Hadžići su jedna od sarajevskih opština koja je tokom rata bila pod kontrolom VRS. Mnogi njeni žitelji su protjerani, ubijeni ili nestali. Nedavno su pronađene i dvije masovne grobnice za koje se pretpostavlja da kriju tijela građana ovog naselja.
Mada je domaće pravosuđe u nekoliko postupaka donijelo osuđujuće presude za zločine na području Hadžića, to je tek dio pravde. Ostaje onaj koji se tiče pronalaska nestalih i obezbjeđivanja dokaza za procesuiranje gdje su porodice žrtava prepuštene da se same snalaze.
Ferida Nišić iz Hadžića, pored Sarajeva, 18 godina traga za nestalim bratom i još 11 rođaka. Svi su nestali maja 1992. godine iz sela Musići nadomak Hadžića, i od tada im se gubi svaki trag, priča Ferida:
„Cijelo selo je popaljeno, muškarci su odvedeni. To je bilo 20. maja. Po izjavama svjedoka, oko 40-ak srpskih vojnika je upalo u selo, hapsili su sve, privodili, dovodili u kuću moga oca. Tad su bacili bombu u kuću moga oca i ubili mi oca Aliju, amidžu Derviša i rođaka Fadila. Svi su Musići. A postrojili su brata zajedno sa rođacima i onda su ih odveli prema Hadžićima u zloglasnu garažu gdje su mjesec dana vršili torture nad njima. Nakon mjesec dana odvedeni su u Lukavicu. Tamo su bili nekih dvije-tri noći i 23. juna su prozvani, njih 48 je označeno crvenom olovkom, stavili u autobus i odvezli u nepoznatom pravcu. Od tada im se gubi svaki trag.“
Ferida Nišić je već 10 godina sekretar Udruženja za traženje zarobljenih i nestalih osoba iz Hadžića. Kaže da se sa ovog područja traga za još 113 nestalih, starosti od 19 do 70 godina.
Počinioci zločina na funkcijama
Ekshumacije, ilustracijaPosljednja otkrivena grobnica na lokalitetu Đurđevača udaljena je između tri i četiri kilometra od Hadžića, a u neposrednoj blizini nađena je još jedna, kaže Nišićeva:
„15. 11. smo ekshumirali jednu grobnicu, odakle se ekshumiralo osam skeletnih ostataka koji su prevezeni u Gradska groblja Visoko. Ekshumacija je nastavljena i dalje, pa je 18. 11. pronađena još jedna grobnica u neposrednoj blizini, nekih desetak metara, i u njoj skeletnih ostataka šest tijela. Neke porodice su u toj grobnici prepoznale svoje najmilije - Mirso Bašić je prepoznao oca, Valjevćić Mesuda je prepoznala supruga, Gačanović Nusret je imao prsten sa incijalima.“
Najveći problem sa kojim se susreću u Udruženju u Hadžićima je nedostatak informacija o grobnicama u koja su tijela žrtava zakopana. A kako je otkrivena posljednja masovna grobnica Đurđevača, Ferida kaže:
„Imamo mi jednog vjećnika, poduzetnik je. Vjerovatno radi sa Srbima koji su živjeli prije rata u Hadžićima. I on kaže da je on uradio neki posao tamo i ovaj čovjek je rekao da će mu donijeti informaciju. Donio nam je informaciju i s nama je otišao na teren, a on je donio tu skicu. Neko tamo od Srba je njemu dao skicu i on je došao sa tom skicom, orijentisali se otprilike i počeli raditi i našili smo na to. Eto, ovaj put smo imali sreće stvarno i ovo je inače najveći uspjeh, pronađenih 14 tijela, otkako naše udruženje egzistira.“
U Udruženju za traženje zarobljenih i nestalih u Hadžićima nezadovoljni su radom nadležnih na traženju nestalih u BiH, ali i procesuiranjem odgovornih za ratne zločine počinjene širom zemlje:
„Bili smo i u Hagu i vidjeli smo kako stvari stoje. Meni je to tako sve cinično. Ovi počinioci zločina su sad na funkcijama. Ne razumijem da se ne može doći do njih, da se ne mogu uhapsiti. To se samo može pričati ljudima vani negdje koji ne poznaju temu. Ovdje svi mi znamo kako stvari stoje. Sporost. Njima da je volja, oni bi mogli koliko je danas pohapsiti sve što im treba.“
*****
Svi tekstovi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde - Zločin i kazna:
Sanski Most: Nezadovoljstvo sporošću u procesuiranju ratnih zločina
Stolac: Učesnici zločina slobodno hodaju gradom
Fočaci nezadovoljni, ali spremni na novi početak
Hadžići: Ključni problem nedostatak informacija o grobnicama
Bosanska Krajina: Neprocesuiranje zločina stvara nepovjerenje
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
Osigurati da su napori u borbi protiv nekažnjivosti za zločine počinjene tokom oružanog sukoba koji je trajao od 1992. do 1995. godine vidljivi u društvu jednako je važno kao i osigurati da je na prvom mjestu pravda zadovoljena, poručuju iz OSCE-a.
