Građani Krima u nedjelju su na referendumu o budućnosti poluostrva skoro potpunom većinom glasali za priključenje Rusiji, dok je Zapad najoštrije osudio održavanje referenduma i njegov ishod i najavio oštre sankcije Moskvi.
"Vraćamo se kući, Krim će se pridružiti Rusiji što prije bude moguće", izjavio je krimski proruski premijer Sergej Aksjonov.
Prvi korak je to što će se krimsko Vrhovno vijeće okupiti u ponedjeljak ujutro da traže od ruskog predsjednika Vladimira Putina da se pridruže Rusiji, pojasnio je.
Predsjednik regionalne proruske skupštine Krima, Vladimir Konstantinov, kaže da očekuje brzo rješenje iz Moskve o pristupanju ove ukrajinske regije Rusiji. "Mislim da će Rusija brzo će odgovoriti, jer vidite što se događa s ljudima, to je važan događaj, to nije samo krimski događaj, to je i ruski i globalni događaj," rekao je on za kanal Rossiya 24 news.
Moskva je ranije saopštila da će se donji dom ruskog parlamenta Duma o Krimu izjasniti 21. marta.
Na hiljade većinski proruskih građania Krima slavili su na ulicama krimskih gradova. Centralna svečanost održana je Simferoplju, glavnom gradu poluostrva, kod spomenika Vladimira Iljiča Lenjina, odakle su uživo prenosili slavlje i CNN, BBC i Rojters.
Krimski proruski premijer Sergej Aksjonov, za kojeg je opisujući ga, uticajna Christiane Amnapour, rekla da je do prije neki dan bukvano bio niko, u kratkom govoru obratio masi na trgu u Sevastopolju najavljući vanrednu sjednicu regionalnog parlamenta za sjutra, uz burne povike “Rusija “, “Rusija “,nakon čega je intonirana ruska himna koju su pjevali svi prisutni koji su mahali stotinama zastava Rusije.Potom je nad Simferopoljem upriličen veliki vatromet.
Nešto prije ponoći razdragana masa polušno je na sugestiju voditelja centralnog slavlja napustila centralni trg.Razdragani ljudi rado su razgovarali sa medijima.
"Sretan sam. Iskreno, imam 60 godina i nikad nisam mislio da ću doživjeti da vidim ovaj srećan dan", rekao je Aleksandar Sorokin za AFP, dok je šetao rivom u Sevastopolju - kako ističe dom carske i mornarice Kremlja još od 18. stoljeća .
No nasuprot većinskoj ruskoj populaciji koaj slavi, ona manjinska, ukrajinska i tatarska u strahu je.Refat Čubarov, lider Tatarske narodne skupštine na Krimu, Mejlisa, kaže za BBC da postoji strah među krimskim Tatarima da bi ponovo mogli biti deportovani iz regiona ukoliko pređe pod rusku kontrolu.
"Mi smo ozbiljno zabrinuti da ne dođe do provokacija velikih razmjera ovdje. Trudimo se da spriječimo bilo kakvu vrstu etničkog nasilja ovdje. Ujedinjene nacije i Evropski savjet treba da traže mirno rješenje ove krize"
Kako je kasno u nedjelju veče javio CNN izvještač iz Kijeva, vlasti Ukrajine saopštile da neće imati zvaničnih reakcija na referendum do ponedjeljka ujutro.
Poznat je stav Kijeva da je referendum za njih kao i za EU i SAD nelegalan i prativa ukrajinskom ustavu.
Bijela kuća saopštila da je predsjednik Brack Obama u razgovoru sa Vladimirom Putinom naglasio da "krimski referendum, predstavlja kršenje ukrajinskog ustava i da je održan pod prisilom ruske vojne intervencije, te da nikada neće biti priznat od strane SAD-a i međunarodne zajednice."
Obama je "istakao da i dalje postoji jasan put za rješavanje ove krize diplomatskim sredstvima ", ali samo ako ruska vojska zaustavi "upade" u ukrajinsku teritoriju.
"Vladimir Vladimirovič Putin je skrenuo pažnju na nesposobnost i nespremnost sadašnjih vlasti u Kijevu da suzbiju širenje nasilja od strane ultra-nacionalističkih i radikalne grupa koje destabiliziju situaciju i terorišu civile, uključujući i populaciju na ruskom govornog područja” interpretacija je Kremlja o razgovoru Putina sa Obamom.
Američki senator John McCain i drugi republikanski lideri kažu da Bijela kuća nije otišala dovoljno daleko u pokušaju da zadrži ruskog predsjednika Vladimir Putin. McCain je pozvao na "temeljno preispitivanje " američkog odnosa s Moskvom u razgovoru za CNN-a.
Senator McCaine predvodi grupu američkih senatora koji su protekle sedmice došli u Kijev da pruže podršku ukrajinskim vlastima.
Evropska unija će pojačati konfrontaciju s Rusijom zbog Ukrajine, na sastanku Savjeta ministra EU u Briselu, kako navodi Rojters, šamarom novih sankcija za ruske zvaničnike, dan nakon što su glasači u ukrajinskoj regiji Krim odlučili da se pridruže Rusiju na referendumu koji je EU osudila kao nezakonit.
