Nevladine organizacije koje okupljaju porodice žrtava godinama optužuju bosanskohercegovačke sudske institucije. Kažu kako Bosna i Hercegovina nije imala snage za procesuiranje počinilaca ratnih zločina, koji, zahvaljujući pozicijama i političkim vezama u bh. institucijama, još uvijek slobodno žive.
Prema zvaničnim podacima više od 10.000 ljudi u BiH su pod istragom za ratne zločine. Istovremeno, za nekoliko hiljada istrage nikada nisu pokrenute, pa tako nisu ni osumnjičeni, niti će ikada biti procesuirani iako postoje svjedoci, pa i dokazi da su učestvovali u ratnim zločinima širom BiH. Gore od toga što su ratni gospodari života i smrti slobodni i što ih nekadašnje žrtve svakodnevno mogu sresti na ulici, u restoranu ili javnom prevozu, je nevjerovatna činjenica da upravo ti ljudi obavljaju visoke policijske funkcije, ili su u izvršnoj i državnoj vlasti, ističe predsjednik Udruženja Povratak u Bijeljinu Salem Čorbo.
„Imamo jednu apsurdnu situaciju u Bijeljini. Bijeljina je preživjela jedan kompletan etnički progon, pobijeno je na stotine civila - i mi do dana današnjeg mi nemamo praktično nijednu presudu za to. Jednostavno, grad je potpuno protjeran, svo stanovništvo nesrpsko je protjerano, a ljudi koji su to vodili, rukovodili su na čelnim pozicijama bili dugo poslije rata, a posebno u posljednje vrijeme, počev od načelnika Centra javne bezbjednosti Vasilija Andrića koji je učestvovao u genocidu u Srebrenici, za koga imamo pouzdane informacije da je lično likvidirao civile u Brčkom, i te dokaze smo predočili tužilaštvima i ostalim meritornim organima. Međutim, on je i dalje ostao načelnik Centra javne bezbjednosti i direktno rukovodi istragama oko ratnih zločina. I logičan slijed je da nema nijedne presude za to. Ni protiv koga nije podignuto ništa. Ima jedna potvrđena optužnica na Okružnom tužilaštvu Bijeljina. Znači ne samo da su to radili u periodu ’92 -’95. nego su na ključnim mjestima izvršne vlasti opštine Bijeljina, ali i nekih drugih organa entiteta, pa čak i države,“ navodi on.
Svakodnevna trauma za žrtve
NVO organizacije koje organizuju porodice nestalih i zarobljenih Srba tokom rata u BiH već godinama optužuju bh. pravosuđe da radi selektivno i neobjektivno zanemarujući srpske žrtve. U Udruženju porodica nestalih i zarobljenih RS tvrde da posjeduju debelu dokumentaciju dokaza o ratnim zločinima nad Srbima za koje niko nikada nije odgovarao, kaže predsjednik Udruženja Nedeljko Mitrović.
„Počevši od Sijekovca, to je znači 26. mart 1992. godine gdje je upadom hrvatske regularne vojske ubijeno najmanje 29 u jedan dan, a kreće se taj broj do 200 ljudi u toku rata - niko nije praktično odgovarao iako je prikupljeno dosta podataka. Nadalje imamo 22. aprila je od tadašnje vlasti BiH je privedeno osam vojnika - u Velikom parku u Sarajevu je praktično dovedeno i ubijeno i od njih osam samo se za dva saznalo gdje se nalaze, a šest se vodi kao nestalo. Naime, MUP RS je do sada prikupio i dostavio oko 950 izvještaja, sa negdje oko 2.300 pretpostavljeno osumnjičenih i za oko 23.000 žrtava. Za to niko još za sada nije odgovarao,“ navodi Mitrović.
Tako je začarani krug zločina i nekažnjenih počinilaca još uvijek bh. stvarnost i svakodnevna trauma za žrtve. BiH nije smogla unutrašnje snage za lustraciju i činjenica je da bh. institucije nisu imale snage za procesuiranje počinilaca ratnog zločina koji, zahvaljujući pozicijama i političkim vezama u istim tim institucijama, još uvijek slobodno žive, ističe predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.
„Stoga kada razgovaramo sa povratnicima onda ćemo vrlo često čuti da ono što im pada najteže - pored nezaposlenosti, siromaštva, pored toga što se vrlo često osjećaju građanima drugog reda – kada u institucijama, dakle u policiji ili u organima lokalne uprave, susreću one pojedince koji su direktno učestvovali u njihovom progonu, zatvaranju, zlostavljanjima u logoru, pa čak i u najtežim zločinima. To je nešto što BiH zaista treba rješavati. Ali ako pogledamo i strategiju za procesuiranje ratnih zločina, ako pogledamo učinak tužilaštava i sudova, u RS posebno - u Federaciji je stanje nešto bolje, onda ćemo sa jednom rezignacijom primijetiti da, nažalost, mnogi od zločina neće imati svoj epilog pred sudom i da mnogi od počinilaca najtežih zločina će biti nagrađeni na neki način visokim pozicijama u bh. instutucijima, umjesto da se nađu tamo gdje ima je mjesto, a to je svakako zatvor,“ zaključuje Todorović.
