Policajci u Bosni i Hercegovini liječnički pregled mogu obaviti samo jednom tokom cijelog radnog staža. To im omogućava zakon.
Pregled je obvezan jedino prilikom zapošljavanja. Nakon toga mogu raditi 20 godina i otići u mirovinu, a da nikad ne urade novi test radne sposobnosti, uključujući i psihološku procjenu.
"Jedini u svijetu nemamo kolektivni ugovor, u kojem bi bila predviđena i obveza liječničkog pregleda. Nemamo životno osiguranje, pa kad policajac strada na poslu, mi sabiremo po koju marku za sahranu kolege. Vladajući, i oni prije i ovi sad, nisu nikad iskazali ni volju ni želju da uopće sudjeluju u bilo kakvom razgovoru s nama. Ništa ne funkcionira."
Tako stanje u policiji opisuje Dragan Krvavac, predsjednik Sindikata policijskih organa u Bosni i Hercegovini i službenik Granične policije BiH, za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Na problem ljekarskih pregleda ukazuju i direktori policija i liječnici.
"Mi takvu obavezu ne možemo propisati internim aktom bez izmjene Zakona o policijskim službenicima. Osim zakona, problem je broj policajaca, odnosno novac koji je potreban za tu namjenu koji bi se trebao osigurati u budžetu. Nema ni propisane procedure angažovanja zdravstvenih ustanova gdje bi se obavljao pregled", kazao je Darko Ćulum, generalni inspektor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), za RSE.
Zakon o policijskim službenicima BiH je donesen 2004. godine, a posljednji put je dopunjavan prije 11 godina.
Ministarstvo sigurnosti BiH i policijski sindikati su usuglasili i predložili izmjene tog zakona prema kojim bi se redovni zdravstveni pregled provodio najmanje jednom u tri godine.
Formirano je više komisija koje su trebale formalno završiti zakonski prijedlog, no on nikad nije finaliziran i usvojen na Vijeću ministara i u državnom parlamentu.
Incidenti s policijom i njihova prevencija
U sarajevskoj općini Ilidža je krajem jula uhapšen E. Š., službenik Granične policije BiH.
"Utvrđeno je da se osumnjičeni, bez ikakvog povoda, sukobio s dvije osobe i nanio teške tjelesne povrede 37-godišnjem M.K, dok je jedan maloljetnik zadobio lakše tjelesne povrede", stoji u zvaničnom izvještaju sarajevske policije.
Dalje se navodi kako je osumnjičeni E.Š. pucao iz pištolja, pri čemu nije bilo povrijeđenih osoba, i oštetio tri parkirana vozila. Policija je u njegovom stanu i garaži pronašla dva pištolja i pripadajuće okvire s 30 metaka, još 79 metaka različitog kalibra i dijelove automatske puške.
E.Š. je 2017. godine bio suspendiran kao osumnjičeni za nasilje nad maloljetnicom s kojom je živio. Nakon presude, disciplinski je kažnjen umanjenjem 30 posto od osnovne mjesečne plate u trajanju od pet mjeseci, ali je ostao u policiji, jer je osuđen na uvjetnu kaznu.
Kako je tad obrazložila Disciplinska komisija, izrečena mu je "maksimalno propisana kazna", a otkaz bi dobio da mu je izrečena kazna zatvora od šest mjeseci i više.
Deset godina ranije bio je osuđen zbog "omogućavanja i uživanja opojnih droga", a presuda mu je izbrisana iz evidencije, te zakonski nije bilo prepreke zaposlenju u policiji.
Alma Bravo-Mehmedbašić, specijalistica neuropsihijatrije i umirovljena šefica odjeljenja na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), smatra kako bi svi policajci nakon nekog perioda morali proći liječničke preglede kao prevenciju mogućih incidenata.
"Govorimo o ljudima među kojima većina nosi oružje. Da od zapošljavanja do penzije ne odete na pregled, to nije adekvatno, posebno za tako stresno zanimanje.
