Dostupni linkovi

Zašto posada Starlinera ostaje u svemiru još šest mjeseci?


NASA-ini astronauti Butch Wilmore (desno) i Suni Williams u svemirskom centru Kennedy na Stanici svemirskih snaga Cape Canaveral na Floridi prije ukrcavanja na svemirski brod Boeing CST-100 Starliner i polijetanja na ISS, 5. juna 2024.
NASA-ini astronauti Butch Wilmore (desno) i Suni Williams u svemirskom centru Kennedy na Stanici svemirskih snaga Cape Canaveral na Floridi prije ukrcavanja na svemirski brod Boeing CST-100 Starliner i polijetanja na ISS, 5. juna 2024.

NASA je odlučila da astronautima Butchu Wilmoreu i Suni Williams produži boravak na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) na nekoliko mjeseci zbog problema s Boeingovim Starlinerom.

Boeing nije uspio ubijediti NASA-u da je njegova kapsula dovoljno pouzdana, pa će se astronauti umjesto osam dana, vratiti kući nakon osam mjeseci i to konkurentskom letjelicom SpaceX, pišu svjetski mediji ukazujući na značajne probleme s kojima se u posljednje vrijeme suočava najveći američki proizvođač aviona.

Prazna kapsula

Boeingova problematična kapsula Starliner vratit će se na Zemlju prazna zbog neriješenih zabrinutosti oko njene sigurnosti - ostavljajući rivalskog SpaceX-a da vrati dva NASA-ina astronauta kući, piše londonski The Times.

Odluka NASA-e, koja predstavlja još jedan udarac Boeingu nakon niza kontroverzi oko njegove sigurnosne politike, dolazi nakon što 11 sedmica inženjerskih analiza nije uspjelo uvjeriti svemirsku agenciju da su Starlinerovi potisnici dovoljno pouzdani.

Njegova posada, NASA-ini astronauti Butch Wilmore i Suni Williams, ostat će na Međunarodnoj svemirskoj stanici do februara i pridružit će se kolegama koji se vraćaju kući prethodno planiranim SpaceX Crew Dragonom.

"Svemirski let je rizičan čak i kada je najsigurniji, pa čak i ako je rutinski, a testni let po prirodi nije ni siguran ni rutinski. Dakle, odluka da Butch i Suni ostanu na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) i da se Boeing Starliner vrati kući bez posade rezultat je predanosti pitanju sigurnosti", rekao je Bill Nelson iz NASA-e.

Boeing je sedmicama insistirao da su Starlinerovi potisnici i pogonski sistem sposobni za povratni let, dok je NASA tvrdila suprotno navodeći da je "očigledno bilo nekih promašaja" u toj kvalifikaciji.

Starliner je s Wilmoreom i Williams na brodu poletio 5. juna iz Cape Canaverala na Floridi, za ono što se predviđalo da će biti testna misija od osam do deset dana kako bi se procijenila njegova spremnost za rutinske operativne letove.

Međutim, ističe Times, curenje helija u pogonskom sistemu i problemi s nekim potisnicima tokom približavanja ISS-u zaustavili su njegov povratni let čekajući testove i analize u svemiru i na Zemlji.

Mučna odluka

NASA-ina dugo očekivana odluka jedna je od najznačajnijih u posljednjih nekoliko godina i, ukazuje Washington Post, predstavlja razoran udarac za Boeing, koji je žestoko tvrdio da je Starliner bezbjedan.

Čelnici NASA-e ovu odluku su ocijenili kao mučnu, prvenstveno zbog zabrinutosti za sigurnost astronauta koji su na ISS-u trebali provesti samo osam dana. Prema pisanju Washington Posta, nisu u pitanju samo životi astronauta već i reputacija NASA-e, najveće svjetske svemirske agencije.

NASA je saopštila da su se njeni najviši čelnici i inženjeri jednoglasno složili s tom odlukom, koja je donesena imajući na umu katastrofe prošlih svemirskih letova, posebno fatalne nesreće svemirskih šatlova Challenger i Columbia, koje su uzrokovale smrt ukupno 14 astronauta.

Po sedam je poginulo na svakoj svemirskoj letjelici, podsjeća list dodajući da je Challenger eksplodirao ubrzo nakon polijetanja 1986., dok se Columbia raspala kada se vratila na Zemlju 2003. godine. Obje katastrofe su uzrokovane politikom koja nije pravilno postavljala prioritete sigurnosti, pokazala su naknadna istraživanja.