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
„Upravo je veliki broj ljudi koji se vraćaju na mesta nezadovoljni, istraumatizirani više onim što su doživeli i osetili, što je najbitnije, nakon tog povratka nego ono što im je ostalo u epizodičkom pamćenju. To je nešto o čemu mi moramo da povedemo računa. Bez obzira što je prošlo relativno puno godina tragovi, engrami u mozgu nisu zaceljeni jer nisu na pravi način tretirani odmah nakon delovanja traume. Zbog toga sve ovo tako dugo traje, zbog toga ti ljudi i ličnosti nisu našli svoje zadovoljstvo, nisu zaokružili taj deo jer tu gromadu emotivnih, negativnih sećanja zapravo niko nije sastavio i niko im nije pomogao da iskorače iz prošlosti, prihvate sadašnjost i krenu u budućnost", kaže Bajraktarevićeva.
Naglašava kako je to jedan kompleksan pristup, naravno timskog rada koji pre svega da se odnosi na djecu koja su nastala iz različitih, veoma teških situacija, drugo koja su prisustovala tome.
"I ono što je jako bitno - to je sada već generacija adolescenata koja će u različitim manifestnim oblicima ponašanja zapravo pokazivati i reflektovati emocije njihovih roditelja i onoga što je negde ostalo u dugotrajnoj memoriji. Zato to sa psihološkog i fiziološkog aspekta mora da bude jasno u ovakvim postupcima da ovde ne igra ulogu više samo zadovoljenje pravnog subjekta, legislative i zakonskih normativa, ovde moramo da povedemo računa upravo o tom terapijskom delu - šta mi radimo sa čovekom koga smo doveli u situaciju da nam pomogne prilikom istrage, a nakon toga je on negde završio svoju mogućnost aktivnog učestvovanja u životu baš zato što emotivno nije bio u situaciji da se suoči sa sopstvenim sećanjima i sa načinom kako ih reprogramira i kako ih rekonstruira u svojoj svesti", zaključuje Bajraktarevićeva.
Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Više priloga možete naći OVDJE
Prema zvaničnim podacima više od 10.000 ljudi u BiH su pod istragom za ratne zločine. Istovremeno, za nekoliko hiljada istrage nikada nisu pokrenute, pa tako nisu ni osumnjičeni, niti će ikada biti procesuirani iako postoje svjedoci, pa i dokazi da su učestvovali u ratnim zločinima širom BiH. Gore od toga što su ratni gospodari života i smrti slobodni i što ih nekadašnje žrtve svakodnevno mogu sresti na ulici, u restoranu ili javnom prevozu, je nevjerovatna činjenica da upravo ti ljudi obavljaju visoke policijske funkcije, ili su u izvršnoj i državnoj vlasti, ističe predsjednik Udruženja Povratak u Bijeljinu Salem Čorbo.
„Imamo jednu apsurdnu situaciju u Bijeljini. Bijeljina je preživjela jedan kompletan etnički progon, pobijeno je na stotine civila - i mi do dana današnjeg mi nemamo praktično nijednu presudu za to. Jednostavno, grad je potpuno protjeran, svo stanovništvo nesrpsko je protjerano, a ljudi koji su to vodili, rukovodili su na čelnim pozicijama bili dugo poslije rata, a posebno u posljednje vrijeme, počev od načelnika Centra javne bezbjednosti Vasilija Andrića koji je učestvovao u genocidu u Srebrenici, za koga imamo pouzdane informacije da je lično likvidirao civile u Brčkom, i te dokaze smo predočili tužilaštvima i ostalim meritornim organima. Međutim, on je i dalje ostao načelnik Centra javne bezbjednosti i direktno rukovodi istragama oko ratnih zločina. I logičan slijed je da nema nijedne presude za to. Ni protiv koga nije podignuto ništa. Ima jedna potvrđena optužnica na Okružnom tužilaštvu Bijeljina. Znači ne samo da su to radili u periodu ’92 -’95. nego su na ključnim mjestima izvršne vlasti opštine Bijeljina, ali i nekih drugih organa entiteta, pa čak i države,“ navodi on.
Svakodnevna trauma za žrtve
NVO organizacije koje organizuju porodice nestalih i zarobljenih Srba tokom rata u BiH već godinama optužuju bh. pravosuđe da radi selektivno i neobjektivno zanemarujući srpske žrtve. U Udruženju porodica nestalih i zarobljenih RS tvrde da posjeduju debelu dokumentaciju dokaza o ratnim zločinima nad Srbima za koje niko nikada nije odgovarao, kaže predsjednik Udruženja Nedeljko Mitrović.
