Prema potpisanim sporazumima o međunarodnoj pravnoj pomoći, u regionu se trenutno rješava oko 10.000 slučajeva. BiH ima nekoliko sporazuma iz ove oblasti potpisanih sa svim bivšim republikama nekadašnje zajedničke države, izuzev Slovenije - i Kosova, koje nije priznala kao nezavisnu državu.
BiH ima potpisane sporazume o međunarodnoj pravnoj pomoći sa svojim prvim susjedima -Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom i Makedonijom. To su ugovori o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim i građanskim stvarima i ugovori o priznanju i izvršenju stranih sudskih odluka u krivičnim stvarima. Šta se definiše ovim ugovorima pojašnjava pomoćnik ministra u sektoru za međunarodnu pravnu pomoć i saradnju Ministarstva pravde Nikola Sladoje.
„Ako jedna od država donese pravosnažnu odluku kojom je lice osuđeno na kaznu zatvora, a to lice pokuša da izbjegne prelaskom u drugu dražvu, ta druga država ima mogućnost da izvrši tu kaznu. Tu imamo već oko 30-ak slučajeva. To je poseban postupak gdje se radi o priznanju strane sudske odluke, a onda se pristupa izvršenju. Znači sud vodi odgovarajući postupak gdje se strana sudska odluka pod određenim uslovima priznaje, ne prizna se svaka, postoje uslovi - i kad se prizna, tada sud izvršava takvu odluku kao svoju. A svi ovi ugovori su urađeni po standardu evropskih konvencija koje regulišu ove oblasti,“ navodi Sladoje.
Prema potpisanim sporazumima o međunarodnoj pravnoj pomoći, u regionu se trenutno rješava oko 10.000 slučajeva, dodaje Sladoje.
„Mislim da je to najbolji oblik saradnje koji ima među državama regiona. Ona se odvija u hiljadama slučajeva. Možda 10.000 predmeta ima između država susjednih Bosni i Hercegovini. Ove nove izmjene i dopune ugovora vezane za izvršenje stranih sudskih odluka u krivičnim stvarima, znači izvršenje odluka gdje se ne traži saglasnost lica koje prebjegne iz jedne države u drugu, daće rezultat takav da ćemo već imati oko 300 izvršenih sudskih presuda koje su donesene u jednoj državi, a izvršavaju se u drugoj,“ rekao je on.
Prvi slučaj u kojem je Sud BiH priznao sudsku odluku je presuda Branimiru Glavašu koji je u Hrvatskoj osuđen za ratni zločine u Osijeku na osmogodišnju kaznu zatvora. Sam Glavaš zahtijevao je da dosuđenu kaznu izdržava u BiH. Osim slučaja Glavaš, Hrvatska je podnijela još 17 potpunih zahtjeva pravosnažno osuđenih za izdržavanje kazne u BiH, Srbija tri, a iz BiH u ove dvije države od pravosnažnih presuda sakrilo se više od 40 osoba.
Slučaj Glavaš svojevrsni test
Slučaj Glavaš bio je svojevrsni test kako će funkcionisati sporazumi o pravnoj pomoći koji su zemlje regiona potpisale, ali i ispit za sve druge slučajeve koji čekaju da budu riješeni, smatra predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.
„Sigurno da će neki od onih koji su osuđeni na sve moguće načine pokušavati da u zemlji gdje ternutno borave utiču na umanjenje kazne. To može dovesti u pitanje i sporazum, može dovesti u pitanje i pravdu i pravo,“ ocjenjuje Todorović.
Najveću pažnju javnosti, međutim, privukao je slučaj Ejupa Ganića koji je po optužnici iz Srbije s početka godine uhapšen u Velikoj Britaniji, a nakon nekoliko mjeseci pravne borbe vraćen u BiH. Odlukom Vrhovnog suda Srbije nedavno je ukinuta i 12-godišnja zatvorska kazna Iliji Jurišiću, a slučaj vraćen na ponovno suđenje.
Upravo ovi slučajevi pokazali su da se potpisani sporazumi sa Srbijom ne provode u potpunosti, kaže v.d. predsjednika Helsinškog komiteta BiH Sinan Alić.
