Za Dušanom Jankovićem, osuđenim u prvostepenom postupku na 27 godina zatvora za ratni zločin na Korićanskim stijenama kada je strijeljano najmanje 150 civila Bošnjaka i Hrvata iz prijedorske regije, raspisana je Interpolova potjernica. Janković, ratni šef prijedorske policije, branio se sa slobode, a na izricanje presude nije došao pod izgovorom kvara na automobilu.
Prema prvostepenoj presudi, naredbodavac ubistva najmanje 150 civila iz prijedorske regije na Korićanskim stijenama, na planini Vlašić, 1992. godine Dušan Janković je u bjekstvu. Nakon što se nije pojavio pred sudom BiH na izricanju presude kojom je osuđen na 27 godina zatvora raspisana je Interpolova potjernica. Janković se branio sa slobode iako je Tužilaštvo BiH tražilo da se mjera pritvora ne ukida.
„Čak i Apelacionom vijeću smo upućivali naše žalbe jer smo smatrali da optuženi Dušan Janković treba boraviti u pritvoru“, kaže glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
No, u državnom sudu tvrde kako nikada nije zatražen pritvor zbog mogućeg bijega, već samo zbog uticaja na svjedoke i narušavanja javnog reda i mira, za šta je opasnost uklonjena.
Ali ovo nije prvi slučaj bjekstva osuđenih za ratni zločin. U putu, ne na suđenje već ka bolnici, iz KP zavoda Foča pobjegao je maja 2007. Radovan Stanković, osuđen na 20 godina za zločine počinjene u Foči. Glasnogovornica Suda Manuela Hodžić potvrdila je da ima još takvih slučajeva.
„Pravosnažno osuđene a u bijegu imamo tri osobe: Radovan Stanković, Momir Savić i Mirko Todorović. Nepravosnažno osuđen u bijegu je Dušan Janković. I nepravosnažno osuđeni, a nalaze se na slobodi, su dvije osobe: Mirko Vračević i Mirko Mučibabić - oni čekaju pravosnažnost presude“, navela je Hodžić.
U bijegu je Draško Krndija, pravosnažno osuđen na banjalučkom sudu na 20 godina zatvora za zločine u Prijedoru, a i sam se veže za slučaj korićanske stijene poput Jankovića. U bijegu je u vrijeme dok je trajao žalbeni postupak bio i Momčilo Mandić, što je iskoristio kao priliku za bijeg u Beograd.
Janković, inače rođen u okolini Prijedora, ima 60 godina i jake veze, a kako će najvjerovatnije ostatak života provesti iza rešetaka, osveta preživjelim žrtvama za njihovo svjedočenje ne bi bila iznenađenje, smatra predstavnik uduženja Izvor iz Prijedora Edin Ramulić.
„Pretpostavljam da su svi prestravljeni činjenicom da je osuđeni ratni zločinac sada na slobodi, koji je veoma opasan. Šta god da uradi dodatno, on ne može biti više kažnjen nego što jeste. Vjerujem da će ovo sad mnoge ljude koji tek treba da svjedoče pokolebati i obeshrabiriti“, kaže Ramulić.
Janković ne posjeduje dvojno državljanstvo. Žrtve smatraju da je izvjesno da se krije u blizini Prijedora, što se pretpostavlja i za Krndiju.
Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Više priloga možete naći OVDJE
Prema prvostepenoj presudi, naredbodavac ubistva najmanje 150 civila iz prijedorske regije na Korićanskim stijenama, na planini Vlašić, 1992. godine Dušan Janković je u bjekstvu. Nakon što se nije pojavio pred sudom BiH na izricanju presude kojom je osuđen na 27 godina zatvora raspisana je Interpolova potjernica. Janković se branio sa slobode iako je Tužilaštvo BiH tražilo da se mjera pritvora ne ukida.
„Čak i Apelacionom vijeću smo upućivali naše žalbe jer smo smatrali da optuženi Dušan Janković treba boraviti u pritvoru“, kaže glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
No, u državnom sudu tvrde kako nikada nije zatražen pritvor zbog mogućeg bijega, već samo zbog uticaja na svjedoke i narušavanja javnog reda i mira, za šta je opasnost uklonjena.
Ali ovo nije prvi slučaj bjekstva osuđenih za ratni zločin. U putu, ne na suđenje već ka bolnici, iz KP zavoda Foča pobjegao je maja 2007. Radovan Stanković, osuđen na 20 godina za zločine počinjene u Foči. Glasnogovornica Suda Manuela Hodžić potvrdila je da ima još takvih slučajeva.
„Pravosnažno osuđene a u bijegu imamo tri osobe: Radovan Stanković, Momir Savić i Mirko Todorović. Nepravosnažno osuđen u bijegu je Dušan Janković. I nepravosnažno osuđeni, a nalaze se na slobodi, su dvije osobe: Mirko Vračević i Mirko Mučibabić - oni čekaju pravosnažnost presude“, navela je Hodžić.
Ramulić: Pretpostavljam da su svi prestravljeni činjenicom da je osuđeni ratni zločinac sada na slobodi, koji je veoma opasan. Šta god da uradi dodatno, on ne može biti više kažnjen nego što jeste.
Janković, inače rođen u okolini Prijedora, ima 60 godina i jake veze, a kako će najvjerovatnije ostatak života provesti iza rešetaka, osveta preživjelim žrtvama za njihovo svjedočenje ne bi bila iznenađenje, smatra predstavnik uduženja Izvor iz Prijedora Edin Ramulić.
„Pretpostavljam da su svi prestravljeni činjenicom da je osuđeni ratni zločinac sada na slobodi, koji je veoma opasan. Šta god da uradi dodatno, on ne može biti više kažnjen nego što jeste. Vjerujem da će ovo sad mnoge ljude koji tek treba da svjedoče pokolebati i obeshrabiriti“, kaže Ramulić.
Janković ne posjeduje dvojno državljanstvo. Žrtve smatraju da je izvjesno da se krije u blizini Prijedora, što se pretpostavlja i za Krndiju.
Pred licem pravde - Zločin i kazna
Pred licem pravde - Zločin i kaznaNapori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Više priloga možete naći OVDJE
