BiH ni nakon godinu dana nije uradila ništa kako bi ispunila posljednje preporuke Komiteta protiv torture UN-a. Tada je bh. vlastima, između ostalog, preporučeno da se usvoji zakon o pravima žrtava mučenja i civilnih žrtava rata, kao i strategija tranzicijske pravde.
Na ovaj način BiH bi osigurala zaštitu prava žrtava, uključujući dodjelu odštete, ali i rehabilitaciju sa ciljem psihološkog i fizičkog oporavljanja i socijalne integracije.
Žene koje su tokom rata bile zatvarane u logorima, mučene i silovane, tu traumu nosiće do kraja života, ali jedinstven zakon na nivou države omogućio bi im jednaka prava na teritoriji cijele BiH, a to je prije svega adekvatna zdravstvena zaštita, kaže Saja Čorić iz udruženju žena Sumeja Gerc iz Mostara.
„Mi smo svjesni da se mi nikada nećemo izliječiti, ali ako nosimo ovako tešku košulju, onda da se bar naučimo da je nosimo. Iz našeg udruženja,
nažalost, puno je žena već umrlo. Isto tako se radi i o djeci koja su bila i preživjela, bilo gdje, ne govorimo sad samo o našem logoru nego govorim s naše pozicije o svim ženama. Vjerujte da rana isto boli svaku ženu, bez obzira na njenu vjersku ili nacionalnu pripadnost. I mislim da bi trebalo da imaju adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Mi nismo nosili oružje, u tome je poenta. Da smo nosili oružje, vjerovatno bi država više mislila o nama. Imamo veliki broj žena koje su doživjele neku tužnu sudbinu, u teškim socijalnim uslovima žive - kuće im nisu rekonstruisane, pa su se vratile na svoje pragove, trpe i šute, jer strah je čudo koje i ono što je ostalo malo u čovjeku narušava“, navodi Saja Čorić.
BiH još uvijek nema ni zakon o žrtvama torture. U Savezu logoraša ističu da zbog toga nije ustanovljena ni jasna definicija žrtava rata, već su u upotrebi različiti pojmovi za različite kategorije osoba, kao što su nestali i članovi njihovih porodica, logoraši i ostala zatočene osobe, silovane žene i žrtve torture.
Jedino pravo - svjedočenje
„Do sada je taj zakon osporavan uglavnom iz RS, a sada je u januaru mjesecu i Vlada FBiH osporila taj zakon smatrajući do postoje adekvatna rješenja na nivou entiteta, što nije tačno. Zakon je predviđao da se prizna status logoraša, odnosno da se kroz zakon regulišu određena prava žrtava torture, i ono što je najbitnije - da se formira fond za reparaciju žrtava torture, koji bi nas odvukao od ovog problema koji imamo, da putem suda moramo dokazivati svoja prava, odnosno tražiti naknadu koja ljudima pripada“, navodi predsjednik Saveza Murat Tahirović.
Na pitanje kakva prava danas imaju bivši logoraši u BiH i šta je regulisano sadašnjim zakonom, Tahirović odgovara:
„Ono što je regulisano, regulisano je jedino krivičnim zakonima entiteta i BiH, a to je da je dužan na poziv suda odazvati se da svjedoči. I to je svo pravo koje on ima, ako se to može podrazumijevati pod pravom.“
Zbog svega ovoga udruženja žrtava iz BiH zajedno sa NVO TRIAL obavijestili su UN-ov Komitet protiv torture da BiH nije ispoštovala nijednu od preopruka, kaže Selma Korjenić iz TRIAL-a:
„Ne postoji nijedan zakon u BiH, niti državni niti entitetski, koji daje mogućnosti da bi žrtve logora ostvarile svoja određena prava, naročito ono pravo na reparaciju i odštetu. Kada govorimo o žrtvama seksualnog nasilja iz rata, to je ono što ponavljamo već dugi niz godina, ne samo mi nego i druga međunarodna tijela, da na prostoru BiH postoji velika diskriminacija žrtava seksulanog nasilja. Zakon u Federaciji tim žrtvama dozvoljava određena prava, dok te iste žrtve na području RS i Brčko Distrikta nemaju apsolutno nikakva prava.“
Tako su danas, i 16 godina poslije, civilne žrtve rata suočene sa problemom neadekvatnog definisanja statusa i prava u zakonu, ali i stalnom politizacijom ovih kategorija, kaže Tahirović i pojašnjava sav apsurd bh. stvarnosti:
„Pokušavamo kazati svima onima, pogotovo u bošnjačkom dijelu korpusa koji govore da je izvršena agresija na BiH i veliki zločini itd., da ako nema logora, onda nema ni logoraša, a vidimo da ih nema, a ako nema toga, onda je pitanje kakav je ovo rat bio. Nažalost, neki to samo koriste za promociju medijsku i za dobijanje izbora.“
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
Na ovaj način BiH bi osigurala zaštitu prava žrtava, uključujući dodjelu odštete, ali i rehabilitaciju sa ciljem psihološkog i fizičkog oporavljanja i socijalne integracije.
