Piše Daisy Sindelar, priredila Mirjana Rakela
Većina predsjedničkih žena u bivšem Sovjetskom Savezu zadovoljavale su se mjestom u pozadini. Na primjer, Halina Lukašenka, supruga bjeloruskog predsjednika, ili uskoro bivša gđa Putin, ili Azizima Asaduleva, supruga tadžikistanskog lidera Emomaila Rahmona.
No, to nije slučaj sa Mehriban Alijevom, 48 godišnjom suprugom azerbejdžanskog vođe Ilhama Alijeva. Ona pažljivo gradi svoju političku karijeru. Zastupnica je u parlamentu, dobrotvorka, kulturna ambasadorica, a sve to obavlja u odjeći poznatih svjetskih dizajnera.
Na političkoj ljestvici se dodatno popela 7. juna kada je izabrana za potpredsjednicu vladajuće stranke Novi Azerbajdžan (JAP).
Osim što je najviše, ikada, rangirana žena u politici soje zemlje, ovaj potez potaknuo je nagađanja da bi prva dama mogla i sama postati kandidatkinja za šefa države, možda već ove jeseni, kada bi se trebali raspisati predsjednički izbori.
Politički analitičari u Bakuu kažu da je u pozadini najvjerojatnije ideja da se „dinastija“ održi na vlasti, jer je Alijev shvatio da mu ne bi bilo mudro tražiti kontroverzni treći predsjednički mandat.
"Mogla bi biti riječ o prijenosu ovlasti upravo preko Mehriban Alijeve", kaže analitičar Zafar Gulijev.
"Postoji i teorija da je to korak koji se ne odnosi na neku daleku budućnost, već za ovogodišnje predsjedničke izbore. Unatoč činjenici da je stranka nominirala Ilhama Alijeva, osigurava se alternativa. Ako Ilham odluči da odustane od kandidature, Mehriban je može preuzeti", ocjenjuje Gulijev.
Jamac mira, sloge, ljubavi
Kontroverzni ustavni amandman iz 2009. ,kojim je ukinuto ograničenje broja predsjedničkih mandata, otvorio je prostor 51 godišnjem Ilhamu da vlada neograničeno u zemlji bogatoj energentima. On kandidaturu svoje stranke ima i lako može pobijediti bilo kojeg opozicijskog kandidata, uključujući i poznatog redatelja Rustama Ibragimbekov, koji se smatra i najačim izazivačem.
No, u zemlji raste gnjev zbog autokratskih tendencija režima i sve većeg bogatstva „prve obitelji“, pa je tako jedna nevladina organizacija Ilhama proglasila najkorupmiranijom osobom godine. Zato postoji mogućnost da on funkciju napusti i ranije, ali preko supruge de facto zadrži vlast.
Erkin Qadirli, član Republikanske Alternative (Real) oporbenog pokreta, kaže da se Alijev suočava sa sve većim nezadovoljstvom javnosti, i da možda namjerava konsolidirati svoju moć pažljivo birajući saveznike.
„Moguće je da se osipa broj onih koji ga podržavaju u samoj stranci, te je on morao odabrati suprugu kao svoju stranačku zamjenicu. Krug se sužava, a sa Mehriban, vlast ipak ostaje u obitelji“, smatra Qadirli.
Drugi, pak, smatraju da Alijev jednostavno odlučio svojoj ambicioznoj supruzi pokloniti veliki dar - svoje radno mjesto. Predsjednikova zadivljenost suprugom je dobro dokumentirana, iako je nejasno što misli o njenoj političkoj pronicljivosti. "Žena je žena, čak i ako je predsjednikova supruga", izjavio je opisujući je kao "jamca mira, sklada i ljubavi u obitelji."
Sve sačuvati u obitelji
Takav šovinistički stav prikriva činjenicu da je brak Alijeva možda i najzastrašujuća politička unija u post-sovjetskoj areni. Ilham Alijev je sin Hejdara Alijeva, bivšeg šefa KGB-a koji je vladao Azerbejdžanom, i prije i nakon stjecanja neovisnosti, dakle više od dva desetljeća.
