Zašto poljoprivrednici ne mogu sami spasiti poljoprivredu?

U Bosni i Hercegovini i Srbiji poljoprivrednici traže da im vlade pomognu u spašavanju usjeva koje je najviše uništila suša i visoke temperature.

U Srbiji su osam dana trajale blokade puteva jer su poljoprivrednici bili nezadovoljni cijenom suncokreta.

Situacija s nezadovoljnim poljoprivrednicima i uništenim usjevima slična širom Europe, gdje se očekuje pad prinosa zbog toplinskih valova i suša, što će pogoršati utjecaj rata u Ukrajini na cijene hrane.

Raste strah od onog što se naziva "toplinska flacija" (heatflation, engl.) – gubitak osnovnih usjeva uzrokovanih klimatskim promjenama zbog kojih bi cijene hrane mogle ove jeseni dostići nove maksimume, produbljujući krizu troškova života.

EU predviđa pad prinosa kukuruza, suncokreta i soje za oko osam do devet posto zbog vrućeg vremena širom kontinenta.

Iz Ujedinjnih naroda upozoravaju da su potrebne održive i učinkovite tehnike upravljanja poljoprivredom kako bi se uzgajalo više hrane na manje zemlje i s manje vode, a ljudi moraju promijeniti svoje odnose s hranom, stočnom hranom i vlaknima – prelazeći na biljnu prehranu i smanjenje konzumacija životinja.

Zašto ?

Više saobraćajnica danima bilo blokirano u Srbiji

Poljoprivrednici, nakon osam dana protesta širom Srbije, postigli su sa vladom Srbije dogovor o cijeni suncokreta, javila je Radio-televizija Srbije (RTS), u utorak.

Kako je potvrđeno RTS-u, prema finalnom dogovoru koji je parafirala Vlada Srbije, konačna cijena suncokreta ka poljoprivrednim proizvođačima iznosi 73 dinara po kilogramu, a isplata je dogovorena do 15. oktobra tekuće godine.

Istim dogovorom, ograničena je marža posrednika na maksimum 2,6 dinara, dok trošak transporta robe od otkupnog mesta do uljare, snose same uljare.

Što se tiče goriva, podsticaj u narednom periodu iznosit će 20 dinara po litri, za 50 litara po hektaru, dok će se premija za mlijeko za jedan kvartal u 2022. godini povećati na 15 dinara.

Vlada se obavezala da u narednom periodu, u vezi s kreiranjem mjera u sektoru stočarstva, razgovara sa stočarima a istim dokumentom, poljoprivrednicima je osiguran moratorijna kredite u periodu od 12 meseci.

Iz Vlade Srbije rekli su za RTS da su zadovoljni uspješnim završetkom pregovora, kao i da su očekivali ovakav scenarij s obzirom na to da je tokom sastanka 15. avgusta postignut visok stepen saglasja.

Obje strane su naglasile da će ubuduće zajedno raditi na svim daljim koracima ka poboljšanju uslova rada poljoprivrednika u Srbiji i sigurni su da će uz stalnu komunikaciju i redovne sastanke situacije poput ove biti predupređene.

U BiH ne idu u proteste, još...

Više udruženja poljoprivrednih proizvođača u Bosni i Hercegovini zatražilo je da se na nivou države proglasi elementarna nepogoda zbog suše.

Zahtjev je upućen u petak, 12. augusta, a zajednički su ga dogovorili predstavnici udruženja iz svih dijelova BiH dan ranije, na sastanku u Bijeljini, na istoku BiH.

Poljoprivrednici tvrde da su štete na prinosima zbog suše veće od 50 odsto, a da niti entitetske niti državne institucije ne čine dovoljno da se šteta suzbije zbog čega je upitna jesenja sjetva.

Poljoprivrednici ističu da za sada neće u proteste, ali da se taj stav može promijeniti ukoliko ne bude odgovora od države.

Savo Bakajlić ove godine zasijao je ukupno 30 hektara, od čega je polovina zasijana kukuruzom.

Za Radio Slobodna Evropa kaže kako je ovogodišnja sjetva bila "najskuplja" otkad se bavi poljoprivredom, a sa velikim podbačajem roda zbog suše.

"On (kukuruz) izgleda ovako, znači spaljen i nema ništa. Ja ću sljedeće nedjelje pokušati natjerati kombajn da prikupim bar za silažu za to malo stoke bar da preživi, a sve ovo ostalo će biti podbačaj, mislim za oko 80 posto", naveo je Bakajlić.

Ovaj poljoprivrednik navodi da razmišlja i o prestanku aktivnog bavljenja poljoprivredom.

Iste probleme ima i Evropa

Suša na rijeci Rajni sve više opterećuje lance snabdijevanja i stvara nove probleme njemačkoj ekonomiji.

Nedostatak padavina u posljednjih nekoliko mjeseci znači da teretni brodovi sada prevoze lakše terete, troškovi transporta rastu, a ekonomski i energetski rizici se dodatno pogoršavaju, pišu svjetski mediji.

