Da bi se dodvorili biračima, a ne „oprali“ savjest, nešto više od 120 dana do izbora, ovdašnji političari u parlamentarnoj proceduri pokušavaju, putem prijedloga zakona i inicijativa, smanjiti javnu potrošnju i plate visokim zvaničnicima. Upućeno je nekoliko prijedloga, no niti jedan nema dovoljno glasova da prođe. Istovremeno, analitičari prognoziraju da će se trend inicijative za smanjenje plata nastaviti do izbora. Tim prije, jer još uvijek u Domu naroda nije usvojen amandman kojim se spriječava smanjenje plata funkcionerima u institucijama BiH za vrijeme trajanja njihovog mandata.
Bosanskohercegovački parlamentarci najplaćeniji su u regiji. Mjesečno u prosjeku dobijaju oko 2.500 eura. To potvrđuje i SNSD-ov poslanik Drago Kalabić:
„Nekih 4.360 KM. Pa imate paušal, imate nekih povremenih primanja koja zavise od angažovanja u nekakvim komisijama i slično. Paušal je ono što je mjesečni dodatak svaki put, a ostala zavise od eventualnog angažovanja u određenim radnim tijelima.“
Za zakonodavnom ne kaska ni izvršna vlast. Njihove plate kreću se od 2.000 do 2.500 eura. Ali to nije sve. Iz državnog budžeta ministri naplate mnogo više. Primjerice, državni ministar finansija i trezora Nikola Špirić, mimo plate, dobija još 1.600 eura za poziciju predsjedavajućeg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, a još toliko i od Fiskalnog vijeća:
„Moja plata je 5.300 sa svim dodacima - za odvojeni život, za minuli rad, za topli obrok. Sve što spada u to je 5.300.“
Najveće plate u Bosni i Hercegovini, zvanično, ima tročlano Predsjedništvo, i to od 2.600 do 2.800 eura, u zavisnosti na minuli rad, a pored toga dobijaju i druge, pripadajuće naknade.
Bivši zamjenik ministra finansija BiH Fuad Kasumović kaže kako je prije šest godina pokušao urediti oblast u kojoj se na godišnjem nivou gubi na desetine miliona eura:
„Tada kada sam pravio tu analizu i kad smo pravili taj pravilnik da bismo smanjili ta primanja, vidio sam pojedince, one najposlušnije, koji su imali i preko 10.000 mjesečno nadoknade.“
Kasumovićeva inicijativa nije prošla, a da bi se dodvorili biračima, a ne „oprali“ savjest, nešto više od 120 dana do izbora, ovdašnji političari u parlamentarnoj proceduri pokušavaju, putem prijedloga zakona i inicijativa, smanjiti javnu potrošnju i plate visokim zvaničnicima. Upućeno je nekoliko prijedloga - Niko Lozančić, kadar HDZ-a, predlaže donošenje zakona o raspolaganju javnim sredstvima, SNSD-ovac Milorad Živković da se utvrdi visina plate u bh. institucijama, a iz SDP-a su došle dvije inicijative: jedna Denisa Bećirovića za ukidanje paušala profesionalno zaposlenim parlamentarcima, te Ante Domazeta o odricanju određenih prava. Istovremeno, klub SDA predlaže smanjenje plata i privilegija bh. parlamentarcima. I dok neki od njih smatraju da se prijedlozima zadire u entitetske nadležnosti, drugi, poput Adnana Bašića iz Radončićevog SBB-a, misle sljedeće:
„Nismo mi dežurni krivci za to što ova država financijski stalno pada na dno. Mi smo najmanje za to krivi zato što su nam sva ovlaštenja da bismo mogli da nešto uradimo i pomognemo ovoj državi uzeta ovakvim načinom Dejtonskog mirovnog sporazuma.“
Poslanica Vesna Krstović Spremo kaže:
„Predstavnici svih stranaka se trude ovih dana, pošto bi to bilo pri kraju mandata vrlo korisno za predstojeće izbore, smanjivati plate i utrkuju se ko će više o svemu tome da porazgovara, odnosno njegova politička opcija. I naravno da tu ima interesa predizbornog karaktera. Da smo mi na početku našeg mandata otvorili ovu priču o vrstama takve štednje, ja bih to pozdravila. Hoću da kažem da taj duh štednje ne postoji nigdje. Gdje su agencije?“
I dok se poslanici „grčevito“ bore da zadrže iste plate do oktobra, ovdašnji građani svakodnevno „stežu kaiš“, jer je novca sve manje ili nikako, a namirnice su sve skuplje. Neki od njih kažu:
Analitičari prognoziraju da će se trend inicijative za smanjenje plata nastaviti do izbora. Tim prije, jer još uvijek u Domu naroda nije usvojen amandman kojim se spriječava smanjenje plata funkcionerima u institucijama BiH za vrijeme trajanja njihovog mandata.
Bosanskohercegovački parlamentarci najplaćeniji su u regiji. Mjesečno u prosjeku dobijaju oko 2.500 eura. To potvrđuje i SNSD-ov poslanik Drago Kalabić:
„Nekih 4.360 KM. Pa imate paušal, imate nekih povremenih primanja koja zavise od angažovanja u nekakvim komisijama i slično. Paušal je ono što je mjesečni dodatak svaki put, a ostala zavise od eventualnog angažovanja u određenim radnim tijelima.“
Za zakonodavnom ne kaska ni izvršna vlast. Njihove plate kreću se od 2.000 do 2.500 eura. Ali to nije sve. Iz državnog budžeta ministri naplate mnogo više. Primjerice, državni ministar finansija i trezora Nikola Špirić, mimo plate, dobija još 1.600 eura za poziciju predsjedavajućeg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, a još toliko i od Fiskalnog vijeća:
„Moja plata je 5.300 sa svim dodacima - za odvojeni život, za minuli rad, za topli obrok. Sve što spada u to je 5.300.“
Najveće plate u Bosni i Hercegovini, zvanično, ima tročlano Predsjedništvo, i to od 2.600 do 2.800 eura, u zavisnosti na minuli rad, a pored toga dobijaju i druge, pripadajuće naknade.
Bivši zamjenik ministra finansija BiH Fuad Kasumović kaže kako je prije šest godina pokušao urediti oblast u kojoj se na godišnjem nivou gubi na desetine miliona eura:
„Tada kada sam pravio tu analizu i kad smo pravili taj pravilnik da bismo smanjili ta primanja, vidio sam pojedince, one najposlušnije, koji su imali i preko 10.000 mjesečno nadoknade.“
Kasumovićeva inicijativa nije prošla, a da bi se dodvorili biračima, a ne „oprali“ savjest, nešto više od 120 dana do izbora, ovdašnji političari u parlamentarnoj proceduri pokušavaju, putem prijedloga zakona i inicijativa, smanjiti javnu potrošnju i plate visokim zvaničnicima. Upućeno je nekoliko prijedloga - Niko Lozančić, kadar HDZ-a, predlaže donošenje zakona o raspolaganju javnim sredstvima, SNSD-ovac Milorad Živković da se utvrdi visina plate u bh. institucijama, a iz SDP-a su došle dvije inicijative: jedna Denisa Bećirovića za ukidanje paušala profesionalno zaposlenim parlamentarcima, te Ante Domazeta o odricanju određenih prava. Istovremeno, klub SDA predlaže smanjenje plata i privilegija bh. parlamentarcima. I dok neki od njih smatraju da se prijedlozima zadire u entitetske nadležnosti, drugi, poput Adnana Bašića iz Radončićevog SBB-a, misle sljedeće:
„Nismo mi dežurni krivci za to što ova država financijski stalno pada na dno. Mi smo najmanje za to krivi zato što su nam sva ovlaštenja da bismo mogli da nešto uradimo i pomognemo ovoj državi uzeta ovakvim načinom Dejtonskog mirovnog sporazuma.“
Poslanica Vesna Krstović Spremo kaže:
„Predstavnici svih stranaka se trude ovih dana, pošto bi to bilo pri kraju mandata vrlo korisno za predstojeće izbore, smanjivati plate i utrkuju se ko će više o svemu tome da porazgovara, odnosno njegova politička opcija. I naravno da tu ima interesa predizbornog karaktera. Da smo mi na početku našeg mandata otvorili ovu priču o vrstama takve štednje, ja bih to pozdravila. Hoću da kažem da taj duh štednje ne postoji nigdje. Gdje su agencije?“
I dok se poslanici „grčevito“ bore da zadrže iste plate do oktobra, ovdašnji građani svakodnevno „stežu kaiš“, jer je novca sve manje ili nikako, a namirnice su sve skuplje. Neki od njih kažu:
Analitičari prognoziraju da će se trend inicijative za smanjenje plata nastaviti do izbora. Tim prije, jer još uvijek u Domu naroda nije usvojen amandman kojim se spriječava smanjenje plata funkcionerima u institucijama BiH za vrijeme trajanja njihovog mandata.