Mehriban Alijeva, dolazi iz poznatog klana Pašajev, koji je počeo dominirati političkom i kulturnom scenom zemlje u doba Ilhamova predsjedavanja, te su zaradili milijune kroz sumnjive poslove u nekretninama i telekomunikacijama.
Gotovo svaki član njene obitelji ima neku titulu u akademskoj zajednici ili politici. Njezin djed po ocu, Mir Jalal, bio je poznati pisac, a otac Arif je rektor Nacionalne avionske akademije u Bakuu, dok je starija sestra Nargiz na čelu azerbejdžanskog ogranka Moskovskog državnog sveučilišta.
Hafiz Pašajev, njezin stric, nekoć je bio ambasador u Sjedinjenim Državama, a sada je zamjenik ministra vanjskih poslova. On je, u depešama koji je objavio WikiLeaks, opisan kao nadmena osoba, koji je čak nećakinju kritizirao javno pred američkim kongresmenima i to zbog njenog lošeg engleskog jezika.
Prijenos vlasti „sa supruga na suprugu“ možda i nije neko iznenađenje u Azerbejdžanu, koji je već svjedočio jednom naslijedjivanju vlasti. Naime, Hejdar, je nedugo prije smrti 2003, uredio da predsjedničke ovlasti pređu na njegova sina, koji je tada, primjećuje Gulijev, već bio postavljen za potpredsjednika stranke, kao što je i Mehriban, na isti položaj imenovana prošloga tjedna.
"U vrijeme Hejdara Alijeva, JAP je već bio sredstvo vladanje „prve obitelji“. Ilham Alijev je izabran za zamjenika predsjednika na stranačkoj konvenciji 2001. Ljudi unutar i izvan zemlje odmah su shvatili da to znači prijenos vlasti „s oca na sina“. I doista, Ilham Alijev došao je na vlast i postao lider JAP-a dvije godine kasnije“, ističe Gulijev.
Vjeruje se da Alijevi posjeduju bogatstvo koje se procjenjuje u desecima milijuna dolara. Ono se temelji na ogromnim energetskim rezervama i autoritarnoj vladavini, ali oni ulažu i u umjetnost i kulturu o čemu se brine Mehriban, uz pomoć kćerki, Lejle i Arze.
Azerbejdžan je i dobro opremljena policijska država. Specijalne snage rutinski koriste suzavac i grubo nasrću, na, i najmanje javne prosvjede.
Alijeva u mnogome podsijeća na jednu drugu javnu osobu u azerbejdžanskom susjedstvu, koja je sklona glamuru, Gulnaru Karimovu - kćerku uzbekistanskog predsjednika, Islama Karimova, također perjanice slamanja nezavisnih medija.
No, usprkos svemu, Alijevu, neki smatraju dobrodošlom alternativom. Njezina obitelj ima intelektualne korijene, a ona sama je diplomirala medicinu u Moskvi, i bliska je kulturnoj eliti zemlje.
Njezin modni stil, ali i navodne plastične operacije, stvaraju reputaciju moderene muslimanske žene koja svoju tradicionalnu zemlju želi gurnuti u 21. stoljeću.
JAP, međutim, opovrgava bilo kakav prijedlog da bi prva dama mogla zamijeniti supruga. Zastupnik Jevda Abramov, koji je član političkog vijeća stranke, kaže da je izbor Alijeve na mjesto potpredsjednice stranke još jedan način da se osnaži njena uloga koju je oduvijek igrala za supruga, kao političkog jamca mira, sklada i ljubavi u sve prohladnijoj političkoj klimi.
"Sve te priče su apsurdne", kaže Abramov.
"Kakva je veza između Mehriban Alijeve na novom položaju i predsjedničkih izbora? JAP se želi reformirati s novom potpredsjednicom stranke. Proširiti će se društvena baza stranke. Predsjednik je naredio da ona bude potpredsjednica stranke, kako bi uz sebe imao nekoga tko će ga podržati u stvaranaju snažnijeg Azerbajdžana", kaže političar vladajućeg stranke.