Nivo Rajne, naglašava britanski javni servis BBC, još se nije spustio do najnižeg zabilježenog - kada je u oktobru 2018. bio 25 centimetara – mada prognoze ukazuju da će nivo vode nastaviti da opada.

EU predviđa da će prinosi kukuruza, suncokreta i soje pasti za oko 8 posto do 9 posto zbog vrućeg vremena širom kontinenta. Zalihe ulja za kuhanje i kukuruza već su bile pale pod pritiskom, budući da je Ukrajina veliki proizvođač, a Rusija je blokirala izvoz.

Vladimir Putin, ruski predsjednik, odbijao je dopustiti isporuke žitarica i drugih prehrambenih proizvoda iz Ukrajine, iako je postignut krhki dogovor o nekim pošiljkama koji bi trebao omogućiti da barem dio ukrajinske žetve stigne na svjetska tržišta.

"Putinov napad na trgovinu žitom bio je vrijedan prezira. To također pokazuje da je očajan", izjavio je Hamish de Bretton Gordon, stručnjak za hemijsko oružje za The Guardian.

Rat u Ukrajini također je podigao cijene goriva i gnojiva, bitnih inputa za poljoprivredu, što je dodatno podiglo cijene hrane.

Veliki dijelovi Evrope bili su pogođeni sušom i vrućim vremenom posljednjih sedmica, uključujući Španiju, južnu Francusku, centralnu i sjevernu Italiju, centralnu Njemačku, sjevernu Rumuniju i istočnu Mađarsku.

Prema posljednjem mjesečnom izdanju biltena Mars, koje je objavio Zajednički istraživački centar EU, suša i toplotni val u mnogim su se regijama poklopili s fazom cvjetanja ključnih usjeva, a rezervoari vode na mnogim su mjestima na preniskim razinama da bi ih mogli ispuniti potražnja za navodnjavanjem.

Italija proglašava vanredno stanje

U Italiji su nestašica vode i suša doveli do pada od čak 45 posto u prinosima kukuruza i stočne hrane, te 30 posto smanjenja u proizvodnji pšenice i riže, prema sindikatu farmera Coldiretti.

Suša je također utjecala na proizvodnju voća i mlijeka u zemlji, koja je pala između 15 i 20 posto kao rezultat toplinskog vala, zbog čega je talijanska vlada ovog jula proglasila vanredno stanje u pet regija.

Prema riječima predsjednika Maria Draghija, nedostatak padavina, zajedno s rastućim temperaturama, ozbiljno je utjecao na dvije glavne talijanske rijeke, Po i Tiber, koje su praktički presušile, što je dovelo do najveće suše s kojom se zemlja suočila u 70 godina.

Rijeka Po i okolni drenažni bazeni posebno su značajni za talijansku poljoprivrednu industriju jer se ovdje uzgaja više od polovice nacionalne svinjske i goveđe stoke.

Na talijanski poljoprivredni sektor također je utjecao porast troškova proizvodnje koji je proizašao iz sukoba u Ukrajini, što je stvorilo nestašice gnojiva, situaciju pogoršanu lošim upravljanjem infrastrukturom, što je dovelo do curenja vode od oko 30 posto.

Nestat će hrane…

Ukrajina također trpi utjecaj vrućeg vremena i vrućine, kao i rata, koji sprječava otpremu žitarica, kukuruza, suncokreta i drugih usjeva koji su već požnjeveni, a vjerovatno će imati ozbiljan utjecaj na nadolazeće žetve kao poljoprivrednici ne mogu pravilno zasaditi svoja polja.

A da će hrane brzo nestati navode iz Udruženja evropskih farmera u pismu Evropskoj komisiji. Ako se ništa ne poduzme, prazne police i nestašica hrane, kao i povezane negativne posljedice, postat će dio svakodnevice.

"Naš poljoprivredni sistem mora se reformisati odmah. Nema vremena za gubljenje jer EU gazi po tankom ledu koji je na mnogim mjestima već pukao.

Sada je vrijeme da učinimo sve što je u našoj moći kako bismo donijeli održivu stabilnost našim proizvodnim strukturama u smislu održivosti i otpornosti, u perspektivi prehrambenog suvereniteta u EU i širom svijeta.

Bez ljudi koji osiguravaju proizvodnju hrane, hrane neće biti, a to će biti pogubno za sigurnost hrane u EU", navodi se između ostalog u otvorenom pismu upućenom krajem jula.

Evropska komisija je ranije pozvala zemlje članice EU da ponovno koriste pročišćenu gradsku otpadnu vodu za navodnjavanje na isušenim farmama, navodi France24.

U Francuskoj, gdje je intenzivna suša pogodila poljoprivrednike i potaknula široka ograničenja korištenja slatke vode, prošlog je mjeseca palo samo 9,7 milimetara (0,38 inča) kiše, objavio je Meteo France.

