Dostupni linkovi

Sarajevska filharmonija napokon dobila nove instrumente


Predstavljanje poklona Sarajevskoj filharmoniji, 28. maj 2013.
Predstavljanje poklona Sarajevskoj filharmoniji, 28. maj 2013.
Tokom svog 90-godišnjeg postojanja, Sarajevska filhamonija nikad nije dobila vrijedniji poklon od onog što je dobila ovog utorka: Vlada Japana i Agencija za međunarodnu saradnju (JICA) donirali su 73 instrumenta u vrijednosti od oko 360.000 eura. To će omogućiti muzičarima da umjesto ličnih instrumenata sada koriste one u vlasništvu Filharmonije.

Poznatom numerom 20th Century Foxa u izvođenju limenog duvačkog kvinteta otvorena je ceremonija uručenja novih instrumenata najstarijem profesionalnom simfonijskom orkestru u Bosni i Hercegovini. Direktorka Sarajevske filharmonije Samra Gulamović ne krije oduševljenje:

„Radi se o devet Stradivari violina, osam Guarneri violina, pet viola, četiri violončela, dva kontrabasa, fantastičnoj kolekciji drvenih duvača, tu su i trube, horne, tromboni. Spomenuću da smo dobili i prekrasne setove bubnjeva, pet timpana i marimbu novije generacije, vibrafon, ksilofon....“

Asim Gadžo sa novim instrumentom
Asim Gadžo sa novim instrumentom
Do sada su muzičari koristili svoje instrumente zašta su primali novčanu nadoknadu. Neke od dotrajalih instrumenata bilo je nužno zamijeniti. Prvi hornista Sarajevske filharmonije Asim Gadžo kaže:

„Ja sam dobio instrument Yamaha iz najbolje serije. Dobili smo četiri horne, od toga je jedna triple i tri su double horn.“

Vođa viole u Sarajevskoj filharmoniji Etleva Karadža kaže za RSE da će novi instrumenti pomoći u boljoj izvedbi koncerata.

Govorimo o novim gudačim instrumentima kojima treba barem dvije-tri godine intenzivnog rada da dobije zvuk i da se instrument upozna, a mislim da je ovo jako pozitivna stvar. Radujem se radu na novom instrumentu.“

Ideja o donaciji Vlade Japana Sarajevskoj filharmoniji javila se još 2009. da bi se ove godine realizovala. Ambasador Japana u Bosni i Hercegovini Hideo Yamazaki ističe:

„Sarajevska filharmonija je kroz svoju dugu i bogatu historiju uspjela opstati, unatoč nedaćama koje su je pratile tokom Drugog svjetskog rata kao i tokom nedavnog sukoba. Nisu prestali sa izvođenjem muzike, a probe su održavane čak i u podrumima, pod svjetlom svijeća. Njihova hrabrost i strast prema muzici značajno su doprinijeli promicanju muzičke umjetnosti Bosne i Hercegovine. Ovaj orkestar sa svojim muzičarima različitih etničkih pripadnosti, od kojih neki dolaze iz drugih zemalja, želi kroz muziku doprinijeti stvaranju etničke harmonije i izgradnji mira.“

Veliki gest Vlade Japana u iznosu od oko 360.000 eura nije novost. I ranije je ova zemlja ulagala u poslijeratnu obnovu Bosne i Hercegovine. Provedeno je oko 200 projekata u vrijednosti od 500 miliona eura. Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Ivica Šarić podsjeća da je prije sedam godina zemlja izlazećeg sunca donirala sarajevskom Narodnom pozorištu kompletnu rasvjetu.

„Ako je procedura za sve ovo tekla u vrijeme teške tragedije koja je zadesila Japan kada je cunami pokosio grad Fukušimu, Sarajevska filharmonija na svoj rođendan da dobija poklon kakav nije doživjela u svojoj 90-godišnjoj povijesti! Što čovjek može reći nego – veliko hvala Vladi Japana!“

S lijeva na desno: Sanja Svrdlin, Bogumila Kamenjašević i Etleva Karadža sa novim gudačkim instrumentima
S lijeva na desno: Sanja Svrdlin, Bogumila Kamenjašević i Etleva Karadža sa novim gudačkim instrumentima
Iako se klasična muzika u Japanu pojavila sredinom 19. vijeka, Tokio danas ima više orkestara nego pojedine evropske prijestolnice. Tu se proizvode visokokvalitetni nosači zvuka i muzički instrumenti, kaže direktorka Sarajevske filharmonije Samra Gulamović te dodaje:

„Već za Novogodišnji koncert ćemo izvesti jedno prekrasno djelo za marimbu i orkestar – napokon imamo marimbu na pozornici pa to možemo sebi priuštiti. U februaru ćemo imati sa japanskim dirigentom baš svečani koncert povodom implementacije ovog projekta.“

Uprkos manjku novca i prijeko potrebnog kadra, Sarajevska filharmonija ne dozvoljava zatvaranje svojih vrata kao što se to dešava institucijama kulture u BiH.

„Ovaj orkestar raste i razvija se. Samim tim raste i posjećenost naših koncerata, tako, vjerujte mi, ova dvorana postaje pretijesna za sve nas. Zato ostavljam društvu na odgovornost da u budućnosti razmisli o koncertnoj dvorani koja će, prije svega, koristiti ovom orkestru, Sarajevskoj filharmoniji, i naravno – svima nama.“
XS
SM
MD
LG