznao učešće u srebreničkim pogubljenjima, kao i na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću. Suđenje Mladiću zadnje je u nizu suđenja vezanih za srebrenački genocid pa je to bio ujedno i zadnji u nizu Reuzovih iskaza.
Suđenje se nastavilo iskazom zaštićenog svjedoka pod pseudonimom RM-322, na sjednici potpuno zatvorenoj za javnost, budući da je vjerovatno riječ o insajderu iz srpskih snaga.
