U Sudu BiH je počelo suđenje Krunislavu Malenici i Esetu Muračeviću, optuženima za otkrivanje identiteta zaštićene svjedokinje kojoj su odlukom Suda BiH odobrene mjere zaštite. Oni su u novinskom članku 2009. objavili identitet zaštićene svjedokinje i pet fotografija.
“Novine su objavile svašta o meni, i još me više ranile i ponizile. Sada se vodi krivični postupak protiv novinara i redakcije. Pomoć sam dobila od Tužilaštva i dobila sam zaštitu od policije, ali bol u meni i poniženje koje imam sve su veći i veći”, kazala je svjedokinja čiji je identitet otkriven i koja danas ne živi u BiH, ali ima stalnu zaštitu.
Prvi put od kada se sudi optuženima za ratne zločine u našoj zemlji, Sud BiH počeo je suđenje protiv novinara koji su otkrili identitet svjedoka.
Optužnica je podigunuta protiv navedene dvojice jer su u više navrata objavili ime zaštićene svjedokinje, kaže Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, i dodaje da je to za sad jedina optužnica protiv novinara.
Boris Grubešić
„U ožujku/martu mjesecu ove godine je podignuta prva optužnica protiv dvije osobe za otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka. Optužnica za to krivično djelo nije bilo u prošlosti jer su se mediji uglavnom pridržavali obveza da ne smiju otkrivati identitet zaštićenog svjedoka. I kada su u navedenom predmetu urednik i novinar jednog magazina u više navrata uzastopno otkrivali identitet jedne zaštićene svjedokinje, podignuta je optužnica protiv njih i u tijeku je sudska procerdura“, navodi Grubešić.
Prema Krivičnom zakonu BiH, predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine za osobu koja otkrije identitet zaštićenog svjedoka. Međutim, za osobu koja “neovlašteno objavi, posreduje u objavljivanju, omogući objavljivanje ili učini dostupnim” zaštićene podatke, predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
U decembru 2006. godine Vijeće za štampu (VZŠ) je zajedno sa Asocijacijom izvještača sa suda (AIS) dopunilo postojeći Kodeks za štampu članom koji se odnosi na “poštivanje integriteta zaštićenog svjedoka ”, odnosno neotkrivanja bilo čega što može ugroziti sigurnost i život ovih ljudi.
Nepoštivanje kodeksa
Prema Kodeksu, ne samo da se novinarima nalaže poseban oprez “i osjetljivost” pri izvještavanju o svjedocima i sudskim procesima nego je preporučeno da “općenito izbjegavaju imenovanje svjedoka i članova njihovih porodica, te
prijatelja“, osim ako pozivanje na njih nije neophodno za potpuno, pravično i tačno izvještavanje o sudskom procesu i ako to neće uticati na pogrešno tumačenje istine ili toka suđenja.
No, ima i novinara koji ne poštuju ovaj kodeks. Rubina Čengić, novinarka sa dugogodišnjim iskustvom u printanim, ali i elektronskim medijima, ocjenjuje da je u pitanju nedostatak profesionalizma, ali ne isključuje ni mogućnost pokušaja uticaja na suđenja.
„Mislim da se radi, prije svega, o trci za senzacijom, a onda u sljedećem koraku za boljom prodajom novine. Dalje mislim da se radi o krajnjem neprofesionalizmu kog u našoj profesiji, nažalost, ima sve više i više. A nekako kad se malo dublje sagledaju posljedice takvog novinarskog ponašanja, možda bi se moglo čak razmišljati i o želji ili potrebi da se neki sudski proces uništi – jer kad jednom otkrijete identitet jednog zaštićenog svjedoka, on vjerovatno više neće biti svjedok, a onda će i drugi koji bi mogli biti zaštićeni svjedoci i rasvijetliti istinu odustati od toga“, navodi Rubina Čengić.
Baton Haxhiu u haškoj sudnici
Za razliku od domaćeg pravosuđa, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) je zbog djela koja se definišu kao “nepoštivanje suda” osudio šest osoba, među kojima je pet novinara.
Zbog nepoštivanja suda, Tribunal je u julu 2008. godine sa 7.000 eura kaznio Batona Haxhiua, kosovskog novinara koji je objelodanio informacije o zaštićenom svjedoku na suđenju Ramushu Haradinaju, Idrizu Balaju i Lahiju Brahimaju.
Osim njega,za nepoštivanje suda osuđena su i četiri novinara iz Hrvatske, i to Josip Jović, kažnjen sa 20.000 eura, Domagoj Margetić, osuđen na tri mjeseca zatvora i novčanu kaznu od 10.000 eura, te Ivica Marijačić i Markica Rebić, koji su kažnjeni sa po 15.000 eura. Njih četvorica su otkrila povjerljive podatke o svjedocima na suđenju Tihomiru Blaškiću, pukovniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Vildana Selimbegović, dugogodišnja urednica u sedmičnim i dnevnim novinama u BiH, smatra da je nepoštivanje novinarskog kodeksa problem cijelog regiona, a razloge zato vidi u odustvu profesionalizma:
„Mislim da su ove postratne godine zbog svih problema koje su nam donijele, zbog ogromnog odliva stanovništva iz naših krajeva i one priče da smo ostali bez one srednje generacije koja će podučavati nove, potpuno, nažalost, izgubili većinu kriterija i uopće se ne razmišlja o posljedicama“, zaključuje Vildana Selimbegović.
