Rachel Irwin i Marija Arnautović
Međunarodni analitičari smatraju da je prvostepena presuda bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću od 27 godina zatvora, izrečena pred Tribunalom u Hagu, značajna ali da neće bitnije promijeniti pogled na prošlost u regionu.
Objašnjavaju to činjenicom da veliki broj ljudi na prostoru bivše Jugoslavije ne prihvata Haški sud, pa samim tim ni njegove odluke.
„Takođe što je presuda osnovni argument da Momčilo Perišić nije spriječio šta je znao da se desilo u Bosni, a on je imao mogućnosti da spriječi ratne zločine koje su izvršile vojske Republike Srpske i srpske krajine. Ali nije sam naredio te ratne zločine. Naravno, taj argument je komliciran za dosta ljudi da ga prihvati kao direktan spoj između ratnih zločina u Bosni i u Hrvatskoj i dogovornosti u Srbiji“, ocjenjuje profesor studija za jugoistočnu Evropu na univerzitetu u Gracu Florian Beiber.
Marko Atila Hoare je britanski istoričar koji je ranije radio u Haškom tribunalu u odjelu tužioca. Takođe smatra da presuda Perišiću neće bitnije uticati na promjenu mišljenja u regionu.
„Ne mislim da će presuda Perišiću išta promijeniti. Do sada nije bilo dovoljno dokaza da su presude Haškog tribunala imale istinskog uticaja na javno mnijenje u regionu. Na većinu tih presuda se, na ovaj ili onaj način, gleda kroz nacionalističku prizmu, i one ne utiču previše na mišljenje ljudi. Ipak, ova presuda je značajna zbog uspostavljanje historijskih činjenica“, kaže Hoare.
Analitičar Međunarodne krizne grupe Marko Prelec podsjeća da se već godinama presude Haškog tribunal različito prihvataju u zemljama regiona.
„Konkretno za presudu Momčilu Perišiću vidimo neki šok da se ipak
utvrđuje odgovornost njihove zemlje za krivična djela, zato što su oni mislili da kao nije njihov rat u Bosni, a s druge strane je razočaranje da nije osuđen za masovno ubistvo u Srebrenici, a nije ni optužen za genocid. Dakle, smatra se s jedne strane previše, s druge strane premalo. Mislim da je to zato što, kao što vrijeme odmiče od samih događaja, približavamo se u nekom smislu objektivnoj istini, što nije ono kako je prvo izgledalo s jedne strane počiniteljima, s druge strane žrtvama“, navodi Prelec.
Bez uticaja na tužbu BiH
Vijeće MKSJ-a nije zaključilo da je Momčilo Perišić imao komandnu odgovornost nad snagama VRS. Profesor Florian Beiber smatra da je uticaj Vojske Jugoslavije na VRS I VRSK bio mnogo jači nego što je to utvrđeno presudom za Perišića:
„Uticaj Vojske Jugoslavije na vojske RS i srpske krajine je bio mnogo jači nego samo da su poslali neko oružje ne početku rata ili da su bili samo odgovorni 1992. kada su odvojili Vojsku RS od JNA, nego su tokom cijelog rata financirali vojske RS i srpske krajine, davali sredstva, oružje itd“, kaže Bieber.
Analitičar Međunarodne krizne grupe Marko Prelec smatra da će izricanje drugostepene presude Momčilu Perišiću biti jako zanimljivo budući da prvostepena presuda nije donesena jednoglasno.
„I od kritične je važnosti ne samo za bivšu Jugoslaviju nego za čitavo međunarodno pravo da se ova pitanja riješe. Ne možemo prognozirati kako će to ići. Prije svega mislim da će drugostepena presuda biti još strožija nego prvostepena iako je bilo izdvojeno mišljenje“, smatra Prelec.
Britanski istoričar Marko Atila Hoare kaže da je ova presuda veliki korak u pravom smjeru, no ukazuje i na probleme koji je prate.
„Problem je, ipak, to što je Perišić postao načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije u vrijeme kada ona više nije imala direktnu kontrolu nad snagama bosanskih Srba. Perišić je osuđen zbog pomaganja u ratnim zločinima koje su počinili bosanski Srbi, ali presudom nije ustanovljena uloga Srbije u BiH na početku rata, u njegovom oganiziranju. Ipak, i ovo je značajan odmak od ustaljenog stereotipa da je u BiH bio građanski rat“, naglašava Hoare.
Što se tiče uticaja presude Perišiću na eventualno obnavljanje tužbe BiH protiv Srbije za genocid, Hoare kaže:
„Ne vjerujem da će ova presuda imati uticaja na tužbu BiH. Naprotiv, mislim da ona samo potvrđuje ono što je Međunarodni sud pravde već ranije utvrdio, a to je da Srbija nije odgovorna za genocid u Srebrenici. Perišić je oslobođen optužbi za istrebljenje Bošnjaka u Srebrenici zato što su sudije zaključile da nije mogao znati da će do toga doći. Stoga ne smatram da ova presuda može na bilo koji način pomoći obnovi tužbe BiH protiv Srbije.“
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
Međunarodni analitičari smatraju da je prvostepena presuda bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću od 27 godina zatvora, izrečena pred Tribunalom u Hagu, značajna ali da neće bitnije promijeniti pogled na prošlost u regionu.