Većina predsjedničkih žena u bivšem Sovjetskom Savezu zadovoljavale su se mjestom u pozadini. Na primjer, Halina Lukašenka, supruga bjeloruskog predsjednika, ili uskoro bivša gđa Putin, ili Azizima Asaduleva, supruga tadžikistanskog lidera Emomaila Rahmona.
No, to nije slučaj sa Mehriban Alijevom, 48 godišnjom suprugom azerbejdžanskog vođe Ilhama Alijeva. Ona pažljivo gradi svoju političku karijeru. Zastupnica je u parlamentu, dobrotvorka, kulturna ambasadorica, a sve to obavlja u odjeći poznatih svjetskih dizajnera.
Na političkoj ljestvici se dodatno popela 7. juna kada je izabrana za potpredsjednicu vladajuće stranke Novi Azerbajdžan (JAP).
Osim što je najviše, ikada, rangirana žena u politici soje zemlje, ovaj potez potaknuo je nagađanja da bi prva dama mogla i sama postati kandidatkinja za šefa države, možda već ove jeseni, kada bi se trebali raspisati predsjednički izbori.
Politički analitičari u Bakuu kažu da je u pozadini najvjerojatnije ideja da se „dinastija“ održi na vlasti, jer je Alijev shvatio da mu ne bi bilo mudro tražiti kontroverzni treći predsjednički mandat.
"Mogla bi biti riječ o prijenosu ovlasti upravo preko Mehriban Alijeve", kaže analitičar Zafar Gulijev.
"Postoji i teorija da je to korak koji se ne odnosi na neku daleku budućnost, već za ovogodišnje predsjedničke izbore. Unatoč činjenici da je stranka nominirala Ilhama Alijeva, osigurava se alternativa. Ako Ilham odluči da odustane od kandidature, Mehriban je može preuzeti", ocjenjuje Gulijev.
Jamac mira, sloge, ljubavi
Kontroverzni ustavni amandman iz 2009. ,kojim je ukinuto ograničenje broja predsjedničkih mandata, otvorio je prostor 51 godišnjem Ilhamu da vlada neograničeno u zemlji bogatoj energentima. On kandidaturu svoje stranke ima i lako može pobijediti bilo kojeg opozicijskog kandidata, uključujući i poznatog redatelja Rustama Ibragimbekov, koji se smatra i najačim izazivačem.
No, u zemlji raste gnjev zbog autokratskih tendencija režima i sve većeg bogatstva „prve obitelji“, pa je tako jedna nevladina organizacija Ilhama proglasila najkorupmiranijom osobom godine. Zato postoji mogućnost da on funkciju napusti i ranije, ali preko supruge de facto zadrži vlast.
Erkin Qadirli, član Republikanske Alternative (Real) oporbenog pokreta, kaže da se Alijev suočava sa sve većim nezadovoljstvom javnosti, i da možda namjerava konsolidirati svoju moć pažljivo birajući saveznike.
„Moguće je da se osipa broj onih koji ga podržavaju u samoj stranci, te je on morao odabrati suprugu kao svoju stranačku zamjenicu. Krug se sužava, a sa Mehriban, vlast ipak ostaje u obitelji“, smatra Qadirli.
Drugi, pak, smatraju da Alijev jednostavno odlučio svojoj ambicioznoj supruzi pokloniti veliki dar - svoje radno mjesto. Predsjednikova zadivljenost suprugom je dobro dokumentirana, iako je nejasno što misli o njenoj političkoj pronicljivosti. "Žena je žena, čak i ako je predsjednikova supruga", izjavio je opisujući je kao "jamca mira, sklada i ljubavi u obitelji."
Sve sačuvati u obitelji
Takav šovinistički stav prikriva činjenicu da je brak Alijeva možda i najzastrašujuća politička unija u post-sovjetskoj areni. Ilham Alijev je sin Hejdara Alijeva, bivšeg šefa KGB-a koji je vladao Azerbejdžanom, i prije i nakon stjecanja neovisnosti, dakle više od dva desetljeća.
