Poslanici i delegati Parlamentarne skupštine BiH su najplaćeniji u Evropi ako se uporede njihova primanja sa prosječnim ličnim dohotkom u zemlji. Na osnovu plate i mjesečnog paušala, njihova novčana primanja premašuju 5.000 konvertibilnih maraka ili 2.500 eura, što je više od šest mjesečnih prosječnih plata. U evropskim zemljama primanja poslanika iznose između dvije i tri prosječne plate u njihovim zemljama. Istovremeno, bh. poslanici su, prema ostvarenom učinku, daleko iza svojih kolega u susjednim i uopšte evropskim zemljama.
Udruženje ekonomista „SWOT“ iz Banje Luke upoređivalo je poslaničke plate u 30 evropskih zemalja i došlo do zaključka da je najisplatnije sjediti u skupštinskim klupama u BiH, u zemlji gdje je stopa nezaposlenosti 46 posto i gdje je skoro izjednačen broj radnika i penzionera. Osim osnovnog ličnog dohotka, izabrani narodni predstavnici svoj životni standard popravljaju i drugim, različitim naknadama, ističe Miloš Todorović, udruženje „SWOT“:
„Poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH samo na osnovu plate i paušala primaju oko 5.000 KM, a ako još na to dodamo dodatne naknade, njihova ukupna mjesečna primanja često prelaze 6.000, što ih svrstava na prvo mjesto u Evropi, barem u 30 zemalja među kojima smo mi pravili poređenje, u odnosu na prosječnu platu u zemlji.“
Posebno su privilegovani, odnosno rastrošni rukovodeći ljudi skupštinskih domova, zapažanje je Almira Terzića, novinara „Oslobođenja“:
„Najuže rukovodstvo, dakle članovi kolegija jednog i drugog doma imaju brojne privilegije u smislu reprezentacija, plaćanja troškova mobilnih telefona koji iznose čak 1.000 KM mjesečno. Isto toliko iznosi njihova mjesečna reprezentacija. Također, članovi kolegija oba doma PSBiH prilikom putovanja u inozemstvo imaju pravo da koriste biznis klasu putovanja avionom, što enormno povećava cijene koštanja avionskih karata. Imali smo slučaj da je takvo jedno putovanje u Kanadu prošle godine koštalo čak 40.000 maraka jer su članovi kolegija putovali biznis klasom i njihova karta je iznosila skoro 9.000 maraka pojedinačno.“
Odbijeno oko 80 posto zakona
Da li bh. parlamentarci svojim radom zaslužuju visoka primanja? Analiza nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa pokazuje da u posljednje dvije godine nije usvojen nijedan od temeljnih zakona. Također, mali broj zakona se direktno odnosi na rješavanje životnih problema građana - npr. nije usvojen zakon o besplatnoj pravnoj pomoći ili zakon o jedinstvenom matičnom broju.
Ivica Ćavar, iz Centara civilnih inicijativa, navodi kako PSBiH uglavnom odbija, a ne usvaja zakone:
„Preko 80 posto zakona je odbijeno u razdoblju od 2006. do 2012. godine negativnim entitetskim glasanjem. U prošloj godini su usvojena 23 zakona, a odbijeno ih je čak 19. Susjedni parlamenti usvajaju višestruko veći broj zakona.“
Šta je moguće rješenje? Miloš Todorović predlaže:
„Njihove plate uskladiti s ostalim inistitucijama u BiH. Parlamenti Federacije i RS-a su također u vrhu poredeći ove iznose sa prosječnom platom, ali su im daleko niže plate nego što je to slučaj sa poslanicama u Parlamentarnoj skupštini, pa bi jedno od rješenja moglo biti da se uskladi sa visinama plata u ove dvije entitetske skupštine, ili recimo da se zakonski reguliše da visina njihove plate u odnosu prosječne plate u BiH ne može da bude bude maksimalno u odnosu tri prema jedan, a trenutno je šest prema jedan.“
Ne samo poslanici nego uopšte političari u BiH imaju primanja na kojima bi im pozavidjele kolege u razvijenim zemljama, smatra profesor Džemal Sokolović.
