Prema najavama iz Eurostata, popis u BiH, planiran za 1. april naredne godine, mogao bi biti odgođen. Saopštili su da je šesta misija međunarodnih stručnjaka IMO-a za popis u BiH, između ostalog, zaključila da agencije za statistiku u BiH nisu u potpunosti spremne.
Priča o popisu u Bosni i Hercegovini od samog početka bila je politička. Dogovori, pregovori, ucjene urodili su na koncu konsenzusom oko dugo čekanog zakona na osnovu kojeg je popis trebao biti održan u aprilu naredne godine.
Očekivano najspornija pitanja bila su ona o jeziku, nacionalnoj pripadnosti i vjeroispovijesti, jer su ona, nažalost, u BiH uvijek politička, a ne privatna. Kako sada stvari stoje, a prema najavama iz Eurostata, popis bi mogao biti odgođen za šest mjeseci.
Misija međunarodnih stručnjaka ocijenila je da agencije za statistiku u BiH nisu u potpunosti spremne. Nakon probnog popisa, za koji je rečeno da je uspješno proveden, ova vijest svima je bila iznenađenje.
No, moguće odgađanje popisa stanovništva u BiH za šest mjeseci potvrdio je i otpravnik otpravnik poslova Delegacije EU u BiH Renco Davidi. Napomenuo je da je, prema izvještaju međunarodnih posmatrača, riječ o tehničkim preprekama:
„Popis je od fundamentalnog značaja zato što se u čitavom svijetu provodi popis. Značaj popisa se ogleda u tome što je važno imati statističke podatke po kojima se prave razvojne strategije. Mislim da nije problem u tome što se treba odvojiti malo više vremena za pripreme, ali treba to vrijeme koliko se odgodi da se iskoristi što produktivnije. Različite su vrste tih prepreka i većinom su tehničke prirode. Npr. još nije završen upitnik, numeracijske oblasti nisu finalizirane“, rekao je Davidi.
Polemiku o izvještaju stručnjaka Eurostata ranije je izazvala posjeta direktora Statističkog ureda Pitera Everasa, koji je ustvrdio da analizu međunarodnih eksperata nije imao kome uručiti u BiH.
Predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda tog dana nije bio u zemlji, a tvrdi da je o tome mnogo ranije bio obavješten ured Eurostata:
„Nije Vjekoslav Bevanda jedina vlast u BiH. Bila je zamjenica koja mijenja gospodina Špirića koji resorno to vodi, pa nisu htjeli ni s njom razgovarati. Znači, ako predsjedatelj Vijeća ministara treba svakog direktora agencije ili nečega da prima, i to kad mi oni kažu u koliko sati, onda ja ne mogu raditi svoj posao", kaže Bevanda.
On, takođe, ne vidi nijedan razlog zbog kog bi popis u BiH trebao biti odgođen:
„Ja znam da je novac osiguran, da je probni popis završen onako kako treba i ne znam koji bi razlog bio tog odgađanja. Jednostavno možda je ocjena nečija da ova država nije spremna na to. Mislim da ima puno dolijevanja ulja na vatru.“
Stručnjaci očekivali odgodu
Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović kaže da su dobili preporuke Eurostata:
„Agencija za statistiku će pripremiti izvješće, uputiti ga Vijeću ministara BiH kako bi se očitovalo o ovom pitanju i donijelo odgovarajuću odluku.“
S druge strane statističari kažu da su očekivali da popis bude odgođen. Nije sve spremno, naročito u oblasti kartografije, kaže predsjednik Savjeta za demografsku politiku Republike Srpske Stevo Pašalić:
„To znači određivanje onih popisnih krugova ili razgraničenja između opština ili između entiteta. To bi moglo da unese određene probleme prilikom popisa jer bi se jedno domaćinstvo mnoglo popisati u dva kruga, ili u dva entiteta, ili u dvije opštine itd. Iznenađen sam da to geodetske uprave nisu završile jer je bilo zaista dosta vremena. Ali kada je već tako, ja vjerujem da su međunarodni faktori ili komisije sugerisali iz tog razloga da se popis pomjeri u jesenji period 2013. godine“, kaže Pašalić.
Govorilo se i o političkim razlozima odgađanja popisa. No niko precizno nije rekao o kojim je sada problemima riječ.
„Ne mogu da vjerujem da tehnička pitanja mogu dovesti do zaključka Eurostata da se popis mora prolongirati za pola godine. Pola godine je ogroman period i on čak može imati mnogo više političkih i drugih posljedica ako uzmemo u obzir da će rezultati popisa u takvom scenariju biti objavljeni tek početkom 2014. godine, a 2014. godina je izborna godina u BiH. Bojim se da bi rezultati popisa objavljeni u izbornoj godini bili apsolutno politizirani i doveli bi do novih političkih tenzija, etničkih homogenizacija i novih konflikata možda čak na potpuno novim linijama koje do sada još nisu bile uspostavljene, ne samo na međuetničkim, međuentitetskim i međustranačkim već i na nekim drugim“, naglašava Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa.
Iako su, makar prema dosad raspoloživim informacijama, preporuka da popis u BiH bude odgođen za šest mjeseci odnosi isključivo na otklanjanje tehničkih problema, teško je ne prisjetiti se brojnih izjava domaćih zvaničnika, koji su i ovo pitanje iskoristili u svrhe političkog marketinga.
