Predragu Matvejeviću, uglednom intelektualcu svjetskog renomea, ovih dana stigla je podrška njegovoj nominaciji za Nobelovu nagradu za književnost i od nekih institucija u rodnom Mostaru, kao što je mostarski Univerzitet „Džemal Bijedić“.
Podsjetimo, niz naučnih, kulturnih i drugih javnih radnika iz Italije, gdje je Matvejević godinama predavao na Univerzitetu La Sapienza u Rimu, uputio je inicijativu da se akademik Predrag Matvejević kandiduje za prestižnu Nobelovu nagradu za književnost.
Matvejevićevo djelo, smatraju neki od onih koji su podržali kandidaturu, putokaz je kako biti i ostati čovjek, aludirajući na njegovu žestoku kritiku politika i pojedinaca koje je smatrao najodgovornijim za dešavanja nakon raspada Jugoslavije.
Pružajući podršku inicijativi uglednih pojedinaca i institucija iz Italije, da se akademik Predrag Matvejević kandiduje za prestižnu Nobelovu nagradu za književost, Univerzitet „Džemal Bijedić“ i Centar za mir i multietničku saradnju iz Mostara naveli su u pismu da takva inicijativa potvrđuje s koliko se uvažavanja prepoznaje i vrjednuje književni opus, rad, trud i ukupno djelo Predraga Matvejevića.
Rektor Univerziteta „Džemal Bijedić“, profesor Sead Pašić, u izjavi za Radio Slobodna Evropa podsjeća da je Matvejević na tom Univerzitetu 2006. godine proglašen počasnim doktorom nauka.
„Neposredan je putokaz kako biti i ostati čovjek; kako reći 'ne' i reći 'dosta' kada to hrabro i glasno treba kazati“, rekao je Pašić.
To se odnosi i na ratna vremena u Matvejevićevom rodnom Mostaru, koji je od 1992. do 1995. godine pretrpio strahovita razaranja.
„Pogotovo je to za nas bilo važno i značajno u vrijeme kada je u Mostaru bjesnio rat i kada je Matvejević znao da stane na pravu stranu i znao da prepozna prave vrijednosti, odnosno da prozove one koji su učinili zlo“, dodao je Pašić.
Predrag Matvejević se tako oglasio i u najtežem trenutku, kada je srušen Stari most, 9. novembra 1993. godine, kaže novinar i publicista, hroničar mostarskih zbivanja, Zlatko Serdarević, podsjećajući da je u to vrijeme Matvejević u Italiji objavio članak, koji je imao veliki odjek.
„On je uticao, sigurno, da se istina o svim brutalnostima koje je Mostar, odnosno Mostarci doživljavali u ovome ratu, širi po svijetu. Dakle, u neku ruku, kroz taj tekst, vidimo da je rušenje Starog mosta – ovo kažem simbolično – praktično doprinijelo da se sazna ta istina“, smatra Serdarević.
On dodaje da je Predrag Matvejević veliki mislilac i pravdoljubac, koji je ukazivao na nepravilnosti bilo kojeg društvenog sistema.
„On se glasno javljao i protiv nekih Titovih odluka. Htio je da mijenja, na jedan demokratski način. Nije to bio jedan 'klinč', da kažem. To je jedan bio intelektualni nivo da se nešto promijeni. Dobronamjerno, u svakom slučaju. Krleži se javljao. Javljao se mnogim predsjednicima širom svijeta da poprave svoje odnose prema narodu itd.“, podsjeća Serdarević.
Matvejević je tako, po ocjenama mnogih, i u vremenu po raspadu bivše Jugoslavije, bez ustezanja istupao, imenujući jasno i glasno one koje je smatrao najodgovornijim, posebno za ratna dešavanja. Zato je Matvejević nominaciju za Nobelovu nagradu zaslužio pisanom rječju, istupima i obraćanjima javnosti, kažu naši sagovornici.
„Taj Tuđmanov pokret sa Gojkom Šuškom, kojeg sam dva puta vidio kako 'Za dom spremni' pozdravlja: jednom na televiziji u Sinju, na Sinjskoj alki, drugi put u Posušju“, rekao je u jednom intervjuu Matvejević o bivšem predsjedniku Hrvatske, Franji Tuđmanu, i ministru odbrane Gojku Šušku.
Marko Tomaš, književnik mlađe generacije iz Mostara, koji Matvejevića smatra jedim od najbitnih intelektualaca s prostora bivše Jugoslavije, ali i Evrope, ističe da je jako bitno što inicijativa za Nobelovu nagradu Matvejeviću dolazi iz tako velike i utjecajne kulture, kao što je italijanska.
„Matvejević pripada jugoslavenskoj kulturi, koja više, eto, ne postoji u nekom političkom smislu, ali ove ovdašnje male državice definitivno nikad se ne bi sjetile da kandidiraju Predraga Matvejevića za Nobelovu nagradu. Imaju oni neke svoje draže kandidate“, prokomentarisao je Tomaš za RSE.
Inače, inicijativa šezdesetak italijanskih intelektualaca je da se Predragu Matvejeviću dodijeli ovogodišnja Nobelova nagrada za književnost za njegov čuveni “Mediteranski brevijar”.