Za Boeing, odluka da iskoristi svemirsku letjelicu rivala da vrati posadu Starlinera je sramota koja povećava nevolje kompanije u posljednjih nekoliko godina, uključujući eksploziju na avionu 737 Max ranije ove godine i dvije fatalne nesreće 2018. i 2019. godine, kada je ukupno poginulo 346 ljudi.

NASA-ini astronauti Butch Wilmore i Suni Wiliams mašu fotografima pred polijetanje na Međunarodnu svemirsku stanicu, 5. juna 2024. u Cape Canaveralu, Florida.
NASA-ini astronauti Butch Wilmore i Suni Wiliams mašu fotografima pred polijetanje na Međunarodnu svemirsku stanicu, 5. juna 2024. u Cape Canaveralu, Florida.

Prema pisanju Washinton Posta, kada je NASA 2014. prvi put dodijelila ugovore za razvoj svemirskih letjelica sposobnih da dovezu astronaute na stanicu, neki zvaničnici u agenciji su se usprotivili uključivanju SpaceX-a Elona Muska, i tražili su da se ugovor dodijeli Boeingu.

Čelnici NASA-e rekli su da žele dvije kompanije, ali Boeingov ugovor je vrijedan znatno više od SpaceX-ovog, odnosno da iznosi 4,2 milijarde dolara u poređenju sa 2,6 milijardi dolara - za isti posao.

Sada je budućnost Starlinera neizvjesna, ocijenio je list, dodajući da su čak i prije leta, zvaničnici kompanije rekli su da nisu sigurni da li mogu opravdati ostanak u programu.

Međutim, NASA očajnički želi da Starliner radi, odnosno da ima dvije američke svemirske letjelice sposobne da prevoze posadu, tako da ako se jedna sruši, postoji rezervna alternativa osim ruskog Sojuza, ukazao je Washington Post.

Osam mjeseci u orbiti

Epizoda Starliner-a još je jedna od najtežih za Boeing, čija je reputacija jako narušena posljednjih godina. Boeingova odbrambena jedinica, dom njegovih svemirskih programa, patila je od prekoračenja troškova i dugih kašnjenja, piše The New York Times.

Nakon što je NASA 2014. odabrala Boeing i SpaceX za razvoj svemirskih letjelica koje će odvoziti astronaute do i sa Međunarodne svemirske stanice, NASA je prema ugovoru trebala platiti Boeingu do 4,2 milijarde dolara za razvoj Starlinera, a zatim pokrenuti letove jednom godišnje s četiri posade u orbitu.

Međutim, dodaje list, razvoj Starlinera je više puta naišao na tehničke nedostatke, uključujući neispravan softver, zapaljivu traku, zaglavljene ventile i padobranske sisteme koji nisu bili dovoljno jaki. U međuvremenu, Boeing je već otpisao 1,6 milijardi dolara troškova za Starliner.

Prema ugovoru s fiksnom cijenom, Boeing će platiti troškove dodatnog rada potrebnog da ispuni NASA-ine zahtjeve prije nego što Starliner dobije certifikat za operativne letove. Ako NASA bude zahtijevala još jedan probni let s posadom poput trenutnog, to bi koštalo Boeing barem stotine miliona dolara više.

S druge strane, list navodi i da je ovaj probni let bio prvi s ljudima u letjelici Starliner, tako da nije bilo iznenađenje što se njihov boravak produžio na nekoliko sedmica.

Ali čak i nakon dugih analiza i testiranja na zemlji, inženjeri nisu mogli sa sigurnošću reći zašto je nekoliko Starlinerovih potisnika pokvarilo funkcionisanje prije nego što su kapsula i astronauti pristali na svemirsku stanicu u junu.

Ta dugotrajna neizvjesnost podstakla je nelagodu i navela čelnike NASA-e da odluče da ne bi trebali rizikovati živote astronauta na Starlineru. Umjesto toga, odlučili su da se oslone na drugu svemirsku letjelicu - Crew Dragon, koju je izgradio SpaceX, kompanija koju je osnovao Elon Musk.

Sljedeće lansiranje SpaceX Crew Dragon moglo bi se dogoditi 24. septembra, ističe li i dodaje da će svemirska letjelica prevesti samo dva astronauta umjesto pune četveročlane posade koja je već bila dodijeljena šestomjesečnoj misiji na svemirskoj stanici.

To će ostaviti dva mjesta za Williams i Wilmorea, koji će ostati u orbiti još osam mjeseci, napisao je njujoršk list prenoseći izjave zvaničnika NASA-e koji tvrde da astronautima na ISS-u neće nedostajati hrane, vode, zraka i drugih zaliha.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG