Dostupni linkovi

Umro poslednji narodni heroj Jugoslavije Petar Matić


Odavanje pošte žrtvama nacističkog logora Staro Sajmište u Beogradu, april 2024.
Odavanje pošte žrtvama nacističkog logora Staro Sajmište u Beogradu, april 2024.

Poslednji narodni heroj Jugoslavije Petar Matić preminuo je 4. oktobra, saopšteno je u Beogradu.

Bio je komadant Sremskog partizanskog odreda u Drugom svetskom ratu, potom i komandant Šeste vojvođanske brigade. Preminuo je u 104. godini.

"Kao svedok okupacije u jednom od najtežih istorijskih poglavlja naše zemlje i celog sveta, sledeći slobodarsku tradiciju slavnih predaka, bez oklevanja uključio se u antifašistički pokret i aktivno učešće u organizaciji ustanka u Sremu", napisao je u telegramu saučešća predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Istakao je da će Srbija nastaviti da pamti žrtvu heroja Drugog svetskog rata, da baštini vrednosti za koje su se borili i slobodarsku ideju za koju su davali živote.

"Petar Matić, kao i svi njegovi saborci, ostaće simbol patriotizma i jedan od temelja na kojem počiva moderna istorija naše zemlje i naroda", piše u Vučićevom telegramu.

Publikacija Antifašistički vjesnik navodi da je Petar Matić Dule rođen u Irigu u Sremu 1920. i da je kao dvadesetogodišnjak aktivno radio na podizanju ustanka protiv okupatora.

U njegovoj biografiji stoji da je tokom rata dva puta bio ranjavan u borbama sa nemačkim jedinicama. U maju 1943. postavljen je za komandanta u vojvođanskoj udarnoj brigadi koja je u istočnu Bosnu prebacila 1.100 dobrovoljaca iz Srema i 110 seoskih kola hrane, odeće i sanitetskog materijala.

"Tri stotine kilometara ti su ljudi pješačili od Fruške Gore do bosanskih šuma. Kolonu su pratili brigada i dva bataljona Fruškogorskog odreda. Po tom događaju Veljko Bulajić je snimio i film Veliki transport", objavio je Antifašistički vjesnik.

Za komandanta Šeste vojvođanske udarne brigade postavljen je u aprilu 1944. godine. Posle oslobođenja Beograda završio je Višu vojnu akademiju u Sovjetskom Savezu.

U posleratnoj Jugoslaviji bio je narodni poslanik i član Predsedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije. Tokom 1988. izabran je za predsednika Saveza udruženja narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) ali je u oktobru te godine smenjen zbog protivljenja politici Slobodana Miloševića, kasnijeg predsednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije.

XS
SM
MD
LG