Takođe, kampanje za popis sa političkim prizvukom odavno su počele, pa nije nemoguće da su čak i eksperti iz Eurostata primijetili u kakvoj se atmosferi nešto što bi u drugoj državi bila tek statistika, dočekuje u Bosni i Hercegovini.
Priča o popisu u Bosni i Hercegovini od samog početka bila je politička. Dogovori, pregovori, ucjene urodili su na koncu konsenzusom oko dugo čekanog zakona na osnovu kojeg je popis trebao biti održan u aprilu naredne godine.
Očekivano najspornija pitanja bila su ona o jeziku, nacionalnoj pripadnosti i vjeroispovijesti, jer su ona, nažalost, u BiH uvijek politička, a ne privatna. Kako sada stvari stoje, a prema najavama iz Eurostata, popis bi mogao biti odgođen za šest mjeseci.
Misija međunarodnih stručnjaka ocijenila je da agencije za statistiku u BiH nisu u potpunosti spremne. Nakon probnog popisa, za koji je rečeno da je uspješno proveden, ova vijest svima je bila iznenađenje.
No, moguće odgađanje popisa stanovništva u BiH za šest mjeseci potvrdio je i otpravnik otpravnik poslova Delegacije EU u BiH Renco Davidi. Napomenuo je da je, prema izvještaju međunarodnih posmatrača, riječ o tehničkim preprekama:
„Popis je od fundamentalnog značaja zato što se u čitavom svijetu provodi popis. Značaj popisa se ogleda u tome što je važno imati statističke podatke po kojima se prave razvojne strategije. Mislim da nije problem u tome što se treba odvojiti malo više vremena za pripreme, ali treba to vrijeme koliko se odgodi da se iskoristi što produktivnije. Različite su vrste tih prepreka i većinom su tehničke prirode. Npr. još nije završen upitnik, numeracijske oblasti nisu finalizirane“, rekao je Davidi.
Polemiku o izvještaju stručnjaka Eurostata ranije je izazvala posjeta direktora Statističkog ureda Pitera Everasa, koji je ustvrdio da analizu međunarodnih eksperata nije imao kome uručiti u BiH.
Predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda tog dana nije bio u zemlji, a tvrdi da je o tome mnogo ranije bio obavješten ured Eurostata:
„Nije Vjekoslav Bevanda jedina vlast u BiH. Bila je zamjenica koja mijenja gospodina Špirića koji resorno to vodi, pa nisu htjeli ni s njom razgovarati. Znači, ako predsjedatelj Vijeća ministara treba svakog direktora agencije ili nečega da prima, i to kad mi oni kažu u koliko sati, onda ja ne mogu raditi svoj posao", kaže Bevanda.
On, takođe, ne vidi nijedan razlog zbog kog bi popis u BiH trebao biti odgođen:
„Ja znam da je novac osiguran, da je probni popis završen onako kako treba i ne znam koji bi razlog bio tog odgađanja. Jednostavno možda je ocjena nečija da ova država nije spremna na to. Mislim da ima puno dolijevanja ulja na vatru.“
Stručnjaci očekivali odgodu
Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović kaže da su dobili preporuke Eurostata:
„Agencija za statistiku će pripremiti izvješće, uputiti ga Vijeću ministara BiH kako bi se očitovalo o ovom pitanju i donijelo odgovarajuću odluku.“
S druge strane statističari kažu da su očekivali da popis bude odgođen. Nije sve spremno, naročito u oblasti kartografije, kaže predsjednik Savjeta za demografsku politiku Republike Srpske Stevo Pašalić:
„To znači određivanje onih popisnih krugova ili razgraničenja između opština ili između entiteta. To bi moglo da unese određene probleme prilikom popisa jer bi se jedno domaćinstvo mnoglo popisati u dva kruga, ili u dva entiteta, ili u dvije opštine itd. Iznenađen sam da to geodetske uprave nisu završile jer je bilo zaista dosta vremena. Ali kada je već tako, ja vjerujem da su međunarodni faktori ili komisije sugerisali iz tog razloga da se popis pomjeri u jesenji period 2013. godine“, kaže Pašalić.
Govorilo se i o političkim razlozima odgađanja popisa. No niko precizno nije rekao o kojim je sada problemima riječ.
„Ne mogu da vjerujem da tehnička pitanja mogu dovesti do zaključka Eurostata da se popis mora prolongirati za pola godine. Pola godine je ogroman period i on čak može imati mnogo više političkih i drugih posljedica ako uzmemo u obzir da će rezultati popisa u takvom scenariju biti objavljeni tek početkom 2014. godine, a 2014. godina je izborna godina u BiH. Bojim se da bi rezultati popisa objavljeni u izbornoj godini bili apsolutno politizirani i doveli bi do novih političkih tenzija, etničkih homogenizacija i novih konflikata možda čak na potpuno novim linijama koje do sada još nisu bile uspostavljene, ne samo na međuetničkim, međuentitetskim i međustranačkim već i na nekim drugim“, naglašava Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa.
Iako su, makar prema dosad raspoloživim informacijama, preporuka da popis u BiH bude odgođen za šest mjeseci odnosi isključivo na otklanjanje tehničkih problema, teško je ne prisjetiti se brojnih izjava domaćih zvaničnika, koji su i ovo pitanje iskoristili u svrhe političkog marketinga.
Takođe, kampanje za popis sa političkim prizvukom odavno su počele, pa nije nemoguće da su čak i eksperti iz Eurostata primijetili u kakvoj se atmosferi nešto što bi u drugoj državi bila tek statistika, dočekuje u Bosni i Hercegovini.
