Poljski novi Zakon koji propisuje da sudije koje napune 65 godina moraju u penziju naljutio je mnoge - sudije, građane i Evropsku uniju.
U znak protesta, predsjednica Vrhovnog suda Poljske Malgoržata Gersdorf, koja bi po novom zakonu koji je stupio na snagu u srijedu trebala ići u penziju, u srijedu je otišla u zgradu suda u Varšavi, u pratnji nekoliko stotina simpatizera.
S druge strane, poljske vlasti predvođene konzervativnom strankom "Prava i pravde" (PiS) tvrde da je cilj reformi povećanje efikasnosti sudstva i promjena komunističkog mentaliteta s obzirom na to da su pojedine sudije imenovane još u vrijeme socijalizma, te da Brisel nema pravo da se miješa u ovo pitanje.
Ipak, svjetski mediji su jednoglasni u osudi i navode da je ovo korak ka političkoj kontroli pravosuđa i izolaciji Poljske od ostatka EU.
Čistka Vrhovnog suda
Poljska je nekada bila svjetionik za zemlje koje se bore da izbjegnu jaram Sovjetskog Saveza i prihvate zapadnu demokratiju, piše Njujork Tajms (New York Times).
"Ali sada je u istoj ligi sa susjedima, poput Mađarske, čiji su se lideri pretvorili u autokrate samo kako bi pojačali svoju vladavinu, predstavljajući na taj način ozbiljan izazov za Evropsku uniju koja se već bori s nacionalističkim, populističkim i anti-imigrantskim pokretima,“ piše u tekstu.
Prinudno penzionisanje 27 od 72 sudija Vrhovnog suda, među kojima je i vrhovni sudija, i stvaranje sudskog disciplinskog vijeća su najnoviji u nizu koraka od strane poljske desničarske Partije pravde i pravosuđa za preuzimanje pravosudnog sistema, smatra njujorški dnevnik.
"Godinama su stranke demonizirale sudije kao komuniste i opstrukcioniste,“ navodi NYT i podsjeća:
"U posljednjih nekoliko dana, sudije koje su se izjasnile protiv promjena su saopćile da su maltretirane i zastrašivane."
Novi zakon koji je usvojio parlament zahtijeva da se sudije penzionišu kada napune 65 godina, piše NYT, osim ako ne ulože žalbu predsjedniku države, Andžeju Dudi, koji ima diskreciono pravo da odluči o tome da li mogu ostati.
"Neuspjeh Evropske unije da spriječi okretanje Mađarske ka autoritarizmu ohrabrio je druge lidere u regionu, gdje su desničarski nacionalizam i populizam u porastu. Vlade desničarskih vlasti nedavno su preuzele vlast u Austriji i Italiji, dok se kancelarka Angela Merkel, zaštitnica liberalnih zapadnih vrijednosti, složila da gradi kampove za migrante na njemačkim granicama.“
NYT ujedno upozorava da ako Poljska ne plati visoku cijenu zbog ovih poteza, kritičari i međunarodni pravni eksperti su zabrinuti da bi to moglo ojačati struje usmjerene ka urušavanju demokratije u zemljama članicama.
Kulminacija ustavne krize
Neizvjesnost oko budućnosti suda se produbila ove sedmice nakon što je Evropska komisija u ponedjeljak saopćila svoju namjeru da Poljsku prijavi Evropskom sudu pravde zbog zakona jer "njegove odredbe potkopavaju princip sudijske nezavisnosti, uključujući nepovredivost sudija, a samim tim Poljska ne ispunjava svoje obaveze iz člana 19 (1) ugovora o Evropskoj uniji, a u vezi sa članom 47. statuta osnovnih prava Evropske unije", piše Gardijan (The Guardian).
"Čak i ako komisija ne može blokirati sklanjanje sadašnjih sudija, ona bi mogla blokirati imenovanje njihovih nasljednika, pa 3. juli nije kraj priče," rekao je Marcin Macak, profesor prava na univerzitetu u Varšavi. "Ali u međuvremenu, sudije trebaju iznijeti stav, poslati poruku poljskom društvu da bi njihovim uklanjanjem bio počinjen ustavni zločin."
Gardijan prenosi i da je Vlada optužila sudije da su se uključili u politiku, tvrdeći da bi trebali poštovati volju poljskog parlamenta.
"Vlada tvrdi i da već postoje presedani za ograničavanje mandata predsjednika Vrhovnog suda, navodeći primjer predsjednika Vrhovnog suda koji je umro 2014. godine, četiri godine nakon kraja njegovog šestogodišnjeg mandata,“ navodi list.
"Vlada izgleda ne shvata da postoji razlika između sudije koji se odlučio penzionisati - ili umrijeti – od nasilnog sklanjanja sa funkcije od strane izvršne vlasti," rekao je Macak. "Politički pritisak je neustavan - smrt nije."
U kombinaciji sa zakonodavstvom kojim je poljska vladajuća stranka "Prava i pravde" (PiS) kontrolirala tijelo koje imenuje poljske sudije, smjene će vladi dati efektivnu kontrolu nad vrhovnim sudom, piše Gardijan:
"Osim toga što je služio kao najviši sud u zemlji u svim građanskim i krivičnim predmetima, sud je također odgovoran za provjeru valjanosti izbora.“
"Unutrašnja stvar"
Kroz zakonodavne i kadrovske promjene, PiS je de facto kontrolirao pravosudni sistem od stupanja na snagu 2015. godine, uključujući ustavni tribunal i tužioce, koji sada podnose izvještaj direktno ministru pravde, ocjenjuje britanska agencija Rojters (Reuters), koja piše i da ta stranka tvrdi da je to potrebno kako bi se riješila neefikasnost sistema koji je zaglavljen u komunističkom mentalitetu.
"Konflikt je izolirao Poljsku u okviru EU, gdje je većina vlada kritična, dok istovremeno pokazuje nesposobnost Unije da obuzda vlade koje su u suprotnosti s osnovnim vrijednostima EU," kaže Rojters i dodaje:
"Varšava se suočava s prijetnjom da će izgubiti svoja glasačka prava u Uniji po postupku pokrenutom prošle godine zbog reforme pravosuđa. Mađarska, koja se također suočava s kritikama zbog kršenja demokratskih standarda, obećala je da će odustati od takvih poteza."
Agencija navodi i da euroskeptička vlada PiS-a odbacuje kritike, rekavši da sporazumi s EU ne daju briselskim institucijama moć da utječu na nacionalna pitanja kao što je sudstvo.
"Popularnost stranke prema anketama je i dalje stabilna i tokom ovog spora iznosi oko 40 posto, mnogo više od bilo koje suparničke stranke,“ zaključuje Rojters.