Piše: Robert Coalson
Ruska vlada objavila je zvanične rezultate popisa stanovništva za 2021. krajem prošle godine, koji su pokazali značajan pad broja mnogih etničkih manjina u zemlji, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Broj etničkih Tatara – najveće etničke manjine u zemlji – navodno je opao za skoro 600.000 ljudi. Etnička grupa Marijci opala je za 22,6 posto; populacija Čuvaša pala je za 25 posto; a broj Udmurta je opao za 30 posto.
Istovremeno, broj ispitanika popisa koji su odbili da daju bilo kakvu etničku identifikaciju popeo se na skoro 16,5 miliona ljudi, pokazuju zvanični podaci. Brojke poput ovih navode mnoge demografe i druge stručnjake, kao i aktiviste iz etničkih manjinskih zajednica u zemlji, koji dovode u pitanje proces, rezultate i namjere Kremlja.
"Broj ljudi koji su odbili pružiti etničku identifikaciju znatno je porastao", rekao je ruski sociolog Igor Jakovenko. "Ovo je rezultat rastuće ksenofobije. Ljudi shvataju kakve bi posljedice mogle biti u budućnosti - bolje ne govoriti ništa, za svaki slučaj."
Više od 99 posto učešća?
Popis stanovništva prvobitno je bio zakazan za jesen 2020., 10 godina nakon prethodnog popisa stanovništva. Međutim, odgođen je na godinu dana zbog globalne pandemije COVID-19 i održan je od sredine oktobra do sredine novembra 2021. Preliminarni rezultati objavljeni su u septembru 2022., dok su potpuni, konačni podaci objavljeni u decembru. Popis je obuhvatio ukrajinsku regiju Krim koju je Rusija nezakonito okupirala od 2014. godine.
Zabilježeno je da ukupno stanovništvo zemlje iznosi 144,7 miliona, ili 147,2 miliona ako se uključi ukrajinski Krim, u odnosu na 142,8 miliona prema popisu iz 2010. godine.
Zamjenik šefa vladine agencije za statistiku Rosstat, Pavel Smelov, tvrdio je u novembru 2021., nekoliko dana prije nego je prikupljanje podataka okončano, da je "više od 99 posto" stanovništva učestvovalo u istraživanju.
Međutim, nevladini analitičari tvrde da je stvarno učešće bilo mnogo manje i da su metode koje su se koristile, obezvrijedile rezultate. Nezavisna agencija za istraživanje javnog mnijenja Centar Levada saopštila je da je 42 posto Rusa reklo da uopšte nije učestvovalo u popisu stanovništva i da ta brojka doseže nevjerovatnih 73 posto u Moskvi.
"To znači da oko 56-57 miliona ljudi nije učestvovalo u popisu", rekao je demograf Aleksej Rakša, koji je otpušten iz Rosstata u julu 2020. jer je doveo u pitanje vladine izvještaje o smrtnim slučajevima od korona virusa.
Prema službenim rezultatima, čak je i broj prijavljenih etničkih Rusa opao sa 111 miliona u 2010. na 105,6 miliona u 2021. godini.
'Primorani na falsifikovanje'
U intervjuima za RSE popisivači su potvrdili da je velik dio dostavljenih podataka izmišljen.
"Primorani smo da falsifikujemo podatke, a koliko ja razumijem, to se događa u velikim razmjerima diljem Sankt Peterburga jer je stopa sudjelovanja vrlo niska", rekla je u novembru 2021. za servis RSE-a Sjeverne realnosti (RFE/RL's North.Realities) popisničarka koja je tražila da se njeno ime ne otkriva iz straha od posljedica. "To mi mnogo smeta jer smo bili primorani da radimo nezakonite stvari po nalogu regionalne uprave. Kao sociologinja, znam da je vrijednost takvih podataka ravna nuli."
Drugi popisivač, u južnoj regiji Astrakhan, ispričao je sličnu priču.