"Napori da se ustanovi odgovornost za ratne zločine su jedan od ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu. Ta je činjenica demonstrirana uspostavljanjem Međunarodnog tribunala u Hagu i Suda Bosne i Hercegovine, te je naglašena u Dražavnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina koja je usvojena 2008. godine. Inicijative u cilju pružanja podrške i jačanja efikasnog i uspješnog rješavanja zaostalih predmeta ratnih zločina su jedan od najvažnijih prioriteta Misije OSCE-a za Bosnu i Hercegovinu", kaže pravna savjetnica Misije OSCE Nela Sefić.
U kontekstu i tokom praćenja suđenja u predmetima ratnih zločina, Misija OSCE-a je uočila nedostatak prijeko potrebnog javnog razumijevanja i povjerenja u domaća suđenja u predmetima ratnih zločina.
"Ovakva situacija, nažalost, znači da su činjenice o procesuiranju predmeta ratnih zločina podložne manipulaciji i izobličavanju. Nadalje, većina javnosti nema potpuno razumijevanje ili nedovoljno cijeni domaće napore da počinitelji odgovaraju za ratne zločine u skladu sa standardima pravičnog suđenja", upozorava Sefić.
Stoga OSCE smatra da će efikasna, informativna i odmjerena komunikacija s javnošću o predmetima ratnih zločina koji se procesuiraju u BiH imati za rezultat povećanje povjerenja javnosti u pravosuđe kao pouzdano, nepristrano i nezavisno. Osim toga, kažu u OSCE-u, ovaj proces interakcije pravosuđa sa društvom dovodi do povećanja transparentnosti i odgovornosti unutar pravosudnog sustava.
"Napori pravosuđa na ovakvoj interakciji od posebne su važnosti za žrtve i bolje razumijevanje suđenja u predmetima ratnih zločina, te isto mogu ohrabriti žrtve i svjedoke da dostave informacije i dokaze kako bi se osiguralo da se suđenja u predmetima ratnih zločina nastave", navodi Nela Sefić.
Interakcijske inicijative, naravno, kažu u OSCE-u, mora provoditi pravosuđe i na državnom nivou i u entitetima, te trebaju uključivati ne samo nosioce pravosudnih funkcija nego i predstavnike nevladinih organizacija i udruženja žrtava kao važne aktere civilnog društva.
Također, napominju, mediji imaju važnu ulogu u informiranju javnost o suđenjima u predmetima ratnih zločina na tačan i nepristran način. Ovo su neki ključni koraci ne samo da bi se osigurala pravda za žrtve nego i puna uspostava vladavine prava u BiH.
Pred licem pravde - Zločin i kazna
Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH.
Više priloga možete naći OVDJE
Mada je domaće pravosuđe u nekoliko postupaka donijelo osuđujuće presude za zločine na području Hadžića, to je tek dio pravde. Ostaje onaj koji se tiče pronalaska nestalih i obezbjeđivanja dokaza za procesuiranje gdje su porodice žrtava prepuštene da se same snalaze.
Ferida Nišić iz Hadžića, pored Sarajeva, 18 godina traga za nestalim bratom i još 11 rođaka. Svi su nestali maja 1992. godine iz sela Musići nadomak Hadžića, i od tada im se gubi svaki trag, priča Ferida:
„Cijelo selo je popaljeno, muškarci su odvedeni. To je bilo 20. maja. Po izjavama svjedoka, oko 40-ak srpskih vojnika je upalo u selo, hapsili su sve, privodili, dovodili u kuću moga oca. Tad su bacili bombu u kuću moga oca i ubili mi oca Aliju, amidžu Derviša i rođaka Fadila. Svi su Musići. A postrojili su brata zajedno sa rođacima i onda su ih odveli prema Hadžićima u zloglasnu garažu gdje su mjesec dana vršili torture nad njima. Nakon mjesec dana odvedeni su u Lukavicu. Tamo su bili nekih dvije-tri noći i 23. juna su prozvani, njih 48 je označeno crvenom olovkom, stavili u autobus i odvezli u nepoznatom pravcu. Od tada im se gubi svaki trag.“
Ferida Nišić je već 10 godina sekretar Udruženja za traženje zarobljenih i nestalih osoba iz Hadžića. Kaže da se sa ovog područja traga za još 113 nestalih, starosti od 19 do 70 godina.
