Novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Crhistian Schmidt tokom prijema upriličenog povodom njegovog stupanja na dužnost u sarajevskom Zemaljskom muzeju rekao je da je došao je kao prijatelj Bosne i Hercegovine.
“Preuzimam dužnost čvrsto odlučan da pomognem ljudima ovdje. Ljudima koji naporno rade svaki dan da bi prehranili svoje porodice, koji žele mirnu budućnost za svoju djecu”.
Rekao je kako nema čarobni štapić da riješi probleme te ne želi obećati ništa nemoguće, ističući kako je do sada dobio dosta pisama ljudi iz Bosne i Hercegovine.
“Ali uvjeravam vas da ću upotrijebiti svu svoju snagu, svoj uticaj, veze i iskustvo da osiguram da ova zemlja i njena djeca, žene i muškarci imaju dobru budućnost i da se njihove nade u bolji život ispune”, rekao je Schmidt.
Ljudi u BiH, rekao je Schmidt, zaslužuju život u miru, sigurnosti, propraćen neophodnim ekonomskim napretkom
“Sve dok 70 posto mladih želi napustiti zemlju ili razmišlja o tome, sve dok pojedinačni nacionalistički interesi imaju prednost nad općem dobrom ima još puno toga što ovdje treba uraditi”, rekao je.
Boriće se da se Bosna i Hercegovina vrati na političku agendu međunarodne zajednice i Evropske unije (EU).
“Mislim da je bitno da imam podršku međunarodne zajednice, EU, jer se okrećemo Zapadnom Balkanu jer smo shvatili da je ova regija ključ za stabilnost Evrope. Tako da me nećete uvijek viđati u Sarajevu. Putovat ću u Washington, Brisel, New York, Rim”, rekao je tokom prijema.
Sada već bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko novinarima je pred početak svečanog prijema u Zemaljskom muzeju u Sarajevu rekao da dolaskom Schmidta određeni bh. političari trebaju biti zabrinuti.
“Mislim da treba da budu zabrinuti neki političari, ali ne i g. Schmidt. Njemu treba dati najmanje 100 dana šanse da pokaže kakva je njegova politika i siguran sam da ćete to vidjeti brzo”, rekao je Inzko.
Christian Schmidt u Njemačkoj je zapamćen kao političar koji se nije ustručavao donositi i odluke koje su se često doživljavale kontroverznim.
On je prije prijema poslao video poruku građanima BiH u kojoj je, između ostalog, poručio da se ratni zločini se ne smiju veličati i poricati, bez obzira na to ko je u njih bio umiješan.
Schmidt će se u utorak, 3. avgusta, sastati sa dva člana Predsjedništva BiH, Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem. Milorad Dodik, njihov treći kolega izjavio je da nema namjeru da razgovara s, kako se izrazio, "lažnim i neimenovanim" novim visokim predstavnikom.
Funkcija visokog predstavnika sa statusom diplomatske misije u BiH je uspostavljena u skladu s Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH, Dejtonskim mirovnim sporazumom, dogovorenim 21. novembra 1995.
Visoki predstavnik, kojeg bira Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH, a potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, ima ovlaštenja za “konačnu interpretaciju” Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja.
Članice Upravnog odbora su Francuska, Italija, Japan, Kanada, Nemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo Evropske unije Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.
Ambasada Rusije u BiH saopštila je 31. jula da je ta država odbila da potpiše izjavu Vijeća za provedbu mira u BiH u kojoj ambasadori zemalja članica najoštrije osuđuju eskalaciju tenzija u BiH nakon nedavne izmjene Krivičnog zakona BiH o kažnjivosti negiranja genocida koju je nametnuo odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko.
Iz ambasade su naveli da je Rusija protiv bonskih ovlaštenja Ureda visokog predstavnika u BiH, kojeg "smatra kočnicom razvojnog puta Bosne i Hercegovine i insistira na njegovom bezuslovnom gašenju".