"Liste koje sam dobio sadržavale su stvarne odgovore za oko 50 posto unosa, dok su ostali popunjeni pomoću popisa prebivališta, a ne stvarnih intervjua", rekao je pod uslovom da ostane anoniman. "Nije bilo podataka o etničkoj pripadnosti i morali smo to sami da riješimo. Ostavio sam polje praznim, tako da je pitanje o etničkoj pripadnosti bilo bez odgovora za više od polovine mojih lista. Vidio sam drugu radnicu kako koristi drugačiju taktiku – pogađala je etničku pripadnost gledajući prezimena."
Takvi dokazi i sami rezultati popisa naveli su mnoge stručnjake na budu oprezni i da uopšte ne koriste popis iz 2021.
"Ne bih se puno oslanjala na rezultate ovog popisa", rekla je sociologinja i gostujuća profesorica na kanadskom univerzitetu Karleton (Carleton) Guzel Jusupova. "Ne samo da pripadnici tatarske inteligencije i aktivisti u drugim etničkim republikama imaju pitanja o tome, nego i članovi akademske zajednice."
Jakovenko je naglasio da je glasanje nemoguće "u totalitarnim i fašističkim režimima".
"Svaku osobu koja postavlja lična pitanja i krši lični prostor onih koji su intervjuisani, ljudi doživljavaju kao predstavnika vlade ili snaga sigurnosti", rekao je. "Sociolozi kažu da do 90 posto ljudi odbija odgovoriti na pitanja. Što se tiče popisa, mnogi ne žele odgovoriti, dok drugi daju odgovore koji iskrivljuju stvarnost."
Tatarski istoričar i etnograf Damir Ishakov rekao je da su "vodeći demografi priznali da je ovaj statistički materijal bezvrijedan".
"Čak ni u Kazanju", rekao je, misleći na glavni i najveći grad u Tatarstanu, "nisu obilazili stanove ljudi. To sam lično vidio. Niko koga poznajem nije posjećen."
'Raznolikost je povezana s opasnošću'
Sistem upravljanja ruskog predsjednika Vladimira Putina "zasnovan je na strahu od etničkog separatizma, koji je temelj represivne vlasti i njene 'legitimnosti'", istakla je sociologinja Jusupova. Rekla je da je Putinov uspon na vlast 1999. bio pojačan talasom ksenofobije povezanim s Drugim čečenskim ratom.
"Ovo je bio glavni faktor u načinu kako posmatramo različitosti", rekla je. "U našoj zemlji različitost je povezana s opasnošću - migranti su krijumčari drogom, muslimani su povezani s terorizmom, etnički aktivisti traže uništenje Rusije, i tako dalje."
Državna propaganda je godinama naglašavala patriotizam i zajedništvo. Ustavni amandmani usvojeni 2020. ojačali su identitet Rusa kao "državotvornog" naroda u zemlji i primat ruskog jezika.
"Mislim da je politika Ruske Federacije trenutno usmjerena na stimulisanje asimilacije većine naroda prema Rusima", rekao je Rakša, dodajući da Čečeni i druge etničke grupe sa Sjevernog Kavkaza očigledno predstavljaju izuzetke. "Ali ovaj popis je tako niskog kvaliteta da je nemoguće precizno procijeniti taj proces."
Istorijski broj etničkih Tatara u Rusiji izgleda da podržava ovu analizu. Broj stanovnika dosegao je vrhunac od 5,55 miliona na popisu stanovništva 2002. godine, na kraju perioda kratkotrajne demokratizacije Rusije i najveće autonomije Tatarstana. Pao je na 5,3 miliona s popisom stanovništva 2010., prije nego što je opao za još 600.000 s posljednjim popisom i došao na 4,7 milioa.
Tatarski naučnik Ishakov tvrdi je da će "ako Rusija bude demokratija za 10 godina", kada se provede sljedeći popis stanovništva, "ponovno biti više od 5 miliona Tatara".
Facebook Forum