Mehriban Alijeva, dolazi iz poznatog klana Pašajev, koji je počeo dominirati političkom i kulturnom scenom zemlje u doba Ilhamova predsjedavanja, te su zaradili milijune kroz sumnjive poslove u nekretninama i telekomunikacijama.
Gotovo svaki član njene obitelji ima neku titulu u akademskoj zajednici ili politici. Njezin djed po ocu, Mir Jalal, bio je poznati pisac, a otac Arif je rektor Nacionalne avionske akademije u Bakuu, dok je starija sestra Nargiz na čelu azerbejdžanskog ogranka Moskovskog državnog sveučilišta.
Hafiz Pašajev, njezin stric, nekoć je bio ambasador u Sjedinjenim Državama, a sada je zamjenik ministra vanjskih poslova. On je, u depešama koji je objavio WikiLeaks, opisan kao nadmena osoba, koji je čak nećakinju kritizirao javno pred američkim kongresmenima i to zbog njenog lošeg engleskog jezika.
Prijenos vlasti „sa supruga na suprugu“ možda i nije neko iznenađenje u Azerbejdžanu, koji je već svjedočio jednom naslijedjivanju vlasti. Naime, Hejdar, je nedugo prije smrti 2003, uredio da predsjedničke ovlasti pređu na njegova sina, koji je tada, primjećuje Gulijev, već bio postavljen za potpredsjednika stranke, kao što je i Mehriban, na isti položaj imenovana prošloga tjedna.
"U vrijeme Hejdara Alijeva, JAP je već bio sredstvo vladanje „prve obitelji“. Ilham Alijev je izabran za zamjenika predsjednika na stranačkoj konvenciji 2001. Ljudi unutar i izvan zemlje odmah su shvatili da to znači prijenos vlasti „s oca na sina“. I doista, Ilham Alijev došao je na vlast i postao lider JAP-a dvije godine kasnije“, ističe Gulijev.
Vjeruje se da Alijevi posjeduju bogatstvo koje se procjenjuje u desecima milijuna dolara. Ono se temelji na ogromnim energetskim rezervama i autoritarnoj vladavini, ali oni ulažu i u umjetnost i kulturu o čemu se brine Mehriban, uz pomoć kćerki, Lejle i Arze.
Azerbejdžan je i dobro opremljena policijska država. Specijalne snage rutinski koriste suzavac i grubo nasrću, na, i najmanje javne prosvjede.
Alijeva u mnogome podsijeća na jednu drugu javnu osobu u azerbejdžanskom susjedstvu, koja je sklona glamuru, Gulnaru Karimovu - kćerku uzbekistanskog predsjednika, Islama Karimova, također perjanice slamanja nezavisnih medija.
No, usprkos svemu, Alijevu, neki smatraju dobrodošlom alternativom. Njezina obitelj ima intelektualne korijene, a ona sama je diplomirala medicinu u Moskvi, i bliska je kulturnoj eliti zemlje.
Njezin modni stil, ali i navodne plastične operacije, stvaraju reputaciju moderene muslimanske žene koja svoju tradicionalnu zemlju želi gurnuti u 21. stoljeću.
JAP, međutim, opovrgava bilo kakav prijedlog da bi prva dama mogla zamijeniti supruga. Zastupnik Jevda Abramov, koji je član političkog vijeća stranke, kaže da je izbor Alijeve na mjesto potpredsjednice stranke još jedan način da se osnaži njena uloga koju je oduvijek igrala za supruga, kao političkog jamca mira, sklada i ljubavi u sve prohladnijoj političkoj klimi.
"Sve te priče su apsurdne", kaže Abramov.
"Kakva je veza između Mehriban Alijeve na novom položaju i predsjedničkih izbora? JAP se želi reformirati s novom potpredsjednicom stranke. Proširiti će se društvena baza stranke. Predsjednik je naredio da ona bude potpredsjednica stranke, kako bi uz sebe imao nekoga tko će ga podržati u stvaranaju snažnijeg Azerbajdžana", kaže političar vladajućeg stranke.