Sa stanovišta genetike, ima određenih razlika među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima, ali statistički nisu značajne. Populacije Zapadnog Balkana međusobno dijeli najveći dio genetičkog materijala, rekao je prof. dr. Damir Marjanović, uvodničar o temi "Genetičko nasljeđe Bosanaca i Hercegovaca" na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99".
"Genetika nije tu niti da potvrđuje niti da negira, a posebno ne da kreira nacije. Jer genetiku ne zanimaju nacije već populacije", kazao je Marjanović.
Tri su jako bitna momenta uticala na genetičko nasljeđe, a od toga, oko 60 posto, 'genetičke informacije' još od ljudi što su preživjeli zadnje ledeno doba na ovim prostorima, proizilazi iz Marjanovićevog izlaganja. Ulogu su odigrale i neolitske te kasnije migracije iz istog pravca (Bliski istok i Mala Azija) te sa 13-14 posto genetičkog materijala i migracije iz pravca Euroazije (dolazak Slovena).
"Priča o nacijama stara je 100-200 godina, a mi govorimo o genetičkim markerima od prije 20-ak hiljada godina", istakao je Marjanović pozivajući se na brojna populaciono-genetička istraživanja što se provode već stoljećima, uključujući i ona u posljednjem desetljeću, a u čijem je fokusu bilo ispitivanje strukture bosanskohercegovačkog stanovništva kao populacije.
"Ne postoji genetičko porijeklo naroda, bar ne na ovim prostorima. Narod, kao kategorija, po svojoj definiciji nije polazna osnova bilo kakvih genetičkih istraživanja. Naime, u populacionoj genetici, polaznu kategoriju ispitivanja, kako i sam naziv sugerira, predstavlja populacija, grupa jedinki iste vrste koja nastanjuje određeni prostor, koja se može međusobno razmnožavati i imati podmladak. Stoga populacija i narod ili populacija i nacija urijetko, a na ovim prostorima nikako, mogu se „poklapati“ do te mjere da se među njima može staviti znak jednakosti", tvrdnja je nauke i prof. dr. Damira Marjanovića.
Genetiku, kao znanost, u proteklom desetljeću na ovim prostorima je obilježilo medijski primamljiv, a znanstveno potpuno neutemeljen pojam - "genetičko porijeklo naroda", navodi Marjanović.
"Uistinu, ljudski genom je najljepša 'knjiga' u kojoj su upisani i 'arhivirani' svi 'hirovi' evolutivnih procesa, koji kao krajnji rezultat kreiraju vrstu u znanosti poznatu pod nazivom Homo sapiens. Precizno i detaljno iščitavanje i razumijevanje genoma (od kojega smo tako daleko) moglo bi nam reći štošta ne samo o naslijeđu individue ii populacije nego o sveobuhvatnim evolutivnim procesima koji su nastali do modernog čovjeka", kazao je Damir Marjanović, profesora genetike i bioinženjerstva na Burch univerzitetu u Sarajevu.
Izlaganje Marjanovića zasniva se na rezultatima dobivenim ispitivanjem stanovništva prostora Bosne i Hercegovine. Sva ova istraživanja ukazala su na to da su stanovnici BiH genetički gledano, heterogena populacija u čijem se genomu mogu vidjeti i naslutiti tragovi velikih, dugotrajnih i intenzivnih migracijskih tokova, karakterističnih za prostor što je milinijumima unazad, a i danas, raskrsnica na migracijskim putevima modernog čovjeka.
Ovo genetičko bogatstvo je poslužilo za kreiranje "genetičkog scenarija" naseljavanja Bosne i Hercegovine a i cijelog regona, koje i dalje traži svoju potvrdu ili osporavanje od drugh znanstvenih disciplina poput povijesti, arheologije, paleoantropologije..., zaključuje Marjanović.
Facebook Forum