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
“Novine su objavile svašta o meni, i još me više ranile i ponizile. Sada se vodi krivični postupak protiv novinara i redakcije. Pomoć sam dobila od Tužilaštva i dobila sam zaštitu od policije, ali bol u meni i poniženje koje imam sve su veći i veći”, kazala je svjedokinja čiji je identitet otkriven i koja danas ne živi u BiH, ali ima stalnu zaštitu.
Prvi put od kada se sudi optuženima za ratne zločine u našoj zemlji, Sud BiH počeo je suđenje protiv novinara koji su otkrili identitet svjedoka.
Optužnica je podigunuta protiv navedene dvojice jer su u više navrata objavili ime zaštićene svjedokinje, kaže Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, i dodaje da je to za sad jedina optužnica protiv novinara.
„U ožujku/martu mjesecu ove godine je podignuta prva optužnica protiv dvije osobe za otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka. Optužnica za to krivično djelo nije bilo u prošlosti jer su se mediji uglavnom pridržavali obveza da ne smiju otkrivati identitet zaštićenog svjedoka. I kada su u navedenom predmetu urednik i novinar jednog magazina u više navrata uzastopno otkrivali identitet jedne zaštićene svjedokinje, podignuta je optužnica protiv njih i u tijeku je sudska procerdura“, navodi Grubešić.
Prema Krivičnom zakonu BiH, predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine za osobu koja otkrije identitet zaštićenog svjedoka. Međutim, za osobu koja “neovlašteno objavi, posreduje u objavljivanju, omogući objavljivanje ili učini dostupnim” zaštićene podatke, predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
U decembru 2006. godine Vijeće za štampu (VZŠ) je zajedno sa Asocijacijom izvještača sa suda (AIS) dopunilo postojeći Kodeks za štampu članom koji se odnosi na “poštivanje integriteta zaštićenog svjedoka ”, odnosno neotkrivanja bilo čega što može ugroziti sigurnost i život ovih ljudi.
Nepoštivanje kodeksa
Prema Kodeksu, ne samo da se novinarima nalaže poseban oprez “i osjetljivost” pri izvještavanju o svjedocima i sudskim procesima nego je preporučeno da “općenito izbjegavaju imenovanje svjedoka i članova njihovih porodica, te
Novinarka Rubina Čengić kaže da se radi o trci za senzacijom i boljom prodajom novine.
prijatelja“, osim ako pozivanje na njih nije neophodno za potpuno, pravično i tačno izvještavanje o sudskom procesu i ako to neće uticati na pogrešno tumačenje istine ili toka suđenja.
No, ima i novinara koji ne poštuju ovaj kodeks. Rubina Čengić, novinarka sa dugogodišnjim iskustvom u printanim, ali i elektronskim medijima, ocjenjuje da je u pitanju nedostatak profesionalizma, ali ne isključuje ni mogućnost pokušaja uticaja na suđenja.
„Mislim da se radi, prije svega, o trci za senzacijom, a onda u sljedećem koraku za boljom prodajom novine. Dalje mislim da se radi o krajnjem neprofesionalizmu kog u našoj profesiji, nažalost, ima sve više i više. A nekako kad se malo dublje sagledaju posljedice takvog novinarskog ponašanja, možda bi se moglo čak razmišljati i o želji ili potrebi da se neki sudski proces uništi – jer kad jednom otkrijete identitet jednog zaštićenog svjedoka, on vjerovatno više neće biti svjedok, a onda će i drugi koji bi mogli biti zaštićeni svjedoci i rasvijetliti istinu odustati od toga“, navodi Rubina Čengić.
Zbog nepoštivanja suda, Tribunal je u julu 2008. godine sa 7.000 eura kaznio Batona Haxhiua, kosovskog novinara koji je objelodanio informacije o zaštićenom svjedoku na suđenju Ramushu Haradinaju, Idrizu Balaju i Lahiju Brahimaju.
Osim njega,za nepoštivanje suda osuđena su i četiri novinara iz Hrvatske, i to Josip Jović, kažnjen sa 20.000 eura, Domagoj Margetić, osuđen na tri mjeseca zatvora i novčanu kaznu od 10.000 eura, te Ivica Marijačić i Markica Rebić, koji su kažnjeni sa po 15.000 eura. Njih četvorica su otkrila povjerljive podatke o svjedocima na suđenju Tihomiru Blaškiću, pukovniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Vildana Selimbegović, dugogodišnja urednica u sedmičnim i dnevnim novinama u BiH, smatra da je nepoštivanje novinarskog kodeksa problem cijelog regiona, a razloge zato vidi u odustvu profesionalizma:
„Mislim da su ove postratne godine zbog svih problema koje su nam donijele, zbog ogromnog odliva stanovništva iz naših krajeva i one priče da smo ostali bez one srednje generacije koja će podučavati nove, potpuno, nažalost, izgubili većinu kriterija i uopće se ne razmišlja o posljedicama“, zaključuje Vildana Selimbegović.
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.