Vlasti u Bosni i Hercegovini po običaju sve rade u posljednji trenutak. Tako se uveliko kasni i sa osposobljavanjem dva BiP prelaza, Gradiška i Bijača, preko kojih će se od 1. jula jedino moći uvoziti i izvoziti robe biljnog i životinjskog porijekla u Evropsku uniju.
Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Miro Džakula nedavno je potvrdio da su svi rokovi oko osposobljavanja BIP prelaza u BiH probijeni.
„Nažalost, ja moram reći da su svi oni koji su trebali već završiti poslove propustili rokove, i sada imamo situaciju ovakvu kakva je.“
Iako su poslovi oko BIP prelaza Gradiška i Bijača tek u početnoj fazi, Džakula se nada da bi ipak do polovine godine poslovi mogli biti završeni.
„U fazi je izrada projekta. Mi ćemo do 15.juna biti u mogućnosti da prezentiramo privremeni granični BIP na Gradiški. Isto tako se nadamo da ćemo stići završiti i Bijaču do 1.VII i pokrenuti izgradnju graničnog prijelaza na novoj lokaciji, na autocesti. U tom kontekstu su već izdvojena sredstva u iznosu od šest miliona konvertibilnih maraka za izradu projektne dokumentacije i za izradu i otpočinjanje građevinskih radova na tom graničnom prijelazu, što znači da bi on trebao biti u 2014. godini gotov.“
Prema procjenama Uprave za indirektno oporezivanje BiH preko graničnog prelaza Gradiška prelaziće 80 posto pošiljki biljnog i životinjskog porijekla.
Ministar komunikacija i prometa u Vijeću ministara BiH Damir Hadžić i ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović nakon posjete Gradiški mogli su se samo uvjeriti da na osposobljavanju privremenog graničnog prelazu u skladu sa evropskim standardima nije urađeno skoro ništa.
Vijeće ministara BiH spremno je finansijski pomoći rješavanje putne infrastrukture u Gradiški i uređenju carinskog prelaza, kako bi Bosna i Hercegovina dočekala spremno ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, saopštio je ministar komunikacija i prometa u Vijeću ministara Damir Hadžić.
„Ovo predstavlja test za Bosnu i Hercegovinu jesmo li u stanju na dva BIP granična prelaza, Bijaču i Gradišku, riješiti stvari koje su, nažalost, to moram još jednom reći, trebale biti završene danas. Mi smo danas trebali biti u obilasku, odnosno biti u inspekciji graničnog prelaza koji je morao biti spreman za 1.VII 2013. godine. Očito to nije slučaj. Sad tražimo polovna i privremena rješenja nadajući se da ćemo biti u stanju u najkraćem mogućem vremenskom periodu riješiti suštinsko pitanje koje će na neki način osloboditi jedne talačke pozicije Gradišku i njene građane, a oni, naravno, za to nisu krivi, kao što nije kriva ni lokalna ni entitetska vlast.“
Od preuzimanja vlasti nakon lokalih izbora, načelnik Gradiške Zoran Latinović čini se jedini je ozbiljno shvatio sve probleme sa kojima bi se ova opština mogla suočiti ako se poslovi oko osposobljavanja privremenog graničnog prelaza i infrastruktura ne završe na vrijeme. Lokalna vlast je uspjela je riješiti sve imovinske odnose kako bi Uprava za indirektno oporezivanje mogla započeti radove na privremenom graničnom prelazu, kazao je Latinović.
„Upravo se u Banjaluci provodi projektna dokumentacija vezano za proširenje samog graničnog prijelaza još jednom saobraćajnom trakom. Svjesni smo da to neće u potpunosti razriješiti eventualne probleme u odvijanju saobraćaja, ali faktički smatramo da je ovo realna mogućnost koju smo iskoristili da se barem znatnim dijelom ublaže prisutni problemi u saobraćaju.“
Gradiška je i u ovom trenutku jedan od najopterećenijih graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini i ako ništa ne preduzmemo do prvoga jula, usmjeravanje dodatnog transporta moglo bi dovesti do saobraćajnog kolapsa, smatra Latinović.
