Bosna i Hercegovina podijeljena je i oko obilježavanja Dan državnosti 25. novembra.
Praznik koji je sjećanje na zasjedanje Prvog Zemaljskog antifašističkog vijeća, kojim je utemeljena moderna bosanskohercegovačka državnost, ponovo se ne praznuje u jednom entitetu - Republici Srpskoj.
Pored brojnih nedaća, rat je Bosni i Hercegovini donio i to da ideju jednakosti i ravopravnosti svih naroda, proklamovanu 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu, danas ne slave svi.
S druge strane istoričari i analitičari će reći da bi ideje ZAVNOBIH-a mogle i trebale biti smjernica nekoj novoj savremenoj Bosni i Hercegovini.
„Bosna i Hercegovina je i srpska i muslimanska i hrvatska, zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.“
Ovo je samo dio proglasa sa Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH, koje je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine potpisalo 247 delegata. Pa ni oko ove ideje ravnopravnosti i jednakosti danas, 67 godina kasnije, ne mogu da se slože svi u BiH.
Bez obzira na negiranja vrijednosti ZAVNOBIH-a, istorijski fakti govore da je borba protiv fašizma bila ideja kojom je bilo moguće ujediniti BiH i postaviti temelje nove, moderne države.
Obnova bosanske države bila je istorijski, politički, pravni i međunarodno-pravni osnov i izvor njene samostalnosti, kaže akademik Muhamed Filipović.
„ZAVNOBIH je, prvo, dokaz da Bosna ne mora biti podijeljena što u njoj žive različiti narodi. Drugo, da su ti narodi bili i znali biti složni u daleko težim situacijama istorijskim, kakva je bila njemačka okupacija kada su ovdje divljali ustaše i četinici, a kako ne bi mogla biti sada jedinstvena kada se pred njom otvara evropska perspektiva i kada konačno ovi narodi nakon 20 godina patnji silnih zaslužuju da žive normalno“, rekao je Filipović.
ZAVNOBIH danas može služiti kao primjer objedinajvanju svih u BiH oko jedinstvene ideje, smatra dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu profesor Mirko Pejanović.
„Mora se primijetiti da je rodno mjesto obnove državnosti antifašistički pokret. Cijela EU je zasnovana na antifašizmu, na tradiciji i vrijednosti antifašizma. I, naravno, glavno mjesto u tome je da su građani i narodi BiH zajedno oblikovali svoju državu i život u njoj“, kazao je on.
Prevladavanje etničkih podjela
Zaključci doneseni 1943. godine mogu biti poučni svima u BiH, naročito nacionalističkim politikama, kaže dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu profesor Ivo Komšić.
Sala u kojoj je održano Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godineBosni i Hercegovini je, prije svega, potrebno prevladavanje fašističkih politika, dodaje on.
„Prevladavanje tih politika je na onome što objedinjuje narode BiH. I samo u borbi protiv nacionalizma se oni mogu objediniti. Inače, mi nećemo imati konsenzusa. Nacionalne stranke koje imaju politiku zasnovanu na etničkoj osnovici ne mogu postići konsenzus u upravljaju državom jer one će uvijek ići za tim da državu razgrađaju. I to je naša stvarnost. Da bismo izašli iz te stvarnosti moramo, dakle, prevladati te politike“, smatra Ivo Komšić.
Prorektor sarajevskog Univerziteta Samir Arnautović navodi da je značaj ZAVNOBIH-a nemjerljiv za BiH, naročito za njen savremeni razvoj.
„Od ZAVNOBIH-a mi zapravo možemo da računamo modernu povijest BiH“, kazao je Arnautović.