Diplomate EU radili su do kasno u noć u nedjelju, cjenkajući se oko spiska ljudi na Krimu i Rusiji koji će biti pod zabranom putovanja i kojima će biti zamrznuta imovina zbog akcija kojima "prijete teritorijalnom integritetu, suverenitetu i nezavisnosti Ukrajine."Inicijalna lista od 120-130 imena, uključujući i visoke zvaničnike u Rusiji iz vojnog i političkog establišmenta, biće srezena na možda "desetine u konačnom skoru " prije nego što ministri vanjskih poslova EU donesu konačnu odluku na sastanku u Briselu u ponedjeljak, kažu diplomate.Ministri će takođe, kako se očekuje, otakazati samit EU-Rusija koji se trebao održati u Sočiju u junu.
No prethodno je predsjednik Socijaldemokrata u Evropskom parlamentu, Hans Svoboda uoči sjutrašnjeg sastanka ministra vanjskih poslova EU za Rojters rekao da je za ciljane sankcije za Rusiju dodajući ali :“Ali da bude jasno nije nam potrebno da počinjemo novi ekonomski rat, jer bi to bila katastrofa i naši građani na kraju dana ne bi krivili Rusiju, već nas u EU“ rekao je Svoboda.
Pojedinačno su referendum i njegov ishod još jednom večeras osudili Francuska i Velika Britanija.
Šta će uraditi Putin
Ključno je pitanje sada po mnogima šta će preduzeti Putin.Na naslovnoj strani „Finacial times“-a za ponedjeljak je naslov: „Krimsko glasanje izolovalo je Rusiju“.
Olexiy Solohubenko, urednik BBC -vihglobalnih vijesti u nedjelju je nakon referenduma twettovao: „Sada su 3 izbora pred Putinom: aneksija odmah, proširiti se na istok Ukrajine ili sačekatii i testirati kakave će biti reakcije“
U međuvremnu Moskva šalje poruke.
"Rusija je jedina zemlja u svijetu koja je realno sposobna da SAD pretvori u radioaktivni pepeo", saopštio je u nedjelju novinar blizak Kremlju Dmitrij Kiseljev. Oštro upozorenje SAD -u, o nuklearnoj sposobnosti Moskve objavljeno je u njegovom TV programu, nakon što je Bijela kuća zaprijetila sankcijama zbog referenduma na Krimu na kojem je izglasano pridruživanje Rusiji.Iza njega je u pozadini bio je oblak u obliku pečurke nakon nuklearne eksplozije.
Kiseljeva je u decembru imenovo Vladimir Putin na čelo novoformirane državne novinske agencije čiji je zadatak da prikaže Rusiju u najboljem mogućem svjetlu, navodi Rojters, koji dodaje da su njegovi kometari dio propagandnog rata koji se vodi u Moskvi od početka ukrajinske krize.
Dok se, kako navode na Zapadu, na Krimu glasalo “pod oružanom prijetnjom “ proruski demonstranati okupljali su se u nedjelju na skupovima u istočnim i južnom ukrajinskom gradovima.
U Donjetsku, oko 5.000 demonstranata je marširalo kroz grad, razbijajući vrata i prozore dok su prolazili pored Tužilaštva u tom gradu. Zatražili su oslobađanje samoproglašenog proruskog guvernera, Pavela Gubareva, koji je uhapšen ranije ovog mjeseca zbog optužbi za pozivanje na rušenje ustavnog poretka Ukrajine.U Harkovu, su proruski aktivisti provalili u ukrajinski kulturni centar, uklanjali knjige na ukrajinskom jeziku. Nekoliko hiljada proruskih demonstranata takođe su prošetali ulicama crnomorske luke Odesa.U dva grada - Luhansk na sjeveroistoku i Mikolajiv na jugu – održani su improvizovani "referendumi", zabranjeni od strane lokalnih pravosudnih vlasti.
Fotogalerija
Referendum na Krimu
Prema potpunim preliminarnim rezultatima krimskog referenduma, za pripajanje Rusiji izjasnilo se 96,77 posto glasača, objavio je u ponedjeljak predsjedavajući regionalne vladine komisije Mikhail Malyshev.
Ukrajinske vlasti u nedjlju još jednom su upozorile na provokacije iza kojih stoji Ruska Federacija.Ministar unutrašnjih poslova Ukrajine, Arsen Avakov na sastanku u Kijevu je rekao da imaju veliki broj dokaza, uključujući i snimljene, da su sepratističke aktivnosti u Ukrajini inspirisane s treće strane, odnosni kako je rekao, od strane „ekstremista,, sa teritorije Ruske Federacije.
„Ukrajinska služba sigurnosti je došla u posjed određenog broja identifikacionih dokumenata službenika , uključujući i onih iz glavne ruske obavještajne službe .Oni su uhapšeni na teritoriji Ukrajine sa diskreditujućim subverzivnim sadržajima , uključujući i elemente eksploziva“ precizirao je na sjednici svog kabineta ministar Avakov.
Istovremno je upućen poziv novoformiranoj Nacionalnoj gardi koja broji 20.000 vojnika da bude u stanju priparavnosti.