„Mora se reći da su neki predstavnici sva tri konstitutivna naroda, neki Srbi, neki Bošnjaci i neki Hrvati, dobili mnogo više nego što su zaslužili, mnogo više nego što su ikada imali - i mnogo, mnogo više nego što bi igdje drugo dobili. Za neke ljude u Bosni je raj. Nikada im nije bilo bolje. A ogroman dio stanovništva živi ispod nivoa normalnog životnog standarda zbog toga što ovaj preostali dio - jedna manjina naprosto ima i vlast i novac i bogatstvo.“
Ove navode potvrđuju i građani u našoj anketi:
Udruženje ekonomista „SWOT“ iz Banje Luke upoređivalo je poslaničke plate u 30 evropskih zemalja i došlo do zaključka da je najisplatnije sjediti u skupštinskim klupama u BiH, u zemlji gdje je stopa nezaposlenosti 46 posto i gdje je skoro izjednačen broj radnika i penzionera. Osim osnovnog ličnog dohotka, izabrani narodni predstavnici svoj životni standard popravljaju i drugim, različitim naknadama, ističe Miloš Todorović, udruženje „SWOT“:
„Poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH samo na osnovu plate i paušala primaju oko 5.000 KM, a ako još na to dodamo dodatne naknade, njihova ukupna mjesečna primanja često prelaze 6.000, što ih svrstava na prvo mjesto u Evropi, barem u 30 zemalja među kojima smo mi pravili poređenje, u odnosu na prosječnu platu u zemlji.“
Posebno su privilegovani, odnosno rastrošni rukovodeći ljudi skupštinskih domova, zapažanje je Almira Terzića, novinara „Oslobođenja“:
„Najuže rukovodstvo, dakle članovi kolegija jednog i drugog doma imaju brojne privilegije u smislu reprezentacija, plaćanja troškova mobilnih telefona koji iznose čak 1.000 KM mjesečno. Isto toliko iznosi njihova mjesečna reprezentacija. Također, članovi kolegija oba doma PSBiH prilikom putovanja u inozemstvo imaju pravo da koriste biznis klasu putovanja avionom, što enormno povećava cijene koštanja avionskih karata. Imali smo slučaj da je takvo jedno putovanje u Kanadu prošle godine koštalo čak 40.000 maraka jer su članovi kolegija putovali biznis klasom i njihova karta je iznosila skoro 9.000 maraka pojedinačno.“
Odbijeno oko 80 posto zakona
Da li bh. parlamentarci svojim radom zaslužuju visoka primanja? Analiza nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa pokazuje da u posljednje dvije godine nije usvojen nijedan od temeljnih zakona. Također, mali broj zakona se direktno odnosi na rješavanje životnih problema građana - npr. nije usvojen zakon o besplatnoj pravnoj pomoći ili zakon o jedinstvenom matičnom broju.
Ivica Ćavar, iz Centara civilnih inicijativa, navodi kako PSBiH uglavnom odbija, a ne usvaja zakone:
„Preko 80 posto zakona je odbijeno u razdoblju od 2006. do 2012. godine negativnim entitetskim glasanjem. U prošloj godini su usvojena 23 zakona, a odbijeno ih je čak 19. Susjedni parlamenti usvajaju višestruko veći broj zakona.“
Šta je moguće rješenje? Miloš Todorović predlaže:
„Njihove plate uskladiti s ostalim inistitucijama u BiH. Parlamenti Federacije i RS-a su također u vrhu poredeći ove iznose sa prosječnom platom, ali su im daleko niže plate nego što je to slučaj sa poslanicama u Parlamentarnoj skupštini, pa bi jedno od rješenja moglo biti da se uskladi sa visinama plata u ove dvije entitetske skupštine, ili recimo da se zakonski reguliše da visina njihove plate u odnosu prosječne plate u BiH ne može da bude bude maksimalno u odnosu tri prema jedan, a trenutno je šest prema jedan.“
Ne samo poslanici nego uopšte političari u BiH imaju primanja na kojima bi im pozavidjele kolege u razvijenim zemljama, smatra profesor Džemal Sokolović.
„Mora se reći da su neki predstavnici sva tri konstitutivna naroda, neki Srbi, neki Bošnjaci i neki Hrvati, dobili mnogo više nego što su zaslužili, mnogo više nego što su ikada imali - i mnogo, mnogo više nego što bi igdje drugo dobili. Za neke ljude u Bosni je raj. Nikada im nije bilo bolje. A ogroman dio stanovništva živi ispod nivoa normalnog životnog standarda zbog toga što ovaj preostali dio - jedna manjina naprosto ima i vlast i novac i bogatstvo.“
Ove navode potvrđuju i građani u našoj anketi: