Sarajevo Film Festival, 21. po redu, počeo je u petak uveče, projekcijom brazilskog ostvarenja "Druga majka" (The Second Mother). Do 22. avgusta biće prikazano 259 filmova iz 57 zemalja.
Uz filmske projekcije, prirediće se i radionice za mlade filmske autore, susreti profesionalnih filmadžija, te brojni popratni kulturni sadržaji. Sve ove aktivnosti učiniće da bh. prijestolnica, barem u idućih osam festivalskih dana, živi punom snagom.
Izbor filmova svrstanih u 18 programskih cjelina, od dječijih do eksperimentalnih, predstavlja presjek onog najboljeg što su iznjedrile produkcije širom svijeta. Naravno, regionalno filmsko stvaralaštvo i ove godine je u fokusu.
"Teme filmova su vrlo različite od vraćanja na holokaust u filmu Lászla Nemesa, pa do još jednog povratka u devedesete godine u Matanićevom filmu. Dakle, vraćamo se i preispitujemo svoju prošlost i uticaj prošlosti na današnjost. U tom smislu smo pokrenuli još jedan specijalan program 'Suočavanje sa prošlošću' u kojem prikazujemo tri međunarodne ili svjetske premijere filmova koji se tiču 20. godišnjice završetka operacije 'Oluja', Srebrenice i potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Čini mi se da se polako vraćamo na one godine koje su odredile našu sadašnjost", kaže za RSE Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo Film Festivala.
21. SFF počeo filmom "Druga majka"
Ekipa bosanskohercegovačkih i inostranih selektora ove godine izabrala je 259 filmova. U "Takmičarskom programu" za igrani film, koji donosi najveću nagradu - 16.000 eura, od deset filmova šest je debitanata što ponovo potvrđuje predanost SFF-a u otkrivanju novih filmskih autora. U ovoj utrci je i prvi igrani dugometražni film bh. režiserke Ines Tanović.
"Sama činjenica da je jedan bosanskohercegovački film ušao u 'Takmičarski program' za je mene jako važna, budući da je produkcija bh. filma u jako teškoj situaciji. Bosna i Hercegovina nema tako jako produkciju kao ostale zemlje regije. Velika je čast ući u konkurenciju među deset filmova od koji su neki već pokupili nagrade", ističe Tanović za RSE.
Ovaj film, kako navodi autorka, pripovijeda o savremenoj bosanskoj storiji.
" 'Naša svakodnevna priča' je film o porodici koja preživljava sve one muke 20 godina poslije rata. To je građanska porodica koja živi u Sarajevu i koja preživljava ono što je poznato svim građanima Bosne i Hercegovine", pojašnjava Ines Tanović.
Dvadeset država bliže i šire regije direktno učestvuje ne samo u takmičarskim i programu "U fokusu", već i industrijskom segmentu Festivala – CineLinku, te obrazovnom programu namijenjenom mladim filmskim profesionalcima - Sarajevo Talentsu.
"Trećina filmova koje SFF prikazuje dolaze iz naše regije. Naravno, velika većina je iz Bosne i Hercegovine sa programom 'Bh. film', dok ostali filmovi dolaze iz regije, a po tom broju i po kvalitetu tih filmova mi smo, zaista, vodeći festival", navodi Elma Tataragić, selektorka Festivala za Takmičarski igrani i program 'U fokusu'.
Raznolikost filmskih žanrova odlika je i 21. sarajevske filmske smotre.
"Prethodnih godina smo imali i u programu 'U fokusu' i 'Takmičarskom programu' filmove koji se bave socijalnim temama, s obzirom da dolaze iz regije koja je prolazila kroz postratni period ili tranziciju. Međutim, ove godine imamo raznovrsnost žanrova i to je specifičnost 21. SFF-a", navodi Tataragić.
Ove godine na Festival stižu dva režisera koji dolaze sa dva kraja svijeta, a rođeni iste godine - Brillante Mendoza i Atom Egoyan. Njihova ostvarenja publika će imati priliku da gleda u okviru programa "Posvećeno" (Tribute to).
Nagrade "Srce Sarajeva" dodjeljuju se od 10. Sarajevo Film Festivala u svim takmičarskim kategorijama, a od 2005. godine i počasno "Srce Sarajeva" za pojedince koji su dali doprinos razvoju Festivala, ali i regionalnog filma.
Prvo "Počasno srce Sarajeva" biće uručeno Atomu Egoyanu na ceremoniji 18. ili 19. augusta, a drugo "Počasno srce Sarajeva" ide glumcu Beniciju Del Toru koji će na 21. SFF-u predstaviti dramu Fernanda Leóna de Aranoe "Savršen dan" (A Perfect Day).
(Trailer filma "Savršen dan")
Kao prethodnih, i ove godine se traži karta više za program "Otvoreno kino", odnosno filmove domaće i regionalne produkcije.
"Prodaja karaka teče uredno. Za određene filmove već su raspodate karte kao, naprimjer, za film 'Amy', te za film 'Druga majka' koji otvara Festival. Najviše vlada interes za program 'Otvoreno kino', dok eksperimentalne filmove mahom gleda zrelija publika. Pored domaće publike i brojni stranci kupuju karte", kaže Sanel Šurković, službenik blagajne 21. SFF-a.
Neizostavan segment Sarajevo Film Festivala je Talents Sarajevo, program namijenjen mladim filmskim kreativcima. Svi učesnici imaće priliku da usavrše svoja znanja kroz edukativni i program umrežavanja.
I CineLink je važna komponenta SFF-a. Ovaj koprodukcijski market već 12 godina, tokom Festivala, dovodi međunarodnu filmsku industriju.
Drugačiji puls grada
Sarajevo je u jeku turističke sezone, a upravo SFF doprinosti boljoj afirmaciji Bosne i Hercegovine i njene prijestolnice.
"Ovo što pouzdano znamo je da se u ovom momentu u centru grada niti u jednom smještajnom objektu ne može naći nijedna dvokrevetna soba u vrijeme SFF-a, a to potvrđuje veliko interesovanje ljubitelja filma za ovaj događaj, ali i interesovanje turista iz cijeloga svijeta upravo u vrijeme održanja Festivala", navodi za RSE Asja Hadžiahmetović Mešić, portparolka Turističke zajednice Kantona Sarajevo.
Činjenica je da glavni grad Bosne i Hercegovine pulsira drugačijom atmosferom tokom Sarajevo Film Festivala. Ove godine bilo je nekoliko snažnih preporuka velikih turističkih magazina i svjetskih medija. Posljednja preporuka došla je od CNN-a.
"Imaćemo različite zabavne i kulturne sadržaje. Ugostiteljski objekti će raditi duže. Sarajevo će imati bogat noćni život. Ovih dana imamo povećano interesovanje turista iz arapskih zemalja, Južne Koreje, Kuvajta, kao i iz Sjedinjenih Američkih Država. U julu je zabilježeno oko 38.500 turista i 76.700 noćenja, čak 56 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine", ističe Hadžiahmetović Mešić.
Međutim, Sarajevo Film Festival, kao uostalom i ostale kulturne manifestacije, trpi problem stalnog smanjenja budžeta.
"Za razliku od drugih festivala, SFF nije festival koji većinski država budžetira što je, možda, naša sreća zato što smo onda slobodni i sreća zato što država BiH kasni i sa onim što dâ a što ne iznosi ni 25 posto našeg budžeta. Mi smo svjesni da naš opstanak ovisi o našoj upornosti, radu i entuzijazmu. Upravo zbog toga, čim završimo Festival u augustu počinjemo pripreme za drugi. Direktor Festivala i naš sponzorski odjel rade tokom godine velik i, rekla bih, krvav posao tražeći sponzore i partnere, praveći projekte i čineći sve ono bez čega moje kolege i ja, koji se bavimo kreativnim segmentom organizacije Festivala, ne bi imali šta raditi", kaže Tataragić i zaključuje:
"Mi smo uspjeli da rastemo zajedno sa jednom generacijom koja je danas vodeća u svijetu filma, od reditelja kao što su rumunski reditelji Cristi Puiu, Corneliu Porumboiu, turski reditelji, zatim bh. reditelji Jasmila Žbanić, Aida Begić, iz Hrvatske da spomenem samo reditelja Dalibora Matanića. Sve su to ljudi koji su odrastali zajedno sa našim programima, zajedno sa SFF-om, i oni su danas prisutni sa generacijama koja je tek rođena kada i naš festival."