„Počevši od Sijekovca, to je znači 26. mart 1992. godine gdje je upadom hrvatske regularne vojske ubijeno najmanje 29 u jedan dan, a kreće se taj broj do 200 ljudi u toku rata - niko nije praktično odgovarao iako je prikupljeno dosta podataka. Nadalje imamo 22. aprila je od tadašnje vlasti BiH je privedeno osam vojnika - u Velikom parku u Sarajevu je praktično dovedeno i ubijeno i od njih osam samo se za dva saznalo gdje se nalaze, a šest se vodi kao nestalo. Naime, MUP RS je do sada prikupio i dostavio oko 950 izvještaja, sa negdje oko 2.300 pretpostavljeno osumnjičenih i za oko 23.000 žrtava. Za to niko još za sada nije odgovarao,“ navodi Mitrović.
Ako pogledamo učinak tužilaštava i sudova, u RS posebno - u Federaciji je stanje nešto bolje, onda ćemo sa jednom rezignacijom primijetiti da, nažalost, mnogi od zločina neće imati svoj epilog pred sudom, kaže predsjednik Helsinškog odbora RS, Branko Todorović.
Tako je začarani krug zločina i nekažnjenih počinilaca još uvijek bh. stvarnost i svakodnevna trauma za žrtve. BiH nije smogla unutrašnje snage za lustraciju i činjenica je da bh. institucije nisu imale snage za procesuiranje počinilaca ratnog zločina koji, zahvaljujući pozicijama i političkim vezama u istim tim institucijama, još uvijek slobodno žive, ističe predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović.
„Stoga kada razgovaramo sa povratnicima onda ćemo vrlo često čuti da ono što im pada najteže - pored nezaposlenosti, siromaštva, pored toga što se vrlo često osjećaju građanima drugog reda – kada u institucijama, dakle u policiji ili u organima lokalne uprave, susreću one pojedince koji su direktno učestvovali u njihovom progonu, zatvaranju, zlostavljanjima u logoru, pa čak i u najtežim zločinima. To je nešto što BiH zaista treba rješavati. Ali ako pogledamo i strategiju za procesuiranje ratnih zločina, ako pogledamo učinak tužilaštava i sudova, u RS posebno - u Federaciji je stanje nešto bolje, onda ćemo sa jednom rezignacijom primijetiti da, nažalost, mnogi od zločina neće imati svoj epilog pred sudom i da mnogi od počinilaca najtežih zločina će biti nagrađeni na neki način visokim pozicijama u bh. instutucijima, umjesto da se nađu tamo gdje ima je mjesto, a to je svakako zatvor,“ zaključuje Todorović.
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
Pomoć psihologa svjedocima i žrtvama
Važna karika u pomoći svjedocima, žrtvama koje su se vratile u prijeratna mjesta boravka su i psiholozi. Bez njih, kako kaže Jasna Bajraktarević, psihologinja, ne bi smio da se vodi nijedan postupak. Prema njenim riječima, žrtve imaju pomiješane emocije - krivicu, bijes, mržnju. Kako im pomoći?„Upravo je veliki broj ljudi koji se vraćaju na mesta nezadovoljni, istraumatizirani više onim što su doživeli i osetili, što je najbitnije, nakon tog povratka nego ono što im je ostalo u epizodičkom pamćenju. To je nešto o čemu mi moramo da povedemo računa. Bez obzira što je prošlo relativno puno godina tragovi, engrami u mozgu nisu zaceljeni jer nisu na pravi način tretirani odmah nakon delovanja traume. Zbog toga sve ovo tako dugo traje, zbog toga ti ljudi i ličnosti nisu našli svoje zadovoljstvo, nisu zaokružili taj deo jer tu gromadu emotivnih, negativnih sećanja zapravo niko nije sastavio i niko im nije pomogao da iskorače iz prošlosti, prihvate sadašnjost i krenu u budućnost", kaže Bajraktarevićeva.
Naglašava kako je to jedan kompleksan pristup, naravno timskog rada koji pre svega da se odnosi na djecu koja su nastala iz različitih, veoma teških situacija, drugo koja su prisustovala tome.
"I ono što je jako bitno - to je sada već generacija adolescenata koja će u različitim manifestnim oblicima ponašanja zapravo pokazivati i reflektovati emocije njihovih roditelja i onoga što je negde ostalo u dugotrajnoj memoriji. Zato to sa psihološkog i fiziološkog aspekta mora da bude jasno u ovakvim postupcima da ovde ne igra ulogu više samo zadovoljenje pravnog subjekta, legislative i zakonskih normativa, ovde moramo da povedemo računa upravo o tom terapijskom delu - šta mi radimo sa čovekom koga smo doveli u situaciju da nam pomogne prilikom istrage, a nakon toga je on negde završio svoju mogućnost aktivnog učestvovanja u životu baš zato što emotivno nije bio u situaciji da se suoči sa sopstvenim sećanjima i sa načinom kako ih reprogramira i kako ih rekonstruira u svojoj svesti", zaključuje Bajraktarevićeva.
Pred licem pravde - Zločin i kazna
Pred licem pravde - Zločin i kaznaNapori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Više priloga možete naći OVDJE