Objašnjavaju to činjenicom da veliki broj ljudi na prostoru bivše Jugoslavije ne prihvata Haški sud, pa samim tim ni njegove odluke.
„Takođe što je presuda osnovni argument da Momčilo Perišić nije spriječio šta je znao da se desilo u Bosni, a on je imao mogućnosti da spriječi ratne zločine koje su izvršile vojske Republike Srpske i srpske krajine. Ali nije sam naredio te ratne zločine. Naravno, taj argument je komliciran za dosta ljudi da ga prihvati kao direktan spoj između ratnih zločina u Bosni i u Hrvatskoj i dogovornosti u Srbiji“, ocjenjuje profesor studija za jugoistočnu Evropu na univerzitetu u Gracu Florian Beiber.
Marko Atila Hoare je britanski istoričar koji je ranije radio u Haškom tribunalu u odjelu tužioca. Takođe smatra da presuda Perišiću neće bitnije uticati na promjenu mišljenja u regionu.
„Ne mislim da će presuda Perišiću išta promijeniti. Do sada nije bilo dovoljno dokaza da su presude Haškog tribunala imale istinskog uticaja na javno mnijenje u regionu. Na većinu tih presuda se, na ovaj ili onaj način, gleda kroz nacionalističku prizmu, i one ne utiču previše na mišljenje ljudi. Ipak, ova presuda je značajna zbog uspostavljanje historijskih činjenica“, kaže Hoare.
Analitičar Međunarodne krizne grupe Marko Prelec podsjeća da se već godinama presude Haškog tribunal različito prihvataju u zemljama regiona.
„Konkretno za presudu Momčilu Perišiću vidimo neki šok da se ipak
'Što vrijeme odmiče od samih događaja, približavamo se u nekom smislu objektivnoj istini', ocjenjuje Marko Prelec.
utvrđuje odgovornost njihove zemlje za krivična djela, zato što su oni mislili da kao nije njihov rat u Bosni, a s druge strane je razočaranje da nije osuđen za masovno ubistvo u Srebrenici, a nije ni optužen za genocid. Dakle, smatra se s jedne strane previše, s druge strane premalo. Mislim da je to zato što, kao što vrijeme odmiče od samih događaja, približavamo se u nekom smislu objektivnoj istini, što nije ono kako je prvo izgledalo s jedne strane počiniteljima, s druge strane žrtvama“, navodi Prelec.
Bez uticaja na tužbu BiH
Vijeće MKSJ-a nije zaključilo da je Momčilo Perišić imao komandnu odgovornost nad snagama VRS. Profesor Florian Beiber smatra da je uticaj Vojske Jugoslavije na VRS I VRSK bio mnogo jači nego što je to utvrđeno presudom za Perišića:
„Uticaj Vojske Jugoslavije na vojske RS i srpske krajine je bio mnogo jači nego samo da su poslali neko oružje ne početku rata ili da su bili samo odgovorni 1992. kada su odvojili Vojsku RS od JNA, nego su tokom cijelog rata financirali vojske RS i srpske krajine, davali sredstva, oružje itd“, kaže Bieber.
Analitičar Međunarodne krizne grupe Marko Prelec smatra da će izricanje drugostepene presude Momčilu Perišiću biti jako zanimljivo budući da prvostepena presuda nije donesena jednoglasno.
„I od kritične je važnosti ne samo za bivšu Jugoslaviju nego za čitavo međunarodno pravo da se ova pitanja riješe. Ne možemo prognozirati kako će to ići. Prije svega mislim da će drugostepena presuda biti još strožija nego prvostepena iako je bilo izdvojeno mišljenje“, smatra Prelec.
Britanski istoričar Marko Atila Hoare kaže da je ova presuda veliki korak u pravom smjeru, no ukazuje i na probleme koji je prate.
„Problem je, ipak, to što je Perišić postao načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije u vrijeme kada ona više nije imala direktnu kontrolu nad snagama bosanskih Srba. Perišić je osuđen zbog pomaganja u ratnim zločinima koje su počinili bosanski Srbi, ali presudom nije ustanovljena uloga Srbije u BiH na početku rata, u njegovom oganiziranju. Ipak, i ovo je značajan odmak od ustaljenog stereotipa da je u BiH bio građanski rat“, naglašava Hoare.
Što se tiče uticaja presude Perišiću na eventualno obnavljanje tužbe BiH protiv Srbije za genocid, Hoare kaže:
„Ne vjerujem da će ova presuda imati uticaja na tužbu BiH. Naprotiv, mislim da ona samo potvrđuje ono što je Međunarodni sud pravde već ranije utvrdio, a to je da Srbija nije odgovorna za genocid u Srebrenici. Perišić je oslobođen optužbi za istrebljenje Bošnjaka u Srebrenici zato što su sudije zaključile da nije mogao znati da će do toga doći. Stoga ne smatram da ova presuda može na bilo koji način pomoći obnovi tužbe BiH protiv Srbije.“
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.