Situacija sa izgradnjom pravog graničnog prelaza u Gradiški koji će se raditi na dionici autoputa od Banjaluke još je gora, ali više zbog nezainteresovanosti susjedne Republike Hrvatske da se riješe problemi oko izgradnje mosta, istakao je entitetski ministar saobraćaja Nedeljko Ćubrilović.
„Obzirom na stepen završenosti dokumentacije i saglasnosti oba državna ministarstva, 20. novembra prošle godine trebao je biti otvoren tender za izvođača radova. Nažalost, hrvatska strana ništa nije uradila po tom pitanju, čekalo se, i zadnji odgovor je da čekaju da dobiju donatorska sredstva od Evropske komisije da bi taj most sa svoje strane radili. Nudili smo razna rješenja - i da finansiramo do kraja most, imamo čak firmu, jednu stranu kompaniju, koja je spremna da taj most radi i čeka pare do godine koja se dogovorimo. Nemamo saglasnost druge strane i praktično mi ne možemo raditi dok god Hrvatska ne bude spremna da uđe u taj projekat.“
U Gradiški je postignuta saglasnost svih nivoa da se BIP prelazi u Bosni i Hercegovini moraju osposobiti do 1. jula, kada Hrvatska postaje punopravna članica EU. Međutim, završetak ovih poslova neće zavisiti samo od nas, kaže ministar komunikacija i transporta BiH Damir Hadžić.
„Sve što bude neophodno za praktično dvoja vrata Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji mora biti završeno. Tu nema postavljanja bilo kakvih uslova, izuzev što ćemo, naravno, imati administrativne barijere koje nas mogu dovesti do toga da probijamo određene rokove. Vi znate da zakonom o javnim nabavkama, nažalost, mi nismo u stanju – kao vlast u ovoj zemlji – napraviti bilo kakav iskorak u smislu proglašenja nekog projekta državnim, nacionalnim - kako god hoćete – interesom, pa da uđete u skraćivanje određenih procedura. Ovo može biti objektivan problem.“
Krajem februara u Bosnu i Hercegovinu dolazi inspekcija Evropske unije da se uvjeri u kojoj fazi se nalazi BIP prelazi. Njihov izvještaj – očigledno - neće moći biti pozitivan.
Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH Miro Džakula nedavno je potvrdio da su svi rokovi oko osposobljavanja BIP prelaza u BiH probijeni.
„Nažalost, ja moram reći da su svi oni koji su trebali već završiti poslove propustili rokove, i sada imamo situaciju ovakvu kakva je.“
Iako su poslovi oko BIP prelaza Gradiška i Bijača tek u početnoj fazi, Džakula se nada da bi ipak do polovine godine poslovi mogli biti završeni.
„U fazi je izrada projekta. Mi ćemo do 15.juna biti u mogućnosti da prezentiramo privremeni granični BIP na Gradiški. Isto tako se nadamo da ćemo stići završiti i Bijaču do 1.VII i pokrenuti izgradnju graničnog prijelaza na novoj lokaciji, na autocesti. U tom kontekstu su već izdvojena sredstva u iznosu od šest miliona konvertibilnih maraka za izradu projektne dokumentacije i za izradu i otpočinjanje građevinskih radova na tom graničnom prijelazu, što znači da bi on trebao biti u 2014. godini gotov.“
Prema procjenama Uprave za indirektno oporezivanje BiH preko graničnog prelaza Gradiška prelaziće 80 posto pošiljki biljnog i životinjskog porijekla.
Ministar komunikacija i prometa u Vijeću ministara BiH Damir Hadžić i ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović nakon posjete Gradiški mogli su se samo uvjeriti da na osposobljavanju privremenog graničnog prelazu u skladu sa evropskim standardima nije urađeno skoro ništa.
Vijeće ministara BiH spremno je finansijski pomoći rješavanje putne infrastrukture u Gradiški i uređenju carinskog prelaza, kako bi Bosna i Hercegovina dočekala spremno ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, saopštio je ministar komunikacija i prometa u Vijeću ministara Damir Hadžić.
