Bosna i Hercegovina ima 90 multimilionera, barem tako tvrdi američki portal Wealth-X. Prema istom izvoru, njihovo bogatstvo se procjenjuje na devet milijardi dolara. U odnosu na 2012., zemlja je dobila pet novih milijardera. Prema metodologiji rada Wealth-X, svaki pojedinac čije bogatstvo prelazi 30 miliona dolara, spada u kategoriju multimilionera. To podrazumijeva gotovinu, nekretnine, umjetnine, avione, helikoptere, luksuzne automobile, ali i dionice. Zanimljivo je da je u BiH sa 2012. na 2013. godinu broj super bogataša porastao sa 65 na 85, a ukupna imovina sa osam na devet milijardi dolara.
Među najbogatijima su hercegovački preduzetnici: Marijan Primorac, poznat po zastupništvu i distribuciji cigareta Tvornice duhana Rovinj u BiH, te Mirko Grbešić, vlasnik Mepas grupe. Prvi raspolaže kapitalom od 60, a drugi od 90 miliona eura.
Među bogate se ubrajaju i Nijaz Hastor, vlasnik ASA Prevent grupacije, Gavrilo Bobar, biznismen iz Bijeljine i Fahrudin Radončić, donedavno vlasnik dnevnog lista Avaz i državni ministar sigurnosti.
Ovdašnji građani nisu daleko od istine. U Bosni i Hercegovini, 27 političara, obavljajući funkcije, stekli su ogromno bogatstvo. Najmanje troje od njih imaju imovinu vrijednu preko pola miliona eura. Među njima je i Kemal Čaušević, donedavno direktor Uprave za indirektno oporezivanje. Tokom sedam godina obnašanja te funkcije, Čaušević je kupio devet stanova i poslovnih prostora i 20 duluma zemljišta.
No, nije jedini.
Prema navodima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), imovina Zlatka Lagumdžije, ministra vanjskih poslova i lidera SDP-a, prelazi milion eura. U najbogatije bosanskohercegovačke političare se ubrajaju i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, Nikola Špirić, državni ministar finansija i trezora, te drugi čovjek u Dodikovoj stranci.
"Ukupna vrijednost imovine porodice Lagumdžija danas prelazi dva miliona maraka, a više od polovine je stečeno nakon 2002. godine. Tu su tri stana u Sarajevu, stan u Dubrovniku, imanje na Poljinama. Predsjednik RS, Milorad Dodik, je naveo da izdržava sina Igora, koji tada nije imao prihode, ali jeste imovinu vrijednu 2,6 miliona maraka. Dodik je podigao i kredit od skoro 1,5 miliona maraka, pri čemu je mjesečna rata kredita veća od 19.000 maraka", navodi Ermin Zatega, novinar CIN-a.
"Svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu porodica Dodik je procijenila na 5,7 miliona makaraka, u šta su uračunati stanovi u Beogradu, imanje u Laktašima i niz drugih nekretnina. Nikola Špirić je u samo dvije godine stekao porodično imanje, luksuzni automobil, a ušteđevina se povećala za oko 80.000 maraka. Špirić je tada napisao da posjeduje porodično imanje u Drvaru, troiposoban stan u Banja Luci, dvoiposoban u Novom Sadu, dok njegovi sin i kćerka imaju po dvoiposobne stanove u Beogradu i Beču", ističe Zatega.
Sarajevo, brojač budžetske potrošnje
Na primjeru imenovanih političara nije teško zaključiti kako su politika i novac u Bosni i Hercegovini u sprezi. No, postavlja se pitanje - kako u državi, u kojoj 600.000 osoba živi ispod opšte granice siromaštava, a svaki peti građanin preživljava od jednog i po eura dnevno, postati bogat?
"Niko od onih koje poznajem se nije obogatio svojom preduzetničkom idejom, nekim dobrim poduhvatom. Sve je bilo povezano, ili na bazi prevare ili na bazi korupcije ili na bazi pozicije i položaja, povezanog sa politikom. Među tih 20-tak koje znam, 10-tak je onih koji su bili na političkim funkcijama, vrlo visokim, do nivo premijera", kaže Ivan Šijaković, profesor na banjalučkom univerzitetu.
Sud BiH je prošle godine blokirao imovinu Kemalu Čauševiću, bivšem direktoru Uprave za indirektno oporezivanje, koji se dovodi u vezu sa organizovanim kriminalom. I to je sve što je bosanskohercegovačko pravosuđe preduzelo svih ovih godina, uprkos brojnim medijskim izvještajima o mogućem nelegalnom sticanju imovine vodećih ljudi u političkom životu BiH. Slučajevi poput Ive Sanadera u Hrvatskoj i Miroslava Miškovića u Srbiji, u ovoj zemlji su misaoni pojam.
"Pravosuđe BiH se nalazi pod kontrolom politike. Najbolji dokaz za takvu tvrdnju jeste činjenica da ni jedan slučaj visoko pozicioniranih političara nije doveden do kraja", konstatuje Srđan Blagovčanin iz Transparensy international BiH.
Mnogi u BiH otvaranje istraga o bogaćenju bh političara "preko noći" dovode u vezu sa približavanjem zemlje ka Evropskoj uniji i ispunjavanjem standarda koje ta institucija postavlja pred svaku zemlju, što je uostalom bio slučaj i sa Hrvatskom i Srbijom. No, uzme li se u obzir činjenica da BiH ide puževim koracima ka Evropskoj uniji, čini se da preispitivanja bogatstva pojedinih vodećih ljudi, još zadugo neće biti.