Takvi pregledi bi značili rano detektiranje nekih eventualnih psihičkih poremećaja i drugih zdravstvenih problema koji bi ih činili nefunkcionalnim ili manje funkcionalnim ili čak rizičnim", kazala je Bravo-Mehmedbašić za RSE.
Obvezni pregled izvan zakona
Darko Ćulum, generalni inspektor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), za RSE je kazao da smatra kako bi se obavezni ljekarski pregled trebao raditi svake tri, a najmanje svakih pet godina.
Dodao je da državne policijske agencije ne smiju propisati obavezu obavljanja redovnih sistematskih pregleda dok se ne izmijeni zakon.
Trenutno se može samo po procjeni rukovodioca policijskog organa službenik uputiti na vanredni ljekarski pregled kako bi se ocijenila njegova radna sposobnost.
Većinom se to čini kako bi se utvrdio eventualni stupanj invalidnosti nekog policajca radi premještaja na drugo radno mjesto ili u prijevremenu mirovinu.
Situacija ista na svim nivoima
Zbog ustavnog uređenja, u BiH postoji 16 policijskih agencija.
Granična policija je organizirana na državnom nivou. Osim nje, tu je i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela zadužena uglavnom za zaštitu "veoma važnih osoba", stranih diplomata, predstavništava i delegacija.
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) zadužena je za otkrivanje i istragu najtežih oblika organiziranog kriminala, terorizma, ratnih zločina, trgovine ljudima, te teškog financijskog kriminala i zaštitu svjedoka.
Osim ovih državnih agencija, tu su i entitetske Uprava policije Federacije BiH i Policija Republike Srpske, Policija Brčko distrikta BiH i deset kantonalnih policija.
"Dok sam bio direktor policije Republike Srpske imali smo isti problem, krenuli smo s ljekarskim pregledima, dio smo završili i onda zbog finansijskih problema nismo mogli dalje. Situacija je ista u svim policijama u čitavoj BiH", naglasio je Ćulum za RSE.
Aljoša Čampara, koji je u posljednja dva mandata bio ministar unutarnjih poslova Federacije BiH, također smatra da bi periodični ljekarski pregled morao biti obavezan za policiju i vojnike.
"Mislim da tu nije problem novac. Problem je na direktorima policijskih agencija u Federaciji kako će to organizovati. Oni bi sami morali donijeti pravilnike i njima to niko ne može zabraniti", kazao je Čampara za RSE.
Ni drugi državni službenici nemaju obavezu pregleda
Zakoni i propisi koji reguliraju status drugih državnih službenika i zaposlenika, također, ne propisuju obvezu redovnog sistematskog pregleda. Pregled je obavezan samo kod zapošljavanja.
Zakonima o radu bh. entiteta Federacija BiH i Republika Srpska određeno je da poslodavci u privatnom sektoru od radnika "mogu zahtijevati" liječnički pregled, radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za rad.
Internim pravilnicima, firme to nameću kao obvezu pri zapošljavanju, a troškove od oko 25 eura nerijetko plaćaju sami radnici.
Uz laboratorijske nalaze, uvjerenja, uglavnom, sadržavaju oftalmološki pregled, te kardiološke i pulmološke pretrage. Za pojedina radna mjesta uključuju i dodatne testove, poput onih kojima se ocjenjuje psihičko stanje radnika.
Izabrani i imenovani dužnosnici u 14 parlamenata i vlada u BiH, ne računajući općine i gradove, ne moraju proći ni osnovni liječnički pregled.
Zastupnički dom državnog parlamenta usvojio je 28. aprila prošle godine inicijativu da državna vlada sačini zakon kojim bi se takva obveza propisala i za dužnosnike na državnom nivou, uključujući i obvezu da se testiraju na droge. Prijedloga zakona još nema.
Slično je predlagano i u Narodnoj skupštini Republike Srpske nakon što je sad već bivši pomoćnik generalnog sekretara Vlade tog entiteta Marko Šukalo uhapšen tokom racije u jednoj kafani pri čemu je kod njega pronađen kokain i "ecstasy".
Facebook Forum