„Ovo predstavlja test za Bosnu i Hercegovinu jesmo li u stanju na dva BIP granična prelaza, Bijaču i Gradišku, riješiti stvari koje su, nažalost, to moram još jednom reći, trebale biti završene danas. Mi smo danas trebali biti u obilasku, odnosno biti u inspekciji graničnog prelaza koji je morao biti spreman za 1.VII 2013. godine. Očito to nije slučaj. Sad tražimo polovna i privremena rješenja nadajući se da ćemo biti u stanju u najkraćem mogućem vremenskom periodu riješiti suštinsko pitanje koje će na neki način osloboditi jedne talačke pozicije Gradišku i njene građane, a oni, naravno, za to nisu krivi, kao što nije kriva ni lokalna ni entitetska vlast.“
Od preuzimanja vlasti nakon lokalih izbora, načelnik Gradiške Zoran Latinović čini se jedini je ozbiljno shvatio sve probleme sa kojima bi se ova opština mogla suočiti ako se poslovi oko osposobljavanja privremenog graničnog prelaza i infrastruktura ne završe na vrijeme. Lokalna vlast je uspjela je riješiti sve imovinske odnose kako bi Uprava za indirektno oporezivanje mogla započeti radove na privremenom graničnom prelazu, kazao je Latinović.
„Upravo se u Banjaluci provodi projektna dokumentacija vezano za proširenje samog graničnog prijelaza još jednom saobraćajnom trakom. Svjesni smo da to neće u potpunosti razriješiti eventualne probleme u odvijanju saobraćaja, ali faktički smatramo da je ovo realna mogućnost koju smo iskoristili da se barem znatnim dijelom ublaže prisutni problemi u saobraćaju.“
Gradiška je i u ovom trenutku jedan od najopterećenijih graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini i ako ništa ne preduzmemo do prvoga jula, usmjeravanje dodatnog transporta moglo bi dovesti do saobraćajnog kolapsa, smatra Latinović.
Situacija sa izgradnjom pravog graničnog prelaza u Gradiški koji će se raditi na dionici autoputa od Banjaluke još je gora, ali više zbog nezainteresovanosti susjedne Republike Hrvatske da se riješe problemi oko izgradnje mosta, istakao je entitetski ministar saobraćaja Nedeljko Ćubrilović.
„Obzirom na stepen završenosti dokumentacije i saglasnosti oba državna ministarstva, 20. novembra prošle godine trebao je biti otvoren tender za izvođača radova. Nažalost, hrvatska strana ništa nije uradila po tom pitanju, čekalo se, i zadnji odgovor je da čekaju da dobiju donatorska sredstva od Evropske komisije da bi taj most sa svoje strane radili. Nudili smo razna rješenja - i da finansiramo do kraja most, imamo čak firmu, jednu stranu kompaniju, koja je spremna da taj most radi i čeka pare do godine koja se dogovorimo. Nemamo saglasnost druge strane i praktično mi ne možemo raditi dok god Hrvatska ne bude spremna da uđe u taj projekat.“
U Gradiški je postignuta saglasnost svih nivoa da se BIP prelazi u Bosni i Hercegovini moraju osposobiti do 1. jula, kada Hrvatska postaje punopravna članica EU. Međutim, završetak ovih poslova neće zavisiti samo od nas, kaže ministar komunikacija i transporta BiH Damir Hadžić.
„Sve što bude neophodno za praktično dvoja vrata Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji mora biti završeno. Tu nema postavljanja bilo kakvih uslova, izuzev što ćemo, naravno, imati administrativne barijere koje nas mogu dovesti do toga da probijamo određene rokove. Vi znate da zakonom o javnim nabavkama, nažalost, mi nismo u stanju – kao vlast u ovoj zemlji – napraviti bilo kakav iskorak u smislu proglašenja nekog projekta državnim, nacionalnim - kako god hoćete – interesom, pa da uđete u skraćivanje određenih procedura. Ovo može biti objektivan problem.“
Krajem februara u Bosnu i Hercegovinu dolazi inspekcija Evropske unije da se uvjeri u kojoj fazi se nalazi BIP prelazi. Njihov izvještaj – očigledno - neće moći biti pozitivan.
