U Sarajevu se održava međunarodna konferencija u povodu 20 godina od Dejtonskog sporazuma, u organizaciji Fridrih Nojman fondacije za slobodu. Profesori sa univerziteta u regionu dali su kritički osvrt u sferi izgradnje mira, demokratizacije i izgradnje države.
Brojna istraživanja su pokazala da je većina građana Bosne I Hercegovine nezadovoljno stanjem u državi. Uprkos nezadovoljstvu promjene su spore i neznatne.
Senada Šelo Šabić, profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Zagrebu, smatra da možda nije došao trenutak kada će promjene napraviti političke elite, ali je svakako trenutak da se građani ove zemlje aktivnije uključe u kreiranje bh. stvarnosti po svojoj mjeri.
‘’Svi govore da su nezadovoljni, ali niko ništa ne čini. Onda ili to nije istina ili neko nije dovoljno uspješno probao da se uključi, da riskira promjene. Ovo je trenutak da imamo dovoljno hrabrosti, dovoljno vjere da testiramo tu građansku komponentu, jednu civiliziranu viziju zajedničke države u budućnosti’’, komentariše Senada Šelo Šabić.
Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose Beograd ocjenjuje da svakodnevni problem sa kojima se susreću građani BiH zbog komplikovanog ustavnog uređenja ne mogu se riješiti bez promjene Ustava. Život traži da se sadašnje stanje mijenja. No, nema ni političke volje kao ni volje međunarodne zajednice za takvo nešto, kaže Janjić.
‘’Političke elite, ne samo u BiH nego i izvan nje, a bogami i ovi najveći, ne žele da se sada raspakuje Dejtonski ugovor, da se ide na potpuno nove aranžmane, neke potpuno nove pregovore. Mislim da od toga nema ništa. Očigledo je da će se ići putem koji je zacrtala Evropska unija da se kroz vreme, prilagođavajući se kroz pregovore standardima EU, jačaju ekonomske funkcije zajedničke države kao i institucije društva, a onda će nekako na kraju i državne institucije doći na red’’, smatra Janjić.
Neven Anđelić sa Univerziteta u Londonu podsjeća na manjkavosti pojedinih odredbi zacrtanih u Dejtonu kao što su prava manjina, koja većina po pravilu u BiH ne poštuje.
‘’Problem koji se može naći u odnosu prema manjinama u BiH nije prema istinskim manjinama nego prema većini kad postane manjina. Tu se pojavljuje diskriminacija. Kad pogledate stepen nezaposlenosti, ako ste iz konstitzutivne nacije koja je na određenoj teritoriji manjina teško da ćete dobiti zaposlenje i tu ne možemo govoriti o pogrešnom državnom uređenju jer ni u privatnom sektoru nema zaposlenja za manjine’’, smatra Anđelić.
Anđelić ocjenjuje da je sistem tako napravljen da ga je vrlo teško promijeniti i nije optimista da bi se to moglo desiti u dogledno vrijeme.
‘’Ovo je idealno za ljude koji su na vlasti i kada se i desi da na izborima glasove dobije šira koalicija, a ne nacionalističke stranke, ta koalicija i kad ima volju da promijeni sistem ne može to učiniti. Ljudima koji su na vlasti odgovara ovakav ustroj, čak im ne odgovara ni približavanje EU, jer bi u tom slučaju morali odgovarati za neke svoje postupke Briselu, ako već nisu odgovorni prema sopstvenim biračima’’, kaže Anđelić.
Adnan Huskić iz Fridrih Nojman fondacije za slobodu smatra da se ipak mogu napraviti promjene barem one koje bi doprinijele kvaliteti života građana Bosne i Hercegovine, ali je za to neophodno izvršiti pritisak javnosti na političare.
‘’Treba insistirati na rješavanju problema iz svakodnevnog života građana, a pogotovo treba insistirati na tome da političke elite prestanu koristiti pitanje ustavnih reformi da bi se skrivali iza umjesto da odgovore na pitanja zašto vode politiku koja ne ide u korist građana nego im stvara problem u svakodnevnim pitanjima. Mogu se riješiti pitanja iz svakodnevnog života, mogu se riješiti i pitanja političke odgovornosti u ovoj državi, boljeg odnosa među političkim strankama, uvođenja jedne vrste političke culture. Dakle, jako puno se može uraditi, a bez da se dotiče Ustav BiH i da se vrtimo u krug permanentnim diskusijama koje nemaju ni kraja ni konca’’, komentariše Huskić.