U Sarajevu je u srijedu ozvaničen projekat „Dijalog za budućnost“, čiji su kreatori Predsjedništvo BiH i predstavništvo UN u BiH. Dodijeljeno je 700.000 eura za 40 nevladinih organizacija iz oblasti kulture, obrazovanja i mladih. Ta sredstva će u idućih 18 mjeseci, kažu, biti uložena u projekte za promociju suživota i različitosti u BiH.
Potpisana je i Deklaracija platforme dijaloga kojom bi se trebali produbiti odnosi između institucija vlasti i civilnog društva u pogledu krucijalnih pitanja vezanih za budućnost zemlje.
Nužno je, kažu, prestati kritizirati sadašnje stanje i okrenuti se budućnosti, kreirajući dijalog. Danijela Topić iz Omladinskog savjeta RS kaže, kako ima puno prostora za djelovanje.
„Postoji mnogo problema mladih u BiH, a mi nismo u mogućnosti jedan da navedemo. Mislim da ih trebamo sistemski rješavati, jedan po jedan, i da se provođenju strategija i dokumenata mladih pristupi veoma ozbiljno.“
Važnu ulogu u procesu izgradnje mira ima obrazovanje. U posljednih dvadeset godina ova oblast u BiH predmet je nacionalističkih podjela, smatra Nerzuk Ćurak, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Nije moguće napraviti promjenu, ukoliko ne dođe do sinergije neformalnih aktera i donositelja odluka, ocjenjuje profesor Ćurak.
„Moj pledoaje ide u smjeru dobijanja saveznika među donositeljima odluka da se promijeni segregacijsko obrazovanje, odnosno obrazovanje u kojima nema ljubavi i empatije za drugoga i da se na neki način odustane od jednog principa, koga ja nazivam pincip povlaštene naracije. To znači da imajući u vidu gdje živite i gdje se obrazujete, imate dominirajuće narative te većine.“
Puno je toga što se može učiniti i na polju kulture. Iskorak vrijedan spomena je nedavno uspostavljena inicijativa „Kultura 2020“. Inicijativa je nastala kao izraz potrebe kulturnih radnika da se umreže i kroz zajedničko djelovanje doprinesu iznalaženju rješenja za brojne probleme s kojima se sektor kulture suočava. Jedno od pitanja na kojem se može raditi jeste ujedinjenje muzeja u BiH, kaže književnik i novinar Ahmed Burić.
„Zašto bismo se mi ovdje upućivali na to kako radi Muzej suvremene umjetnosti u Bilbau, kada Muzej savremene umjetnosti u Banjaluci radi sasvim dobro, a naš Zemaljski muzej nikako da 'zalaufa'. Mislim da bi se u tom smislu trebao napraviti nekakav centar koji bi određivao prioritete. Muzej više nije da ti dođeš, vidiš Mona Lizu i odeš, nego ima ljudi koji žele večerati s Mona Lizom. Ima ljudi koji mogu programirati stvar da jedan prostor, kao što je na primjer prostor botaničke bašte Zemaljskog muzeja, 'hrani' tu ustanovu, koja je u ovom slučaju zatvorena.“
Platforma dijaloga će se fokusirati na kreiranje konkretnih mjera kako bi se osigurao održiv socijalni i ekonomski razvoj i zapošljavanje. Nezaobilaznu ulogu imaju sektori obrazovanja i kulture, koji su po mišljenju predsjedatelja Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, poprilično zapostavljeni.
„Nekako je, nakon snažnog prisustva prvih godina, finansiranje mladih i svih organizacija koje se bave budućnošću zamrlo. Oni su izgubili finansijsku podršku jer su se donatori preselili na druga područja u svijetu. Pokretanjem ovog projekta, mislim da je i Predsjedništvo i UN dalo značajan doprinos. Lijepo je vidjeti sve ove ljude iz nevladinih organizacija i znati činjenicu da je milion i po KM dodijeljeno za 40 različitih nevladinih organizacija i da će se mladi ljudi baviti budućnošću.“
Cilj projekta je povezati mlade ljude iz cijele BiH i pitati kako oni vide budućnost u ovoj u zemlji u idućih 15 godina. Rezidentni koordinator UN u BiH Jurij Afanasijev o tome kaže:
„Danas kreiramo jednu platformu za dijalog. Ovakva platforma treba postojati u svim dijelovima ove zemlje, gdje će se ljudi okupljati, davati svoje komentare, razgovarati, svarati određene mreže, putovati i na taj način ostvarivati direktne kontakte.“
Međunarodna zajednica do sada je uložila ogromna sredstva na proces izgradnje suživota i pomirenja u BiH kroz slične, pompezno najavljivane projekte, koji nisu urodila plodom. Postavlja se pitanje, da li je i ovo još jedan u nizu projekata, od kojeg će se dobro okoristiti nevladin sektor, a suživot i pomirenje i dalje ostati razini devedesetih.