„Na relaciji Sarajevo - Beograd još uvijek ima problema iako ima potpisanih ’papira’, dakle ugovora i sporazuma, i da tu nešto šepa pokazao je prvo slučaj Jurišić, pa nakon Jurišića slučaj Brkić, pa nakon Brkića slučaj Ganić itd. Očigledno tu nešto ne štima. Da li je razlog tome što taj ugovor o izmjenama i dopunama ranijeg sporazuma još nije ratifikovan, nego se primjenjuje fakultativno - neko ga ozbiljno shvata, neko ne? Očigledno da tu ima još prostora da zvanične vlasti Sarajeva i Beograda otklone sve eventualne nesporazume, ali i da jasno preciziraju da će, recimo, ratni zločinci biti jureni bez obzira gdje žive i bez obzira kojem narodu pripadaju i da se to neće upotrebljavati u dnevno-političke svrhe. Ovo što je do sada bilo ima tih elemenata i stvaralo je probleme slobode kretanja, nepovjerenja itd.“ smatra Alić.
Pravne nedoumice
Profesor komparativnog prava na Američkom univerzitetu u Sarajevu Asim Jusić, međutim, upozorava da su potpisani sporazumi i dalje sa dosta pravnih nejasnoća.
„Ostalo je previše pravnih nedoumica u smislu provođenja zakona i u smislu međusobnog pružanja pravne pomoći, počevši od saradnje policija do saradnje sudova. I to je otprilike današnja sitaucija - još uvijek poptuno otvoreno sve,“ smatra on.
U narednom periodu zemlje regiona moraće raditi na otklanjanju svih nejasnoća koje postoje u potpisanim sporazumima prvenstveno jer su to ključni uslovi za priključenje EU, dodaje Jusić.
„Hrvatska se približava EU i ona mora riješiti te probleme. S druge strane, imate te zahtjeve EU prema Srbiji, koji se sporo izvršavaju, ali se izvrašavaju na jedan način. Znači svi ti problemi se rješavaju pod uticajem ovih zahtjeva koje donosi EU - i u tom smislu sigurno ima napretka. Vrlo sporo, ali ima. Zahtjevi koje ispunjavaju Srbija i Hrvatska su isti zahtjevi koje ispunjava BiH,“ kaže Jusić.
Slično mišljenje dijeli i Sinan Alić.
„I EU to posmatra. Ako smo neozbiljni u međusobnim komunikacijama, onda ne možemo biti ozbiljni partneri u EU. Dakle, mi moramo prije odlaska i kupovanja karte za Brisel srediti međusobne odnose u ovom regionu na relaciji Sarajevo - Zagreb - Beograd, i onda svijetla, čista obraza krenuti prema Briselu,“ zaključuje Alić.
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
„Regionalna saradnja za vođenje krivičnih postupaka u predmetima ratnih zločina je važan stub državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina u BiH", kaže pravna savjetnica Misije OSCE u BiH Lejla Kablar.
OSCE, kao i druge međunarodne organizacije, organizovale su brojne sastanke na ekspertnom nivou za sudije, tužioce i predstavnike ministarstava pravde iz zemalja bivše SFRJ. Ova zalaganja su dovela do određenih rezultata u smislu pružanje uzajamne pravne pomoći o konkretnim pitanjima, kao što je razmjena dokaza između tužilaštava različitih zemalja. S druge strane, mali i nikakav napredak uočen je u pogledu više problematičnog, politički osjetljivog cilja ukidanja zabrane izručenja vlastitih građana zemlje za bilo koje krivično djelo, a koja je trenutno na snazi u cijelom regionu. Izmjene i dopune sporazuma između Hrvatske i BiH, donesene u februaru 2010. godine, predviđaju ukidanje zahtjeva da osobe osuđene u jednoj državi moraju dati saglasnost za izdražavanje kazne u susjednoj državi, što predstavlja pozitivan razvoj događaja koji bi trebao otkloniti mogućnost da osobe osuđene za ratne zločine koriste dvojno državljanstvo kako bi izbjegle suočavanje sa pravdom", kaže Kablar.
Iz Misije OSCE-a u BiH poručuju da su razgovori na visokom nivou između političkih aktera zemalja u regionu neophodni za rješavanje preostalih problema po pitanju regionalne saradnje za vođenje krivičnih postupaka u predmetima ratnih zločina. Čvrsta politička opredijeljenost je potrebna za rješavanje otvorenih pitanja izručenja i ustupanja predmeta ratnih zločina državama u regionu, smatraju u OSCE-u.
Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Više priloga možete naći OVDJE
BiH ima potpisane sporazume o međunarodnoj pravnoj pomoći sa svojim prvim susjedima -Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom i Makedonijom. To su ugovori o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim i građanskim stvarima i ugovori o priznanju i izvršenju stranih sudskih odluka u krivičnim stvarima. Šta se definiše ovim ugovorima pojašnjava pomoćnik ministra u sektoru za međunarodnu pravnu pomoć i saradnju Ministarstva pravde Nikola Sladoje.
„Ako jedna od država donese pravosnažnu odluku kojom je lice osuđeno na kaznu zatvora, a to lice pokuša da izbjegne prelaskom u drugu dražvu, ta druga država ima mogućnost da izvrši tu kaznu. Tu imamo već oko 30-ak slučajeva. To je poseban postupak gdje se radi o priznanju strane sudske odluke, a onda se pristupa izvršenju. Znači sud vodi odgovarajući postupak gdje se strana sudska odluka pod određenim uslovima priznaje, ne prizna se svaka, postoje uslovi - i kad se prizna, tada sud izvršava takvu odluku kao svoju. A svi ovi ugovori su urađeni po standardu evropskih konvencija koje regulišu ove oblasti,“ navodi Sladoje.
Prema potpisanim sporazumima o međunarodnoj pravnoj pomoći, u regionu se trenutno rješava oko 10.000 slučajeva, dodaje Sladoje.
„Mislim da je to najbolji oblik saradnje koji ima među državama regiona. Ona se odvija u hiljadama slučajeva. Možda 10.000 predmeta ima između država susjednih Bosni i Hercegovini. Ove nove izmjene i dopune ugovora vezane za izvršenje stranih sudskih odluka u krivičnim stvarima, znači izvršenje odluka gdje se ne traži saglasnost lica koje prebjegne iz jedne države u drugu, daće rezultat takav da ćemo već imati oko 300 izvršenih sudskih presuda koje su donesene u jednoj državi, a izvršavaju se u drugoj,“ rekao je on.
Prvi slučaj u kojem je Sud BiH priznao sudsku odluku je presuda Branimiru Glavašu koji je u Hrvatskoj osuđen za ratni zločine u Osijeku na osmogodišnju kaznu zatvora. Sam Glavaš zahtijevao je da dosuđenu kaznu izdržava u BiH. Osim slučaja Glavaš, Hrvatska je podnijela još 17 potpunih zahtjeva pravosnažno osuđenih za izdržavanje kazne u BiH, Srbija tri, a iz BiH u ove dvije države od pravosnažnih presuda sakrilo se više od 40 osoba.
Slučaj Glavaš svojevrsni test
Slučaj Glavaš bio je svojevrsni test kako će funkcionisati sporazumi o pravnoj pomoći koji su zemlje regiona potpisale, ali i ispit za sve druge slučajeve koji čekaju da budu riješeni, smatra predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.
„Sigurno da će neki od onih koji su osuđeni na sve moguće načine pokušavati da u zemlji gdje ternutno borave utiču na umanjenje kazne. To može dovesti u pitanje i sporazum, može dovesti u pitanje i pravdu i pravo,“ ocjenjuje Todorović.
Najveću pažnju javnosti, međutim, privukao je slučaj Ejupa Ganića koji je po optužnici iz Srbije s početka godine uhapšen u Velikoj Britaniji, a nakon nekoliko mjeseci pravne borbe vraćen u BiH. Odlukom Vrhovnog suda Srbije nedavno je ukinuta i 12-godišnja zatvorska kazna Iliji Jurišiću, a slučaj vraćen na ponovno suđenje.
Upravo ovi slučajevi pokazali su da se potpisani sporazumi sa Srbijom ne provode u potpunosti, kaže v.d. predsjednika Helsinškog komiteta BiH Sinan Alić.
„Na relaciji Sarajevo - Beograd još uvijek ima problema iako ima potpisanih ’papira’, dakle ugovora i sporazuma, i da tu nešto šepa pokazao je prvo slučaj Jurišić, pa nakon Jurišića slučaj Brkić, pa nakon Brkića slučaj Ganić itd. Očigledno tu nešto ne štima. Da li je razlog tome što taj ugovor o izmjenama i dopunama ranijeg sporazuma još nije ratifikovan, nego se primjenjuje fakultativno - neko ga ozbiljno shvata, neko ne? Očigledno da tu ima još prostora da zvanične vlasti Sarajeva i Beograda otklone sve eventualne nesporazume, ali i da jasno preciziraju da će, recimo, ratni zločinci biti jureni bez obzira gdje žive i bez obzira kojem narodu pripadaju i da se to neće upotrebljavati u dnevno-političke svrhe. Ovo što je do sada bilo ima tih elemenata i stvaralo je probleme slobode kretanja, nepovjerenja itd.“ smatra Alić.
