Vijeće ministara BiH utvrdilo je u srijedu izmjene Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH. Prema tim izmjenama popis će u BiH biti održan od 1. do 15. oktobra ove godine, dakle šest mjeseci kasnije nego što je to bilo prvobitno planirano. Na moguće odgađanje popisa stručnjaci su upozoravali prije nego što su u zemlju stigle preporuke iz EUROSTATA - koje kažu da BiH nije sposobna provesti popis u aprilu.
Ono što danas zabrinjava nevladine organizacije je činjenica da će se objavljivanje rezultata popisa skoro podudariti sa početkom predizbornih kampanja za 2014. godinu, što može dodatno ispolitizirati nešto što je u drugim zemljama tek puka statistika.
Zvanično, popis u BiH neće biti održan u aprilu već u oktobru ove godine. To je, odlukom da usvoji izmjene Zakona o popisu, potvrdilo i državno Vijeće ministara. Još prije mjesec dana u Bosnu i Hercegovinu stigli su prigovori iz Evropske komisije da ne postoje tehnički uslovi za njegovu provedbu. Priča o popisu u Bosni i Hercegovini je politička, možda i više od toga.
Najprije su nekoliko godina trajali pregovori političara kako da naprave zakon koji svima odgovara. Kada je to konačno urađeno, osiguran je novac i proveden probni popis, kojim su, makar sudeći po izjavama, svi bili zadovoljni. Govorilo se sve ovo vrijeme o tome kako su institucije BiH posao uradile kako valja, pa čak i onda kada su iz EUROSTAT-a stigla ozbiljna upozorenja da nema tehničkih pretpostavki da se popis održi.
Predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda tada se nije slagao sa izrečenim.
„Ja znam da je novac osiguran, da je probni popis završen onako kako treba - i ne znam koji bi razlog bio tog odgađanja. Možda je ocjena nečija da nije ova država spremna na to. Mislim da ima puno dolijevanja ulja na vatru“, izjavio je svojevremeno Bevanda.
Samo mjesec dana kasnije Bevanda je u izjavi novinarima rekao da je jedini problem zbog kojeg popis neće biti organizovan u aprilu neodgovornost bosanskohercegovačkih institucija. Da nisu odgovorni vjeruju i u zavodima za statistiku. Tvrde da su pripreme u punom jeku i da će na kraju sve biti organizovano na vrijeme.
„Statističke agencije rade na izmjenama zakona, a teku i ostale aktivnosti na pripremi popisa koji treba da bude u oktobru ove godine. Te pripreme su vrlo intenzivirane kad je riječ o statističkim agencijama, odnosno zavodima i agenciji - radne grupe grupe rade na analizi probnog popisa kako bi sva ta rješenja ugradili u finalnu popisnicu, geodetske uprave rade na finalizovanju kartografske dokumentacije. Dakle, aktivnosti i pripreme su u punom jeku“, kazala je Radmila Čičković, direktorica Zavoda za statistiku RS.
Neki drugi ljudi, međutim, mnogo ranije upozoravali su da BiH nije spremna da popis stanovništva uradi kako treba. Demograf iz Banje Luke Stevo Pašalić više puta upozoravao je na problem sa kojima se popisivači mogu susresti.
„Određivanje popisnih krugova ili razgraničenja između opština, ili između entiteta bi moglo da unese određene probleme prilikom popisa gdje bi se jedno domaćinstvo moglo popisati u dva kruga, ili u dva entiteta, ili u dvije opštine itd.", naveo je Pašalić.
Skeptik je i da će se do početka jeseni ove godine postojeći problem otkloniti:
„Ako već nismo uspjeli da izvršimo sve pripreme da provedemo u aprilu 2013., zaista nisam siguran da li će se to desiti i u oktobru 2013.“
Podaci sa popisa neophodni su Bosni i Hercegovini, vjeruje profesor demografije i statistike Hasan Zolić.
„Nije samo pitanje broja koliko nas ima, nego i struktura - starosna, obrazovna, socijalna...“, napominje Zolić.
Prostor za politizaciju
No popis je u BiH oduvijek bio više od statistike. Na to su iz nevladinih organizacija upozoravali još prije nego što su krenule kampanje koje su građanima BiH ukazivale kako da se izjasne.
Nažalost, podaci o jezičkom, nacionalnom i vjerskom nametnuli su se kao mnogo važniji od onih od kojih stvarni život zavisi.
Ilustracija
„To, naravno, za političke stranke predstavlja centralni element jer se njihova vladavina u ovom političkom sistemu kakav jeste zasniva na toj podjeli svetog trojstva“, kaže Saša Gavrić iz Sarajevskog otvorenog centra.
Da bi BiH dobila dobre statističke podatke, za sada je potrebno riješiti niz nepravilnosti. Numeracijske oblasti nisu finalizirane, a neke zone koje su na granicama pojedinih oblasti nisu razriješene. Takođe, upitnik nije potpuno jasan. Izjašnjavanje o jezičkoj i nacionalnoj pripadnosti moglo bi stvoriti problem.
Na sve to, iako podržavaju odgodu popisa, upozoravaju i u Inicijativi za Slobodno izjašnjavanje.
„Ono što me eventualno plaši jeste da bi se u ovom periodu mogao poništiti ili izgubiti ovaj napredak koji je bio ostvaren zagovaranjem nevladinih organizacija za izmjenu popisnice, kada je ona zaista unaprijeđna u kontekstu nacionalnog i vjerskog izjašnjavanja. Međutim, nadam se da do toga ipak neće doći i da će i za popis najesen ove godine biti zadržan isti ovaj nacrt popisnice“, kaže Lajla Zaimović Kurtović.
Još jedan problem brine nevladine organizacije, koje se zalažu za demokratsku provedbu popisa. To je činjenica da će se, ukoliko bude održan u oktobru ove godine, objavljivanje rezultata poklopiti sa predizbornim kampanjama za opšte izbore 2014. godine. To će stvoriti dodatni prostor za politizaciju rezultata popisa.
„Zato što će trebati najmanje godinu dana da se suštinski rezultati popisa počnu objavljivati, tako da se bojim da će se onda to tempirati sa političkim kampanjama za opće izbore 2014. godine“, ističe Lajla Zaimović Kurtović.