Na pitanje zbog čega to danas nije prihvatljivo za sve kad je to istorijska činjenica, Arnautović odgovara:
"Mnoge stvari u BiH nisu prihvatljive, a prihvatljive su za cijeli svijet. Ne govorim samo o političkim pitanjima, ja govorim i o nekim znanstvenim referencama, o nekim znanstvenim činjenicama ili znanstvenim vrijednostima, umjetničkim vrijednostima itd. Očigledno se radi o tome da je bh. društvu potrebno jedno ozbiljno redefiniranje.“
Profesor doktor Omer Ibrahimagić, autor brojnih knjiga o državno-pravnom razvitku BiH, kaže da je ideja ZAVNOBIH-a i dalje moguća u BiH.
„Ona je jednostavno jedan jedini izlaz za BiH i za budućnost BiH, za njenu političku stabilnost, pa onda i za njen ekonomski napredak, i za razvoj, i za uključivanje u evropske integracije, za uključivanje u atlantsko-evropski sigurnosni sistem. Ali su još uvijek, nažalost, u glavama jednog broja ljudi ta opterećenja o nemogućnosti funkcioniranja takve BiH, mada je to njena istorijska neminovnost“, rekao je Ibrahimagić.
Svaka država mora imati svoj rođendan, kaže visoki predstvanik u BiH Valentin Inzko. Pitali smo ga šta zna o ZAVNOBIH-u i današnjim podjelama oko Dana državnosti u BiH.
„To je sasvim neprihvatljivo i nerazumljivo. Svaki čovjek ima rođendan. I država ima rođendan - i to treba slaviti, treba u školama učiti mlade o čemu se radi. Ali ja mislim da treba i neko određeno vrijeme. Ja znam neke stvari koje su se događale u Jajcu. Kod Slovenaca to je bilo u Kočevju. Vi imate ovdje ZAVNOBIH. To je bilo teško vrijeme antifašističkog rata i treba poštovati sve ove iskrene borce koji su se sa velikim idealizmom borili za svoju zemlju“, kaže Incko.
Praznik koji je sjećanje na zasjedanje Prvog Zemaljskog antifašističkog vijeća, kojim je utemeljena moderna bosanskohercegovačka državnost, ponovo se ne praznuje u jednom entitetu - Republici Srpskoj.
Pored brojnih nedaća, rat je Bosni i Hercegovini donio i to da ideju jednakosti i ravopravnosti svih naroda, proklamovanu 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu, danas ne slave svi.
S druge strane istoričari i analitičari će reći da bi ideje ZAVNOBIH-a mogle i trebale biti smjernica nekoj novoj savremenoj Bosni i Hercegovini.
ZAVNOBIH je, prvo, dokaz da Bosna ne mora biti podijeljena što u njoj žive različiti narodi. Drugo, da su ti narodi bili i znali biti složni u daleko težim istorijskim situacijama, navodi Muhamed Filipović.
„Bosna i Hercegovina je i srpska i muslimanska i hrvatska, zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.“
Ovo je samo dio proglasa sa Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH, koje je u Mrkonjić Gradu 25. novembra 1943. godine potpisalo 247 delegata. Pa ni oko ove ideje ravnopravnosti i jednakosti danas, 67 godina kasnije, ne mogu da se slože svi u BiH.
Bez obzira na negiranja vrijednosti ZAVNOBIH-a, istorijski fakti govore da je borba protiv fašizma bila ideja kojom je bilo moguće ujediniti BiH i postaviti temelje nove, moderne države.
Obnova bosanske države bila je istorijski, politički, pravni i međunarodno-pravni osnov i izvor njene samostalnosti, kaže akademik Muhamed Filipović.
„ZAVNOBIH je, prvo, dokaz da Bosna ne mora biti podijeljena što u njoj žive različiti narodi. Drugo, da su ti narodi bili i znali biti složni u daleko težim situacijama istorijskim, kakva je bila njemačka okupacija kada su ovdje divljali ustaše i četinici, a kako ne bi mogla biti sada jedinstvena kada se pred njom otvara evropska perspektiva i kada konačno ovi narodi nakon 20 godina patnji silnih zaslužuju da žive normalno“, rekao je Filipović.