Pravne nedoumice
Profesor komparativnog prava na Američkom univerzitetu u Sarajevu Asim Jusić, međutim, upozorava da su potpisani sporazumi i dalje sa dosta pravnih nejasnoća.
„Ostalo je previše pravnih nedoumica u smislu provođenja zakona i u smislu međusobnog pružanja pravne pomoći, počevši od saradnje policija do saradnje sudova. I to je otprilike današnja sitaucija - još uvijek poptuno otvoreno sve,“ smatra on.
Dakle, mi moramo prije odlaska i kupovanja karte za Brisel srediti međusobne odnose u ovom regionu na relaciji Sarajevo - Zagreb - Beograd, i onda svijetla, čista obraza krenuti prema Briselu, kaže v.d. predsjednika Helsinškog komiteta BiH Sinan Alić
U narednom periodu zemlje regiona moraće raditi na otklanjanju svih nejasnoća koje postoje u potpisanim sporazumima prvenstveno jer su to ključni uslovi za priključenje EU, dodaje Jusić.
„Hrvatska se približava EU i ona mora riješiti te probleme. S druge strane, imate te zahtjeve EU prema Srbiji, koji se sporo izvršavaju, ali se izvrašavaju na jedan način. Znači svi ti problemi se rješavaju pod uticajem ovih zahtjeva koje donosi EU - i u tom smislu sigurno ima napretka. Vrlo sporo, ali ima. Zahtjevi koje ispunjavaju Srbija i Hrvatska su isti zahtjevi koje ispunjava BiH,“ kaže Jusić.
Slično mišljenje dijeli i Sinan Alić.
„I EU to posmatra. Ako smo neozbiljni u međusobnim komunikacijama, onda ne možemo biti ozbiljni partneri u EU. Dakle, mi moramo prije odlaska i kupovanja karte za Brisel srediti međusobne odnose u ovom regionu na relaciji Sarajevo - Zagreb - Beograd, i onda svijetla, čista obraza krenuti prema Briselu,“ zaključuje Alić.
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
Regionalna saradnja iz ugla OSCE-a
Regionalna saradnja iz ugla OSCE-a„Regionalna saradnja za vođenje krivičnih postupaka u predmetima ratnih zločina je važan stub državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina u BiH", kaže pravna savjetnica Misije OSCE u BiH Lejla Kablar.
OSCE, kao i druge međunarodne organizacije, organizovale su brojne sastanke na ekspertnom nivou za sudije, tužioce i predstavnike ministarstava pravde iz zemalja bivše SFRJ. Ova zalaganja su dovela do određenih rezultata u smislu pružanje uzajamne pravne pomoći o konkretnim pitanjima, kao što je razmjena dokaza između tužilaštava različitih zemalja. S druge strane, mali i nikakav napredak uočen je u pogledu više problematičnog, politički osjetljivog cilja ukidanja zabrane izručenja vlastitih građana zemlje za bilo koje krivično djelo, a koja je trenutno na snazi u cijelom regionu. Izmjene i dopune sporazuma između Hrvatske i BiH, donesene u februaru 2010. godine, predviđaju ukidanje zahtjeva da osobe osuđene u jednoj državi moraju dati saglasnost za izdražavanje kazne u susjednoj državi, što predstavlja pozitivan razvoj događaja koji bi trebao otkloniti mogućnost da osobe osuđene za ratne zločine koriste dvojno državljanstvo kako bi izbjegle suočavanje sa pravdom", kaže Kablar.
Iz Misije OSCE-a u BiH poručuju da su razgovori na visokom nivou između političkih aktera zemalja u regionu neophodni za rješavanje preostalih problema po pitanju regionalne saradnje za vođenje krivičnih postupaka u predmetima ratnih zločina. Čvrsta politička opredijeljenost je potrebna za rješavanje otvorenih pitanja izručenja i ustupanja predmeta ratnih zločina državama u regionu, smatraju u OSCE-u.
Pred licem pravde - Zločin i kazna
Pred licem pravde - Zločin i kaznaNapori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Više priloga možete naći OVDJE
