Međunarodna zajednica trebala bi početi proces zatvaranja međunarodne supervizije Distrikta Brčko na sastanku Vijeće za implementaciju mira koji je počeo danas u Sarajevu, navodi se u posljednjem izvještaju Međunarodne krizne grupe.
Ured visokog predstavnika u Brčkom bi se trebao zatvoriti, preporučuje ICG, a delegacija EU bi trebala pomoći domaćim institucijama u borbi s korupcijom, koja je zavladala Distriktom i prijeti njegovom opstanku. Domaći političari podijeljeni u stavovima. Dok u RS već godinama zagovaraju ukidanje međunarodne supervizije, političari iz Federacije ističu da uslovi za tako nešto nisu ni izbliza ispunjeni, te da njegov status treba definisati državnim zakonom.
Savjet za provođenje mira trebao bi iskoristiti dvodnevno zasjedanje u Sarajevu za pokretanje zatvaranja supervizije u Brčkom tokom narednih mjeseci, uz zadržavanje Arbitražnog tribunala kao sigurnosnog mehanizma u slučaju ozbiljne bezbjednosne prijetnje, preporučila je Međunarodna krizna grupa (ICG) u svom posljednjem izvještaju.
Kako se dalje navodi, Kancelariju visokog predstavnika u Brčkom trebali bi zamijeniti predstavnici EU, koja bi pomogla jačanju vladavine pravnih institucija i iskorjenjivanju korupcije, koja trenutno predstavlja najveću opasnost u Distriktu, kaže analitičar ICG-a Srećko Latal.
„Rad supervizora više ne pomaže situaciju u Brčko Distriktu, a možda je čak i odmaže. Supervizor u zadnjih godinu i po dana niti jednom nije iskoristio svoje ovlasti. Razlog za to jeste htijenje supervizora gospodina Roderika Mura da na taj način podržava vlasništvo nad svim procesima od strane lokalnih lidera i njihovu odgovornost. Mi smatramo da sam arbitar ima čak veće ovlasti, koje
bi sigurno spriječile bilo koju zloupotrebu, tj. krešnje finalne odluke za Brčko. I osnovni problemi Brčko Distrikta su unutrašnji – proširena korupcija, administracija koja previše troši, koja guši ekonomiju, vrlo loša uprava u koja je dovela sada do najozbiljnije političke, ekonomske i socijalne krize u Distriktu od njegovog nastanka“, ocjenjuje Latal.
Zbog njegovog jedinstvenog geostrateškog značaja, status Brčkog se nije mogao riješiti za vrijeme Dejtonskih mirovnih pregovora 1995. Uspostavljen je poseban Međunarodni tribunal za arbitražu, koji je tkazovanom finalnom odlukom kreirao Distrikt Brčko u avgustu 1999. Distrikt ima nezavisnu upravu, pripada podjednako u oba entiteta, ali je pod isključivim suverenitetom BiH. Međunarodni supervizor je imenovan 1997. sa zadatkom nadziranja provođenja Dejtona.
Kako se navodi u izvještaju, RS je ispunila zadnji uslov prihvatajući odluku da međuentitetska linija koja dijeli dva bh. entiteta ne prolazi kroz Brčko. Predsjednik RS Milorad Dodik smatra da Distrikt jeste zajedničko vlasništvo oba entiteta i pod jurisdikcijom BiH.
„To je samo realna aplikacija onog što je već ranije urađeno. Znači nikakvo ukidanje ničega nije, nego Brčko Distrikt funkcioniše zasebno. On je u zajedničkom vlasništvu dva entiteta“, kazao je Dodik.
Neriješena pitanja
Predstavnici RS već godinama zagovaraju ukidanje međunarodne supervizije nad Distriktom, dok je stav političara iz Federacije da bi takva odluka bila preuranjena. Predsjednik SDA Sujelman Tihić ističe da je odnose u Distriktu, ali i status Distrikta u BiH potrebno urediti državnim zakonom, a ne ostaviti na dobru volju entitetima.
„Nije riješeno pitanje snabdijevanja Brčkog električnom energijom, nije riješeno pitanje infrastrukture i državnih kompanija, prvenstveno državna korporaciju za luke, korištenje javne imovine, infrastruktura telekoma.
Sulejman Tihić
Institucije za vladavinu zakona još nisu dovoljno osposobljene da bi se mogle efikasno boriti protiv korupcije i kriminala. Nije nikada riješeno pitanje predstavljanja Brčko Distrikta u institucijama BiH. Mnoga druga pitanja koja su riješena odlukama entitetskih skupština mogu uvijek biti promijenjena od strane tih skupština u jednoj drugačijoj političkoj situaciji. Zato smatramo da je neophodno donijeti državni zakon o Distriktu Brčko gdje bi sva ova pitanja bila definisana i trajno riješena“, kaže Tihić.
U svakom slučaju, superviziju ne treba ukidati i po ispunjavanju ovih uslova, dodaje Tihić, odnosno do održavanja sljedećih izbora za Skupštinu Distrikta Brčko i konstituisanja vlasti.
I u SDP-u ističu da je međunarodni supervizor u Brčkom neophodan, kao i njegov veći angažman, kaže Nermina Zaimović Uzunović, poslanik ove stranke u Parlamentu BiH.
„S obzirom na podjelu vlasti unutar Brčko Distrikta po određenim resorima, njima još uvijek treba jedan koordinator poslova. Evo trenutno imam jednu neprijatnu situaciju – Brčko Distrikt je raspisao konkurs da otvara osam univerziteta. Osam univerziteta unutar jednog Brčkog sa po tri ciklusa studija. I na jednoj sjednici, ne poštujući mišljenja ekspertnih komisija iz cijele BiH, zvaničnih, oni su formirali dva univerziteta i dvije visoke škole“, kaže ona.
Istovremeno, lider PDP-a Mladen Ivanić očekuje da bi Savjet za provođenje mira u BiH, na zasjedanju u Sarajevu koje je u toku, ipak mogao donijeti odluku o ukidanju supervizije, ali uz zadržavanje Arbitražnog tribunala.
„Ne mislim da će još uvijek međunarodne institucije ispustiti kontrolu nad stanjem i situacijom u Brčkom. I to je ono što oni moraju imati kao instrument. A s druge strane, sama supervizija znači preveliku odgovornost za praktične, svakodnevne događaje, tako da ukidanje supervizije znači skidanje tereta svakodnevne politike sa strane međunarodne zajednice, a zadržavanje Arbitražnog tribunala znači da politički, ključni, strateški uticaj međunarodnih institucija ostaje“, rekao je Ivanić.