ZAVNOBIH danas može služiti kao primjer objedinajvanju svih u BiH oko jedinstvene ideje, smatra dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu profesor Mirko Pejanović.
„Mora se primijetiti da je rodno mjesto obnove državnosti antifašistički pokret. Cijela EU je zasnovana na antifašizmu, na tradiciji i vrijednosti antifašizma. I, naravno, glavno mjesto u tome je da su građani i narodi BiH zajedno oblikovali svoju državu i život u njoj“, kazao je on.
Prevladavanje etničkih podjela
Zaključci doneseni 1943. godine mogu biti poučni svima u BiH, naročito nacionalističkim politikama, kaže dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu profesor Ivo Komšić.
„Prevladavanje tih politika je na onome što objedinjuje narode BiH. I samo u borbi protiv nacionalizma se oni mogu objediniti. Inače, mi nećemo imati konsenzusa. Nacionalne stranke koje imaju politiku zasnovanu na etničkoj osnovici ne mogu postići konsenzus u upravljaju državom jer one će uvijek ići za tim da državu razgrađaju. I to je naša stvarnost. Da bismo izašli iz te stvarnosti moramo, dakle, prevladati te politike“, smatra Ivo Komšić.
Prorektor sarajevskog Univerziteta Samir Arnautović navodi da je značaj ZAVNOBIH-a nemjerljiv za BiH, naročito za njen savremeni razvoj.
„Od ZAVNOBIH-a mi zapravo možemo da računamo modernu povijest BiH“, kazao je Arnautović.
Na pitanje zbog čega to danas nije prihvatljivo za sve kad je to istorijska činjenica, Arnautović odgovara:
Mnoge stvari u BiH nisu prihvatljive, a prihvatljive su za cijeli svijet. Očigledno se radi o tome da je bh. društvu potrebno jedno ozbiljno redefiniranje, zaključuje Samir Arnautović.
"Mnoge stvari u BiH nisu prihvatljive, a prihvatljive su za cijeli svijet. Ne govorim samo o političkim pitanjima, ja govorim i o nekim znanstvenim referencama, o nekim znanstvenim činjenicama ili znanstvenim vrijednostima, umjetničkim vrijednostima itd. Očigledno se radi o tome da je bh. društvu potrebno jedno ozbiljno redefiniranje.“
Profesor doktor Omer Ibrahimagić, autor brojnih knjiga o državno-pravnom razvitku BiH, kaže da je ideja ZAVNOBIH-a i dalje moguća u BiH.
„Ona je jednostavno jedan jedini izlaz za BiH i za budućnost BiH, za njenu političku stabilnost, pa onda i za njen ekonomski napredak, i za razvoj, i za uključivanje u evropske integracije, za uključivanje u atlantsko-evropski sigurnosni sistem. Ali su još uvijek, nažalost, u glavama jednog broja ljudi ta opterećenja o nemogućnosti funkcioniranja takve BiH, mada je to njena istorijska neminovnost“, rekao je Ibrahimagić.
Svaka država mora imati svoj rođendan, kaže visoki predstvanik u BiH Valentin Inzko. Pitali smo ga šta zna o ZAVNOBIH-u i današnjim podjelama oko Dana državnosti u BiH.
„To je sasvim neprihvatljivo i nerazumljivo. Svaki čovjek ima rođendan. I država ima rođendan - i to treba slaviti, treba u školama učiti mlade o čemu se radi. Ali ja mislim da treba i neko određeno vrijeme. Ja znam neke stvari koje su se događale u Jajcu. Kod Slovenaca to je bilo u Kočevju. Vi imate ovdje ZAVNOBIH. To je bilo teško vrijeme antifašističkog rata i treba poštovati sve ove iskrene borce koji su se sa velikim idealizmom borili za svoju zemlju“, kaže Incko.