To je 84 posto manje od prosječnih razina zabilježenih u srpnju između 1991. i 2022., što ga čini najsušnijim mjesecom od ožujka 1961., dodala je agencija AFP.

Francuska je četvrti najveći izvoznik pšenice i među pet najvećih izvoznika kukuruza na svijetu.

"Naš prehrambeni sistem bio je kritičan neko vrijeme, a s problemima s opskrbom iz Ukrajine, to se samo pogoršalo", rekao je Shouro Dasgupta, ekološki ekonomist u Euro-mediteranskom centru za klimatske promjene.

Dasgupta je rekao da ekstremne vrućine uzrokovane klimatskim promjenama također pridonose inflaciji cijena hrane za potrošače i oštrijim uvjetima za proizvođače.

Neki dobavljači vode već su najavili ograničenja koja utječu na milione ljudi, a proizvođači voća i povrća u Velikoj Britaniji najavili su nekoliko gubitaka usjeva poput graha i bobičastog voća.

Vrućina pogoršava nestašicu vode koja muči špansku poljoprivredu od prošle zime, s lokalnim ograničenjima korištenja vode u najugroženijim regijama. Vlada je ove sedmice rekla da su španski rezervoari popunjeni sa samo 40,4 posto.

Juan Carlos Hervas, iz sindikata poljoprivrednika COAG, rekao je za AFP da će španska berba maslina s nenavodnjavanog zemljišta iznositi manje od 20 posto prosjeka u posljednjih pet godina.

Španija opskrbljuje gotovo polovicu svjetskog maslinovog ulja.

Evropska komisija je u prošlomjesečnoj ažuriranoj procjeni otkrila da gotovo polovica - 44 posto - EU i Britanije trenutno doživljava "upozoravajuće" razine suše.

Upozorava se da će iznimno niski nivoi vlage u tlu značiti da će veliki dijelovi Evrope doživjeti smanjeni prinos usjeva 2022.

Tri usjeva – polovina svjetske zalihe

Samo tri usjeva – pšenica, kukuruz i riža – čine gotovo polovinu svjetske zalihe hrane. Svi su osjetljivi na ekstremne vremenske uvjete poput suše i vrućine, navodi Trade Finance Global.

"Bez neke pomoći, mnoge od naših najomiljenijih namirnica neće moći izdržati klimatske promjene", navode iz nevladine organizacije Crop Trust.

Stefan Schmitz, izvršni direktor Crop Trusta, insistira na tome da je dio rješenja problema nestašice hrane izazvane klimatskim promjenama veća bioraznolikost i odmak od monokulture.

Iz navedene organizacije tvrde da diverzifikacijom i pokušajem razvoja novijih, otpornijih sorti usjeva i stoke kao što su kasava, biserno proso i koze koje bi mogle bolje podnijeti vrućine,

Raznolikost između i unutar usjeva podupire održivost svjetske opskrbe hranom, zaključio je.

Promjena odnosa prema zemlji i hrani

"Na raskrsnici smo", rekao je Ibrahim Thiaw, izvršni tajnik UN-ove konvencije za borbu protiv dezertifikacije, u predgovoru izvješća koje je pokazalo da su učestalost i trajanje suše povećani za gotovo trećinu na globalnoj razini od 2000. godine.

Klimatska kriza to potiče, navodi se u izvještaju koji predviđa da se više od 2,3 milijarde ljudi diljem svijeta trenutno suočava s nedostatkom vode.

Iako suše predstavljaju 15 posto prirodnih katastrofa, one su ubile 650,000 ljudi između 1970. i 2019. Više od deset miliona ljudi umrlo je zbog velikih suša u proteklih 100 godina.

U izvješću se dalje kaže da bi do 2050. suša mogla utjecati na više od 75 posto svjetske populacije.

Čak 5,7 milijardi ljudi moglo bi živjeti u područjima s nestašicom vode barem jedan mjesec godišnje, a više od 215 miliona ljudi moglo bi biti raseljeno iz svojih domova zbog suše i drugih faktora povezanih s klimatskim promjenama.

"Moramo se usmjeriti prema rješenjima umjesto da nastavimo s destruktivnim akcijama, vjerujući da marginalne promjene mogu izliječiti sustavni neuspjeh", rekao je Thiaw.

Također je u tvitu rekao da je obnova zemljišta jedno od rješenja problema koji zahtijeva hitna ulaganja.

Izvješće UN-a "Suša u brojkama 2022." zaključuje: "Potrebne su održive i učinkovite tehnike upravljanja poljoprivredom kako bi se uzgajalo više hrane na manje zemlje i s manje vode, a ljudi moraju promijeniti svoje odnose s hranom, stočnom hranom i vlaknima – prelazeći na biljnu prehranu i smanjenje konzumacije životinja."

Autori izvješća kažu da su usklađena politika, partnerstva i financiranje na svim razinama hitno potrebni kako bi se osigurali integrirani akcijski planovi za sušu.