Žene koje su tokom rata bile zatvarane u logorima, mučene i silovane, tu traumu nosiće do kraja života, ali jedinstven zakon na nivou države omogućio bi im jednaka prava na teritoriji cijele BiH, a to je prije svega adekvatna zdravstvena zaštita, kaže Saja Čorić iz udruženju žena Sumeja Gerc iz Mostara.
„Mi smo svjesni da se mi nikada nećemo izliječiti, ali ako nosimo ovako tešku košulju, onda da se bar naučimo da je nosimo. Iz našeg udruženja,
Veliki broj žena koje su doživjele neku tužnu sudbinu, u teškim socijalnim uslovima žive - kuće im nisu rekonstruisane, pa su se vratile na svoje pragove, trpe i šute“, navodi Saja Čorić.
BiH još uvijek nema ni zakon o žrtvama torture. U Savezu logoraša ističu da zbog toga nije ustanovljena ni jasna definicija žrtava rata, već su u upotrebi različiti pojmovi za različite kategorije osoba, kao što su nestali i članovi njihovih porodica, logoraši i ostala zatočene osobe, silovane žene i žrtve torture.
Jedino pravo - svjedočenje
„Do sada je taj zakon osporavan uglavnom iz RS, a sada je u januaru mjesecu i Vlada FBiH osporila taj zakon smatrajući do postoje adekvatna rješenja na nivou entiteta, što nije tačno. Zakon je predviđao da se prizna status logoraša, odnosno da se kroz zakon regulišu određena prava žrtava torture, i ono što je najbitnije - da se formira fond za reparaciju žrtava torture, koji bi nas odvukao od ovog problema koji imamo, da putem suda moramo dokazivati svoja prava, odnosno tražiti naknadu koja ljudima pripada“, navodi predsjednik Saveza Murat Tahirović.
Na pitanje kakva prava danas imaju bivši logoraši u BiH i šta je regulisano sadašnjim zakonom, Tahirović odgovara:
„Ne postoji nijedan zakon u BiH, niti državni niti entitetski, koji daje mogućnosti da bi žrtve logora ostvarile svoja određena prava", kaže Selma Korjenić.
„Ono što je regulisano, regulisano je jedino krivičnim zakonima entiteta i BiH, a to je da je dužan na poziv suda odazvati se da svjedoči. I to je svo pravo koje on ima, ako se to može podrazumijevati pod pravom.“
Zbog svega ovoga udruženja žrtava iz BiH zajedno sa NVO TRIAL obavijestili su UN-ov Komitet protiv torture da BiH nije ispoštovala nijednu od preopruka, kaže Selma Korjenić iz TRIAL-a:
„Ne postoji nijedan zakon u BiH, niti državni niti entitetski, koji daje mogućnosti da bi žrtve logora ostvarile svoja određena prava, naročito ono pravo na reparaciju i odštetu. Kada govorimo o žrtvama seksualnog nasilja iz rata, to je ono što ponavljamo već dugi niz godina, ne samo mi nego i druga međunarodna tijela, da na prostoru BiH postoji velika diskriminacija žrtava seksulanog nasilja. Zakon u Federaciji tim žrtvama dozvoljava određena prava, dok te iste žrtve na području RS i Brčko Distrikta nemaju apsolutno nikakva prava.“
Tako su danas, i 16 godina poslije, civilne žrtve rata suočene sa problemom neadekvatnog definisanja statusa i prava u zakonu, ali i stalnom politizacijom ovih kategorija, kaže Tahirović i pojašnjava sav apsurd bh. stvarnosti:
„Pokušavamo kazati svima onima, pogotovo u bošnjačkom dijelu korpusa koji govore da je izvršena agresija na BiH i veliki zločini itd., da ako nema logora, onda nema ni logoraša, a vidimo da ih nema, a ako nema toga, onda je pitanje kakav je ovo rat bio. Nažalost, neki to samo koriste za promociju medijsku i za dobijanje izbora.“
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