Počinioci zločina na funkcijama
„15. 11. smo ekshumirali jednu grobnicu, odakle se ekshumiralo osam skeletnih ostataka koji su prevezeni u Gradska groblja Visoko. Ekshumacija je nastavljena i dalje, pa je 18. 11. pronađena još jedna grobnica u neposrednoj blizini, nekih desetak metara, i u njoj skeletnih ostataka šest tijela. Neke porodice su u toj grobnici prepoznale svoje najmilije - Mirso Bašić je prepoznao oca, Valjevćić Mesuda je prepoznala supruga, Gačanović Nusret je imao prsten sa incijalima.“
Najveći problem sa kojim se susreću u Udruženju u Hadžićima je nedostatak informacija o grobnicama u koja su tijela žrtava zakopana. A kako je otkrivena posljednja masovna grobnica Đurđevača, Ferida kaže:
„Imamo mi jednog vjećnika, poduzetnik je. Vjerovatno radi sa Srbima koji su živjeli prije rata u Hadžićima. I on kaže da je on uradio neki posao tamo i ovaj čovjek je rekao da će mu donijeti informaciju. Donio nam je informaciju i s nama je otišao na teren, a on je donio tu skicu. Neko tamo od Srba je njemu dao skicu i on je došao sa tom skicom, orijentisali se otprilike i počeli raditi i našili smo na to. Eto, ovaj put smo imali sreće stvarno i ovo je inače najveći uspjeh, pronađenih 14 tijela, otkako naše udruženje egzistira.“
U Udruženju za traženje zarobljenih i nestalih u Hadžićima nezadovoljni su radom nadležnih na traženju nestalih u BiH, ali i procesuiranjem odgovornih za ratne zločine počinjene širom zemlje:
„Bili smo i u Hagu i vidjeli smo kako stvari stoje. Meni je to tako sve cinično. Ovi počinioci zločina su sad na funkcijama. Ne razumijem da se ne može doći do njih, da se ne mogu uhapsiti. To se samo može pričati ljudima vani negdje koji ne poznaju temu. Ovdje svi mi znamo kako stvari stoje. Sporost. Njima da je volja, oni bi mogli koliko je danas pohapsiti sve što im treba.“
*****
Svi tekstovi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde - Zločin i kazna:
Sanski Most: Nezadovoljstvo sporošću u procesuiranju ratnih zločina
Stolac: Učesnici zločina slobodno hodaju gradom
Fočaci nezadovoljni, ali spremni na novi početak
Hadžići: Ključni problem nedostatak informacija o grobnicama
Bosanska Krajina: Neprocesuiranje zločina stvara nepovjerenje
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
Iz ugla OSCE-a
Iz ugla OSCE-aOsigurati da su napori u borbi protiv nekažnjivosti za zločine počinjene tokom oružanog sukoba koji je trajao od 1992. do 1995. godine vidljivi u društvu jednako je važno kao i osigurati da je na prvom mjestu pravda zadovoljena, poručuju iz OSCE-a.
"Napori da se ustanovi odgovornost za ratne zločine su jedan od ključnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu. Ta je činjenica demonstrirana uspostavljanjem Međunarodnog tribunala u Hagu i Suda Bosne i Hercegovine, te je naglašena u Dražavnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina koja je usvojena 2008. godine. Inicijative u cilju pružanja podrške i jačanja efikasnog i uspješnog rješavanja zaostalih predmeta ratnih zločina su jedan od najvažnijih prioriteta Misije OSCE-a za Bosnu i Hercegovinu", kaže pravna savjetnica Misije OSCE Nela Sefić.
U kontekstu i tokom praćenja suđenja u predmetima ratnih zločina, Misija OSCE-a je uočila nedostatak prijeko potrebnog javnog razumijevanja i povjerenja u domaća suđenja u predmetima ratnih zločina.
"Ovakva situacija, nažalost, znači da su činjenice o procesuiranju predmeta ratnih zločina podložne manipulaciji i izobličavanju. Nadalje, većina javnosti nema potpuno razumijevanje ili nedovoljno cijeni domaće napore da počinitelji odgovaraju za ratne zločine u skladu sa standardima pravičnog suđenja", upozorava Sefić.
Stoga OSCE smatra da će efikasna, informativna i odmjerena komunikacija s javnošću o predmetima ratnih zločina koji se procesuiraju u BiH imati za rezultat povećanje povjerenja javnosti u pravosuđe kao pouzdano, nepristrano i nezavisno. Osim toga, kažu u OSCE-u, ovaj proces interakcije pravosuđa sa društvom dovodi do povećanja transparentnosti i odgovornosti unutar pravosudnog sustava.
"Napori pravosuđa na ovakvoj interakciji od posebne su važnosti za žrtve i bolje razumijevanje suđenja u predmetima ratnih zločina, te isto mogu ohrabriti žrtve i svjedoke da dostave informacije i dokaze kako bi se osiguralo da se suđenja u predmetima ratnih zločina nastave", navodi Nela Sefić.
Interakcijske inicijative, naravno, kažu u OSCE-u, mora provoditi pravosuđe i na državnom nivou i u entitetima, te trebaju uključivati ne samo nosioce pravosudnih funkcija nego i predstavnike nevladinih organizacija i udruženja žrtava kao važne aktere civilnog društva.
Također, napominju, mediji imaju važnu ulogu u informiranju javnost o suđenjima u predmetima ratnih zločina na tačan i nepristran način. Ovo su neki ključni koraci ne samo da bi se osigurala pravda za žrtve nego i puna uspostava vladavine prava u BiH.
Pred licem pravde - Zločin i kazna
Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH.
Više priloga možete naći OVDJE
