Bh. parlamentarci zaduženi za evropske integracije sa svih nivoa vlasti, prije nekoliko dana sa skupa u Banjaluci pozvali su izvršne strukture vlasti da što je prije moguće uspostave administrativne i druge kapacitete za ispunjavanje uslova za napredak u procesu evropskih integracija.
Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije BiH Halid Genjac izjavio je da bi svi nivoi vlasti u BiH morali intenzivirati svoje aktivnosti ukoliko se želi dalji napredak u evropskim integracijama.
„U ovom trenutku Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji smo potpisali podrazumijeva hiljadu i dvije stotine pravno obavezujućih normi da inkorporiramo u naše zakonodavstvo, zakona, uredbi, nekad donošenjem zakona, nekad vladinih uredbi, odluka, zaključaka, nekad podzakonskih akata. Kad dobijemo kandidatski status, kad počnemo razgovore o poglavljima, to je negdje oko osamdeset hiljada stranica pravne stečevine Evrope, tzv. ACQUIS-a“, kazao je Genjac.
Da bi izvještaj o napretku Evropske komisije bio pozitivan u ovoj godini, Bosna i Hercegovina mora ispuniti 49 ključnih prioriteta, naglasio je Genjac. Osim rješavanja pitanja presude Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić i Finci, od prioriteta koje treba ispuniti, Genjac je istakao i provođenje Zakona o sistemu državne pomoći.
„Donijeli smo Zakon, a sad Vijeće, to državno tijelo za pitanje državne pomoći, traži da s e vrlo brzo uspostavi i da bude operativno. Sljedeći uslov je da Agencija za borbu protiv korupcije, koja je zakonom uspostavljena, ali faktički još nije djelotvorna, bude što prije djelotvorna, da se kadrovski i materijalno osposobi, jer je to bio jedan od uslova za liberalizaciju viznog režima. Zatim se traži provođenje kvalitetnih priprema za popis stanovništva, saradnja agencija za stantistiku na entitetskom i državnom nivou, te pitanje kvaliteta hrane“, podsjetio je on.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Narodne skupštine RS, Branislav Borenović, rekao je da su na trećem po redu forumu definisane četiri ključne oblasti u procesu evropskih integracija BiH.
„To su, prije svega, jačanje mehanizma koordinacije, izrada programa integrisanja, aplikacija za članstvo u Evropsku uniju, i ono što je isto tako veoma bitno – podrška jačanju ljudskih kapaciteta na putu evropskih integracija. Moram reći da ja po prvi put osjećam jednu dobru atmosferu kad razgovaramo o tome šta ko treba da radi i da, na neki način, pretpostavke u parlamentima postoje“, kazao je Borenović.
Prema mišljenju Genjca, korisno za Bosnu i Hercegovinu je to što nakon podnošenja aplikacije za članstvo slijedi upitnik.
„Upitnik će biti trenutak našeg suočenja – gdje smo, šta smo, šta imamo, šta možemo i šta trebamo uraditi da bismo mogli odgovoriti. Mi smo i danas s ovog foruma pozvali izvršne strukture da što je moguće brže pristupe uspostavljanju administrativnih i ljudskih kapaciteta za kvalitetan odgovor na upitnik“, kazao je on.
Ukoliko se situacija u državi uozbilji, u junu iduće godine Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti kandidatski status, smatra Genjac.
„Ako bi u junu ove godine podnijela aplikaciju, tokom godine odgovorila na upitnik, iduće godine postoje osnove da vjerujemo da bismo mogli kandidatski status dobiti iduće godine. Onda slijedi razgovor po poglavljima. To je 35-36 poglavlja“, navpdo Genjac.
Ocjena parlamentaraca je kako su najveći problemi na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji rješavanje pitanja utvrđivanja nadležnosti prilikom donošenja akata bitnih za evropske integracije.
Predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije BiH Halid Genjac izjavio je da bi svi nivoi vlasti u BiH morali intenzivirati svoje aktivnosti ukoliko se želi dalji napredak u evropskim integracijama.
„U ovom trenutku Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji smo potpisali podrazumijeva hiljadu i dvije stotine pravno obavezujućih normi da inkorporiramo u naše zakonodavstvo, zakona, uredbi, nekad donošenjem zakona, nekad vladinih uredbi, odluka, zaključaka, nekad podzakonskih akata. Kad dobijemo kandidatski status, kad počnemo razgovore o poglavljima, to je negdje oko osamdeset hiljada stranica pravne stečevine Evrope, tzv. ACQUIS-a“, kazao je Genjac.
Da bi izvještaj o napretku Evropske komisije bio pozitivan u ovoj godini, Bosna i Hercegovina mora ispuniti 49 ključnih prioriteta, naglasio je Genjac. Osim rješavanja pitanja presude Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić i Finci, od prioriteta koje treba ispuniti, Genjac je istakao i provođenje Zakona o sistemu državne pomoći.
„Donijeli smo Zakon, a sad Vijeće, to državno tijelo za pitanje državne pomoći, traži da s e vrlo brzo uspostavi i da bude operativno. Sljedeći uslov je da Agencija za borbu protiv korupcije, koja je zakonom uspostavljena, ali faktički još nije djelotvorna, bude što prije djelotvorna, da se kadrovski i materijalno osposobi, jer je to bio jedan od uslova za liberalizaciju viznog režima. Zatim se traži provođenje kvalitetnih priprema za popis stanovništva, saradnja agencija za stantistiku na entitetskom i državnom nivou, te pitanje kvaliteta hrane“, podsjetio je on.
Predsjednik Odbora za evropske integracije Narodne skupštine RS, Branislav Borenović, rekao je da su na trećem po redu forumu definisane četiri ključne oblasti u procesu evropskih integracija BiH.
„To su, prije svega, jačanje mehanizma koordinacije, izrada programa integrisanja, aplikacija za članstvo u Evropsku uniju, i ono što je isto tako veoma bitno – podrška jačanju ljudskih kapaciteta na putu evropskih integracija. Moram reći da ja po prvi put osjećam jednu dobru atmosferu kad razgovaramo o tome šta ko treba da radi i da, na neki način, pretpostavke u parlamentima postoje“, kazao je Borenović.
Prema mišljenju Genjca, korisno za Bosnu i Hercegovinu je to što nakon podnošenja aplikacije za članstvo slijedi upitnik.
„Upitnik će biti trenutak našeg suočenja – gdje smo, šta smo, šta imamo, šta možemo i šta trebamo uraditi da bismo mogli odgovoriti. Mi smo i danas s ovog foruma pozvali izvršne strukture da što je moguće brže pristupe uspostavljanju administrativnih i ljudskih kapaciteta za kvalitetan odgovor na upitnik“, kazao je on.
Ukoliko se situacija u državi uozbilji, u junu iduće godine Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti kandidatski status, smatra Genjac.
„Ako bi u junu ove godine podnijela aplikaciju, tokom godine odgovorila na upitnik, iduće godine postoje osnove da vjerujemo da bismo mogli kandidatski status dobiti iduće godine. Onda slijedi razgovor po poglavljima. To je 35-36 poglavlja“, navpdo Genjac.
Ocjena parlamentaraca je kako su najveći problemi na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji rješavanje pitanja utvrđivanja nadležnosti prilikom donošenja akata bitnih za evropske integracije.
