Odluke Predsjedništva BiH o posjeti crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića u martu i raspoređivanju Frontexa u BiH poništene su odlukom Narodne skupštine Republike Srpske (RS) od četvrtka (27. februara).
Skupština RS je, naime, podržala potez člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je, iskoristivši ustavom predviđeno pravo, proglasio destruktivnom po vitalni entitetski interes (Republike Srpske) dolazak Mila Đukanovića u BiH, kao i raspoređivanje pripadnika Agencije za evropsku za evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex) na teritoriji BiH.
Prema Ustavu BiH, s obzirom da je Skupština RS podržala potez Dodika kao srpskog člana Predsjedništva BiH, odluke o posjeti Đukanovića i raspoređivanju Frontexa, donesene 19. februara glasovima druge dvojice članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića - poništene su.
Dodika je podržalo svih 56 prisutnih poslanika, niko nije bio protiv, niti uzdržan, dok poslanici opozicije nisu prisustvovali glasanju.
Poslanička rasprava na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske trajala je od srijede kasno popodne do četvrtka rano ujutro, a poslanici su najmanje pričali o temi posebne sjednice.
Opozicija je Dodika nazivala "lopovom", a njegovu Stranku nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) "lopovskom", na šta im je Dodik odgovorio višestrukim izlaganjima u kojima je čitao o projektima i ulaganjima u infrastrukturu i opštine u RS za vrijeme njegove vlasti. "Laž, krađa, lopovluk, manipulacija, kupovina, švercanje", neke su od najčešćih riječi koje su se čule tokom zasjedanja.
Dodik: 'Atak na SPC'
Dodik je, obrazlažući zbog čega nije vrijeme za posjetu Mila Đukanovića, koja je trebala uslijediti iduće sedmice (2. i 3. marta), kazao kako "nije najbolji trenutak da se Đukanoviću da medijski publicitet na političkoj pozornici u BiH u Sarajevu, s obzirom na njegov atak na imovinu Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori".
Poslanica Partije demokratskog progresa (PDP) Jelena Trivić direktno je odgovorila Dodiku na njegovo obraćanje.
"Svi smo jedinstveni u osudi onog što radi režim u Crnoj Gori i definitivno je ovo jedan problem koji se tiče nas koji živimo ovdje. Za ovu posjetu reći ću da ste prilično licemjerni. Vi ste Đukanoviću trebali reći u lice što mislite. Ne znate na kakvu ćete reakciju naići, zato što ste vi imali veze sa Crnom Gorom, da ste podržavali i njenu nezavisnost. Mi smo u Narodnoj skupštini imali raspravu o Deklaraciji o zaštiti srpskog naroda u Crnoj Gori. Vaši poslanici su bili protiv. I ovo je sad malo licemjerno. Galamom ćete zabraniti Đukanoviću da dođe u BiH, ali šta je za zaštitu srpskih interesa u Crnoj Gori", kazala je.
"Što se tiče prvog zaključka, mi smatramo da to ne treba podržati jer je, kakav god on bio (Đukanović), a jako su slični obojica (Đukanović i Dodik), odjavio svoj dolazak. Ovo je vrh ironije. Vi hoćete da mi budemo jedinstveni u činjenici, on je odjavio dolazak. Deklaracija koju je predložio član Kluba SDS-a, nije imala politička svojstva, ogradila se od političkih stavova, bila je samo deklaracija koja će podržati srpski narod u Crnoj Gori i Srpsku pravoslavnu crkvu i ništa više", rekao je šef poslaničkog kluba Srpske demokratske stranke (SDS) Miladin Stanić.
Đukanović u Srebrenici
Odgovarajući Staniću, Dodik je istakao da je vitalni interes pokrenut zbog preglasavanja u Predsjedništvu BiH, a ne zbog dolaska Đukanovića.
"Ako želite da ova tačka bude skinuta sa dnevnog reda, onda želite da Đukanović dođe na obilježavanje 25 godina od stradanja u Srebrenici", naveo je Dodik.
U Klubu poslanika Zajedno za BiH poručili su da neće podržati predložene zaključke. Predsjednik tog Kluba Edin Ramić kaže da se viđenim pristupom obesmišljava mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa entiteta Republika Srpska u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i da su postojali drugi načini da se riješi pristup posjeti predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića BiH.
"To je krajnje nediplomatski. Sa druge strane, odluka o potvrđivanju vitalnog interesa neće spriječiti gospodina Đukanovića da dođe 11. jula u Srebrenicu na obilježavanju 25. godišnjice genocida u Srebrenici, tako da je pomalo nepotrebno da se ovdje bavimo tako važnim pitanjem zbog nekih dnevno političkih poena", rekao je Ramić, te iznio stav da se o pitanjima zaštite interesa Srba u Crnoj Gori treba baviti Srbija, a ne treba raspravljati o tome u Republici Srpskoj.
Pitanje Frontexa, migranata i granice
Kada je u pitanju dolazak Frontexa u BiH, što je bilo najavljeno kao pomoć vlastima BiH u rješavanju krize sa velikim brojem migranata, posebno na granici sa Hrvatskom, Skupština RS je u usvojenom zaključku navela kako sporazum o dolasku Frontexa "u najvećem dijelu nije sporan".
"Ali je neprihvatljivo da bude usvojen bez saglasnosti i učešća Ministarstva unutrašnjih poslova RS, s obzirom da je u njegovoj nadležnosti najveći dio graničnog pojasa kojeg se Sporazum tiče, kao i zbog činjenice da se Sporazum ovakvog značaja pokušava usvojiti preglasavanjem člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske", navedeno je u usvojenom zaključku,
Drugim zaključkom je Dodik zadužen da "pokrene novu inicijativu i pregovore" za zaključivanje novog sporazuma o dolasku Frontexa, ali "uz obavezno poštovanje mišljenja i stavova nadležnih organa RS".
