Političke krize postale su dio „imidža“ Bosne i Hercegovine. Uvijek kad neodgovorna vlast ne uspijeva ili ne želi riješiti problem, stvori političku krizu, izazove napetost i tenzije. Dok vlast “krizira“, sve je više nezaposlenih, gladnih, siromašnih i nezadovoljnih, u zemlji BiH.
Zbog stalnih napetosti i političkih razmirica nema prosperiteta i BiH ozbiljno zaostaje za državama regiona. Na to je ukazao prije nekoliko dana u Briselu visoki predstavnik Valentin Inzko, koji je rekao da su se se okolnosti u BiH dramatično izmijenile od 90-ih godina, ali da prijetnje stabilnosti i dalje postoje.
„Teme podjela i dalje preovladavaju nad temama okrenutim ka budućnosti, kao što je integracija u EU. Za neke političare ciljevi rata koji je počeo prije 25 godina još uvijek važe“, izjavio je Inzko u Briselu.
To, na svojoj koži, najbolje osjećaju građani. Tahir Hamzić i Nejra Karaman iz Sarajeva kažu da još nisu vidjeli onu drugu stranu bh. politike, koja bi donijela prosperitet i bolje dane.
„Za mene kriza vlasti traje od kraja rata. Ne mijenja se ništa, iste su politike na sceni, ništa novo. Kako vrijeme prolazi sve mi se čini da kriza nikada neće prestati. Narod bira onog koga želi, lideri dolaze na vlast onako kako ih narod izabere“, kaže Tahir.
„Narod se previše navikao, prestao se nadati boljem i nekim promjenama. Mladi masovno odlaze, i ja ću gledat da odem čim završim fakultet, jer ovdje se jednostavno već godinama ništa ne događa“, navodi Nejra.
Od tog što se „ništa ne događa“ izdvajamo: Još uvijek nisu dostavljeni odgovori na Upitnik Evropske komisije, Evropska energetska zajednica je uvela sankcije BiH jer nije usvojila zakon o tržištu plina, nema novih kilometara autoputeva, entitetski budžeti su puni rupa koje čekaju kredit MMF-a, porodični budžeti su već odavno u krizi.
Ali, to ne brine, one na vlasti. Radije se bave sami sobom ili, onim drugim ili, onim trećim.
„Proizvodnja kriza od strane glavnih političkih aktera u Bosni i Hercegovini jednostavno je način njihovog funkcionisanja i održavanja na vlasti. Mi smo opterećeni brojnim problemima, međutim, ja ne mogu da se sjetim da li su izašli politički akteri sa nekom vizijom, rješenjima, prijedlozima, nastojanjima barem da pokažu da im je stalo i da ukažu na načine na koje se neke stvari u ovoj zemlji mogu pokrenuti u ekonomskom i socijalnom smislu unaprijede. Mislim da je to jednostavno održavanje status quo-a i onda nam se to uvijek dogodi kad se počnu približavati izbori, takve pozicije se zauzmu i onda živimo u tom beživotnom prostoru do sljedećih izbora“, smatra analitičarka iz Banjaluke, Tanja Topić.
Nosioci vlasti lakše smisle krizu nego što se upuste u rješavanje ključnih problema, ističe analitičar iz Sarajeva, Adnan Huskić.
„Krize se naprosto naslanjaju jedna na drugu. Pitam se, da li postoji jedna tačka kada ove krize više neće moći biti posmatrane kao tek jedna u nizu ili neki spin koji se stvara da bi se pažnja javnosti držala na pitanjima koja nisu od životne važnosti, te da li možemo zbog svih tih kriza ući i u stvarni sigurnosni problem u Bosni i Hercegovini? Jednako tako mislim da su građani odavno identificirali zbog čega se krize dešavaju, međutim, nisu u stanju da na te krize pruže odgovarajući odgovor. Govorim kao građanin, jer mi, naprosto toj vrsti pokušaja kontrole onog što politika i političari rade, zaista nismo vični“, naglašava Huskić.
Teško je pobrojati sve namjerno izazvane političke krize, a evo samo nekih povoda : mehanizam koordinacije, rezultati popisa stanovništva, referendum o Danu Republike Srpske, revizija tužbe protiv Srbije za genocid, Zakon o igrama na sreću.....
Činilo se, ali na kratko, da će kriza u funkcionisanju Predsjedništva BiH konačno biti prevaziđena. Kolektivni šef države je u utorak održao redovnu sjednicu, nakon osamdeset dana pauze. Međutim, poslije sjednice, predsjedavajući Predsjedništva Mladen Ivanić je izjavio da nije prihvaćen njegov prijedlog da sva tri člana potpišu dokument u kojem će se obavezati da neće biti paralelizma i vaninstitucionalnog djelovanja.
„Radićemo i dalje svoj posao ali stepen povjerenja u Predsjedništvu više nije kakav je bio. Ne vjerujem da će to proizvoditi neku krizu ali ne vjerujem ni da će biti ambijenta za toliko pozitivne iskorake koje sam očekivao“, izjavio je Ivanić.
Nova kriza u BiH se zove Zakon o akcizama, čije usvajanje je uslov za novi kreditni aranžman s Međunarodnim monetranim fondom (MMF). Taj zakon je pokazao svu apsurdnost političkog života u BiH. Podržava ga Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji nije u vlasti na državnom nivou a odbacuje Savez za promjene koji je dio vlasti.
Za sjednicu Vijeća ministara BiH, održanu telefonskim putem, kako bi se izmijenio set zakona koji nije dobio podršku Predstavničkog doma, ministri iz iz Republike Srpske tvrde da je ilegalna, a da utvrđene odluke treba poništiti.
To je opet povod za oštru svađu između lidera SNSD-a Milorada Dodika i Srpske demokratske stranke ( SDS), Vukote Govedarice.
Dodik je izjavio kako odbijanjem povećanja akciza, SDS vodi izdajničku poltiiku. Govedarica je odgovorio da je Dodikova politika veleizdajnička.
I pored ove razmjene „otrovnih strelica“ Dodik je pozvao Govedaricu da zajedno smijene Vijeće ministara ako je tačno da je održana ilegalna sjednica na kojoj je izmijenjen set zakona, što traži MMF.
I tako redom, kriza na krizu, blokada na blokadu, tuk na utuk...
Dok „krizira“, vlast ne primjećuje ili za to ne haje, da gotovo svaki peti stanovnik u BiH živi od eura i po dnevno. Ili, da odlaze cijele porodice i sve je više zaključanih kuća i praznih dvorišta.
Facebook Forum