Političari bez volje i zajedničke vizije o BiH

Godišnji izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini je negativan. Zemlji se najviše zamjera što nije formirano Vijeće ministara godinu dana od izbora, nije provedena odluka Suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i nije usvojen zakon o državnoj pomoći.

U izvještaju se konstatuje i da nema političke volje za reforme, a političari nemaju zajedničku viziju kojim pravcem BiH treba da krene.

“Želio bih apelovati na predstavnike bh. vlasti, koji se deklarišu da su za Evropsku uniju, da tu predanost prevedu u konkretne mjere. Želim da ih zamolim da ne varaju one koji su glasali za njih”, istakao je Pjer Mirel, direktor za Zapadni Balkan Generalne direkcije Evropske komisije za proširenje.

“U izvještaju se spominje i naglašava ono što Direkcija za evropske integracije stalno ističe - za napredak u procesu potrebna je saglasnost i političkog nivoa odlučivanja”, kazala je direktorica Direkcije za evropske integracije BiH Nevenka Savić.

Negativan izvještaj nije iznenadio bosanskohercegovačke političare. S obzirom da nije bilo nikakvog napretka u posljednjih godinu dana na evropskom putu, niti je pokazana politička volja da se bilo šta promijeni, sve što je navedeno u uzvještaju nije iznenađujuće, kaže Šefik Džaferović, član parlamentarne komisije za evropske integracije.

“To je izvještaj koji oslikava realno stanje u BiH i sada će ispaštati cijela BiH i svi njeni građani”, ocjenjuje Džaferović.

Breme odgovornosti na vlasti

Bosna i Hercegovina najviše evropskih zakona usvojila je u periodu od 2002. do 2006. godine, kada je od zemalja u regiji po tome jedino prednjačila Hrvatska.

Pet godina kasnije, sve je vraćeno na nivo iz devedesetih godina prošlog vijeka, konstatuje bh. opozicija, za što krive sadašnju političku elitu.

“Dok ovakve političke strukture, ovako konsolidovane lijevo-desne na nacionalnim principima, na etničkim principima, treba da grade ovu zemlju na način da su uništili svaku političku alternativu jer su se ljevica i desnica spojile da bi zajednički štitile nacionalni interes svakog od tri konstitutivna naroda, to za posljedicu ima ovo što ima”, smatra Dragan Čavić, lider Demokratske partije.

“Krivci za to su vladajuće strukture koje očito ne mogu da se dogovore, partije koje su dobile dominantnu podršku građana. Krajnja posljedica svega biće zaostajanje u priključenju EU, nedostatak inevsticija, lošiji životni standard”, ocjenjuje Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a.

Ni analitičari nemaju riječi hvale za domaće političare, za koje tvrde da im odgovara ovakvo stanje.

“Ukoliko prihvatimo te dubinske reforme, na ove prostore dolazi pravna država, a mi za nju nismo zainteresirani - jer ’što će nam EU ako ću ja završiti u zatvoru’,” kaže profesor mostarskog Sveučilišta Mile Lasić.

Vijeće ministara Evropske unije u martu ove godine postavilo je prioritete koje BiH mora ispuniti da bi oktobarski izvještaj bio pozitivan i da bi do kraja godine podnijela zahtjev za kandidatski status.

S obzirom da se ništa bitnije od tada do danas nije promijenilo, a domaći političari potpuno zaboravili na obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je potpisan polovinom juna 2008., nameće se pitanje kako dalje. Odgovor daje analitičar Zekerijah Smajić:

“Bilo bi najvažnije da se reaktivira taj Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju jer je u njemu sadržano sve što BiH mora da uradi u vezi sa procesom evropskih integracija, uključujući i prilagođavanja standardima i direktivama EU. Naravno da to nije moguće bez Vijeća ministara, jer Direkcija za evropske integracije je ured za EU integracije Vijeća ministara kojeg nema i očekivati je da bi stvarno, nakon ovog izvještaja o napretku, domaće vlasti morale konačno biti uspostavljene i primiti to breme odgovornosti na sebe.”