Dodik je na sjednici kazao kako "BiH ne može da istrpi priliv migranata, preko 3.000 na mjesečnom nivou", te kako je očigledno da će ta stvar eskalirati".
"BiH nije učestvovala u kreiranju migrantske krize i zato ne bi trebala da ima posljedice na tom planu. Ne možemo da osporimo njihova prava, ali ovo ne može biti 'parkiralište', kako to neki zovu. To je opasno", poručio je Dodik.
Šef poslaničkog kluba glavne opozicione stranke, SDS, Miladin Stanić kazao je kako je RS zauzela dobar stav prema migrantima.
"Mi nemamo uslove da ih primimo, ako neko hoće da ih primi u drugom dijelu BiH, neka ih primi, mi nemamo ništa protiv. Frontex nam nije potreban, zato što kretanje migranata nije pitanje RS ni BiH. To je šire pitanje. Znači, neka stane Frontex tamo gdje je EU, Grčka, Bugarska... I nek ne da nikome proći. U RS Frontex može imati samo konsultativnu moć, može pomoći oko rješavanja tih slučajeva, može opremom, može savjetovanjem. Nama nikakve strane snage ne trebaju u RS, niti u BiH", istakao je Stanić.
Bosna i Hercegovina parafirala je Sporazum sa Frontexom krajem 2018. godine, međutim, potrebno je da se sporazum i zvanično potpiše, kako bi snage ove evropske Agencije pomogle domaćim agencijama da osiguraju granice i bore se sa ilegalnim migracijama.
Ulasku snaga Frontexa na teritoriju Bosne i Hercegovine Dodik se usprotivio još sredinom 2019. godine, kada je odbio prijedlog da se na istočnoj granici zemlje, prema Srbiji, rasporede pripadnici Oružanih snaga BiH i Frontexa.
Vitalni interes na 'trivijalnom pitanju'
Predsjednik nevladine organizacije Evropski pokret u Crnoj Gori Momčilo Radulović smatra da pokretanje vitalnog nacionalnog interesa na ovako trivijalnom pitanju, poput posjete jednog državnika Bosni i Hercegovini, neće donijeti dobro nikome, te će narušiti ugled Republike Srpske i njenih predstavnika.
"Mislim da je to jedna vrlo nepametna odluka, neprincipijelna odluka koja samo ide na štetu srpskog naroda i njegovog ugleda u regionu, ali i u široj međunarodnoj zajednici. Da ne pričamo o tome što je ostalo od nečega što se nekada mogao nazvati ugled gospodina Dodika, jer o tome se sve manje može i govoriti. Iskreno se nadam da ova aktivnost neće biti produžena i da neće rezultirati daljim produbljivanjem negativnih trendova u donosima između jednog entiteta Bosne i Hercegovine i Crne Gore", komentariše Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Radio Slobodna Evropa (RSE) nije mogao doći do informacije u kabinetu člana Predsjedništva Republike Srpske Milorada Dodika o tome šta je štetno po vitalne interese Republike Srpske u dolasku Mila Đukanovića, jer je Dragoljub Reljić, Dodikov savjetnik za ustavno-pravna pitanja, početkom sedmice bio na putu, a niko drugi izjave o tome nije mogao dati.
Još uvijek nema zvanične potvrde hoće li Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore doći u posjetu Bosni i Hercegovini. U kabinetu predsjednika Crne Gore za RSE nisu mogli potvrditi niti demantovati da li je Đukanović odustao od posjete Bosni i Hercegovini, jer se nalazi na službenom putu u Ženevi.
Propala Deklaracija o položaju Srba u Crnoj Gori
Politička analitičarka Tanja Topić u izjavi za RSE ističe da je zahtjev Milorada Dodika za pokretanjem vitalnog nacionalnog interesa apsurdan, imajući u vidu prethodna dešavanja oko Deklaracije o položaju srpskog naroda u Crnoj Gori.
"Prije svega zato što su poslanici iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata čiji je predsjednik Milorad Dodik) u Narodnoj skupštini Republike Srpske odbili, odnosno nisu podržali Deklaraciju o položaju srpskog naroda u Crnoj Gori, a sada se pokreće pitanje koje je vezano za posjete predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Bosni i Hercegovini", ističe Topić.
Skupština Republike Srpske, naime, na sjednici 20. februara nije usvojila Deklaraciju o položaju srpskog naroda u Crnoj Gori, koju je predložio poslanik u Klubu Srpske demokratske stranke (SDS) Nebojša Vukanović.
Povod za podnošenje ove deklaracije je bilo usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori koji Srpska pravoslavna crkva (SPC) osuđuje i označava kao akt donesen sa ciljem oduzimanja imovine, što vlast odbacuje.
Odbili su je i poslanici vladajućeg SNSD-a, zajedno s partijama s kojima sudjeluju u vlasti s obrazloženjem da "po pitanju dešavanja u Crnoj Gori prate šta radi Srbija, koja još uvijek nije donijela nikakvu deklaraciju", te da Narodna skupština Republike Srpske nema nadležnost da donosi deklaraciju o položaju Srba u drugim državama.
Usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti bilo je povod brojnih litija i u bh. entitetu RS, pored protesta SPC i litija u Crnoj Gori, te protesta u Srbiji.
Facebook Forum