Zajednička izjava Morin Kormak (Maureen Cormack), ambasadorice Sjedinjenih Američkih Država u BiH i Larsa Gunara Vigemarka (Lars-Gunnar Wigemark), šefa Delegacije Evropske unije (EU), u kojoj se u suštini upozorava Bosna i Hercegovina da su njene šanse minimalne da se u julu prihvati aplikacija za članstvo u EU ukoliko se ne riješe pitanja poput adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i usvajanja mehanizma koordinacije, i dovodi u pitanje i sam opstanak BiH ukoliko se ne nastavi putem reformi, ovdašnji analitičari ocjenjuju kao još jedan vid pritiska koji opet ne rješava suštinske probleme u BiH i ne uvažava političku realnost u kojoj se ova zemlja nalazi.
"Više jednostavno nema vremena ukoliko želimo da Reformska agenda i podrška međunarodne zajednice urode plodom. Budućnost BiH ovisi o tome", istaknuto je u zajedničkoj izjavi koju su dali Morin Kormak i Lars Gunar Vigemark.
Na tragu ove izjave, Lars Gunar Vigemark kaže da Evropa vidi Bosnu i Hercegovinu kao svoju buduću članicu, za šta su svoj pristanak dali svi politički lideri u BiH prije godinu dana potpisivanjem Reformske agende, a da sada svojim politikanstvom, s obzirom na skorašnje lokalne izbore, koče evropski put, što bi ovu zemlju moglo ostaviti usamljenu i izolovanu, s obzirom da sve zemlje regiona ubrzano idu putem Evropskih integracija.
"Dogovorili su se da na stranu ostave neke svoje razlike i da ne uzimaju pitanja pristupanja EU kao taoca svojih političkih igara, ali se bojim da se to sada dešava", ocjenuje Vigemark.
Da se SSP mora usvojiti istakla je u četvrtak i njemačka kancelarka Angela Merkel na sastanku sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Berlinu, gdje je dala jake garancije da će finansijski pomoći bh. privredi da prevaziđe eventualne negativne poslijedice Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
"Ja ću razgovarati sa našim ministrom poljoprivrede da bi se možda ti strahovi koji postoje sa jedne strane smanjili a ako zaista postoje realne poteškoće da ćemo mi pokušati da u ovom prelaznom periodu podržimo finansijski vaše poljoprivrednike", rekla je Merkel.
Kako je Njemačka obećala pomoć, tako i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, smatra da je sada bliži dogovor oko SSP-a.
"Odlukom i obećanjem Njemačke strane da će, u stvari, onaj negativni dio prilagodbe SSP-a amortizovati finansijskom podrškom, mislim da se glavni adut onih koji pružaju otpor iz Banjaluke ovom sporazumu izbija. Prema tome, mislim da to potpuno mijenja stanje stvari i da bi sada trebalo donijeti pravu odluku", smatra Izetbegović.
Profesor evropskih integracija iz Mostara, Mile Lasić, jasno poručuje da Bosna i Hercegovina mora prihvatiti zahtjeve EU ili će politički nestati sa evropskog radara, pri čemu se osvrnuo i na sastanak članova Predsjedništva BiH sa njemačkom Kancelarkom Angelom Merkel.
"U slučaju neusvajanja funkcionalnog i participirajućeg sustava koordinacije, i u slučaju neprihvatanja izmjena adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i u slučaju daljnih sporova oko popisa stanovništva, Bosna i Hercegovina, odnosno njene političke elite, izvršile su 'BHegzit' iz procesa pridruživanja EU, pošto nisu unutra već su izvana, i dale su se na taj način eutanizirati i isključiti. Uzaludno je u tom smislu i putovanje u Berlin da im guzice vide puta jer rješenja su u BiH i podrazumijevaju konsenzualnu političku kulturu", jasan je Lasić.
Za komunikologa Mladena Mirosavljevića izjave čelnika međunarodne zajednice potvrđuju da se oni i dalje "prave gluvi i slijepi" u odnosu na političku realnost BiH – da ova zemlja apsolutno nije spremna da se približi Evropskoj uniji s obzirom na nepostojanje domaćeg konsenzusa oko svih bitnih pitanja.
"Niko nema pojma šta, u stvari, sadrži Reformska agenda i da li je neko uopšte spreman da ispunjava bilo šta iz te agende, a mi vidimo da se jako malo šta iz nje ispunjava, a već se nameću nove obaveze i ponovo se primjenjuje sistem štapa i šargarepe", navodi Mirosavljević, te dodaje:
"Mislim da to ne vodi ničemu osim blokadi političke situacije u BiH i daljem zaoštravanju odnosa na političkoj sceni u državi, pogotovo kako se približavaju lokalni potom i ošti izbori."
Mladen Mirosavljević ističe i da ove izjave međunarodnih zvaničnika ne treba staviti van konteksta referenduma o istupanju Velike Britanije iz EU, budući da je ona uz Njemačku bila inicijator usvajanja Reformske agende.
"Postavlja se pitanje odakle sad legitimitet Velikoj Britaniji za učešće u toj inicijativi da forsira Bosnu i Hercegovinu na putu ka evrointegracijama a pritom sama istupa iz Evropske unije", riječi su Mirosavljevića.
Za političkog analitičara Envera Kazaza ove izjave i dalje su na tragu svjesne nesvjesnosti Evropske unije da BiH sa ovakvim Ustavom i političkim uređenjem ne može naprijed, a kamoli u EU.
"Iluzorno je očekivati da postoji unutarnji politički konsenzus o napredovanju BiH prema Evropskoj uniji sve dok se ne riješi to temeljno pitanje. Zato je nužno upozoriti međunarodnu zajednicu, ma šta ona bila, da je ozbiljna kriza, prava ozbiljna, suštinska kriza Bosne i Hercegovine ona ustavna", zaključuje Kazaz.
Facebook Forum