Dostupni linkovi

Koliko Mladićevi dnevnici potvrđuju dogovore o podjeli Bosne


Ratna fotografija haških optuženika Ratka Mladića i Radovana Karadžića na Palama, avgusta 1993.
Ratna fotografija haških optuženika Ratka Mladića i Radovana Karadžića na Palama, avgusta 1993.
Bosanski Srbi i Hrvati su, uz pomoć vlasti u Beogradu i Zagrebu, delovali zajedno ne bi li Bošnjake prisilili na podelu BiH, navodi se u dnevničkim beleškama Ratka Mladića koje je obelodanilo Tužilaštvo Tribunala u Hagu.

Nekadašnji predsednici Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman "nudili" su, prema istim izvorima, Bošnjake jedan drugom, ali ih nijedan nije htio.

Istoričar Nikola Samardžić smatra da će njihov pronalazak dodatno potkrepiti teoriju o zajedničkom zločinačkom poduhvatu koji je izveo beogradski režim sa njemu lojalnim ostacima JNA, kao i pretpostavke da su Srbija i Hrvatska smišljeno delile Bosnu i Herecegovinu:

“Jedan od tih kompromisa sa beogradske strane bilo je prepuštanje pobunjenih hrvatskih Srba njihovoj sudbini koja je zapečaćena 1995. godine, pošto su i sami odbili da uđu u mirovne pregovore. S druge strane, kompromis Zagreba bila je saradnja sa Beogradom, sama po sebi.”


Sonja Biserko, Foto: Vesna Anđić
Šta o Mladićevim beleškama kaže predsednica Helsinškog odbora Sonja Biserko?

“Ti dnevnici su relevantni za suđenje njemu, a ne šta su se dogovarali Tuđman i Milošević. To je priča koja je odavno poznata i obrađena iz svih uglova.”


Iz ugla nekadašnjeg ministra inostranih poslova Savezne Republike Jugoslavije i jedanog od najbližih Miloševićevih saradnika Vladislava Jovanovića - dogovora o podeli BiH nije bilo. Jovanović kategorično tvrdi da su politika i kontakti Tuđmana i Miloševića bili u funkciji “ne da se razbije Bosna i Hercegovina, već da se ona pretvori u državu od tri dela”:

“U kojoj bi Hrvati imali svoj entitet, Srbi svoj i muslimani svoj. U tom smislu se može govoriti o njihovoj umešanosti u događanja u BiH, ali ne o čistoj podeli Bosne, da jedan deo ode Hrvatskoj, a drugi Srbiji.”


Iako smatra da će Mladićeve beleške dodatno potkrepiti pretpostavke da su Srbija i Hrvatska smišljeno delile Bosnu i Herecegovinu, Nikola Samardžić napominje da ne bi trebalo preuveličavati njihov značaj:

“Budući da on nije bio taj koji je donosio političke odluke, njegove političke vizije bile su naivne i kratkovide u poređenju sa posledicama njegovih vojnih poduhvata, bilo bi pogrešno pojednostavljivati ulogu Ratka Mladića i svoditi odgovornost isključivo na njega."

Taj dnevnik, koliko je do sada bilo dostupno javnosti, izgleda vrlo iskonstruisano i nije relevantan u onim delovima koji su važni za sud.

Sonja Biserko smatra da do sada objavljeni detalji iz Mladićevog dnevnika nisu dovoljno relevantni, jer nude veoma malo operativnih saznanja o tome - gde je sve Mladić bio involviran:

“U etnička čišćenja, u ubistva, u paljenje kuća. Taj dnevnik, koliko je do sada bilo dostupno javnosti, izgleda vrlo iskonstruisano i nije relevantan u onim delovima koji su važni za sud. Naši mediji citiraju taj deo oko Hrvata, a nigde nema tog dela gde su Srbi involvirani. Tako da mislim da je to instrumentalizacija.“

Sumnja u autentičnost bilješki


Sarajevo Mladićeve dnevnike, bez obzira na svu eksplozivnost koju im pridaju mediji, ne smatraju posebno ekskluzivnim. Dapače, više su skloni vjerovati kako su bilješke lažirane.

Bivši zamjenik ministra odbrane FBiH i nekadašnji šef kabineta ratnog generala ARBiH Rasima Delića, ratni komandant Ferid Buljubašić kaže kako je mnogo elemenata koji ukazuju na sumnjivu autentičnost ovih zabilješki:

„Iz tih dnevnika se vidi da nema ničega kad su se događale najkrupnije stvari u toku rata, odnosno kada su se događali zločini i sve ono što se stavlja na teret Mladiću. Iz tog razloga mislim da je taj dnevnik friziran, bilo da ga je on frizirao, bilo da su ga frizirali neki drugi, i tako ga podmetnuli i predali Haškom sudu.“
Iz tih dnevnika se vidi da nema ničega kad su se događale najkrupnije stvari u toku rata, odnosno kada su se događali zločini i sve ono što se stavlja na teret Mladiću. Iz tog razloga mislim da je taj dnevnik friziran

Više od 3.500 stranica u 18 dnevnika se trenutno prevode u Haškom tribunalu. Njihovu autentičnost navodno je izjavom potvrdio general Manojlo Milovanović, bivši načelnik Generalštaba VRS i blizak Mladićev saradnik. Mladić u svojim dnevnicima piše o zajedničkom djelovanju Srba i Hrvata protiv Bošnjaka, odnosno o međusobnom nuđenju Bošnjaka između predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana i predsjednika Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića, no nijedan ih nije htio.

Bivši logističar ARBiH i visoki dužnosnik SDA Hasan Čengić ocjenjuje kako su dnevnici, s obzirom na do sada objavljeni sadržaj, tek pokušaj Srbije da se opravda pred Tribunalom:

„On je jako bio svjestan toga šta njegova vojska pod njegovom komandom radi, jer kad je prvi put upoznat sa programom etničkog čišćenja i genocida nad Bošnjacima i Hrvatima, on je 1992. godine uzviknuo: ’Pa to je genocid!’ Znači on je jasno znao šta je to. Naravno da ovi dnevnici ne predstavljaju bit onoga šta je on radio i u čemu je učestvovao. Da li su oni sada dio širih dnevnika, ili su neki izvadak iz dnevnika u kojima postoje i stvari koje se tiču konkretnih vojnih i političkih aktivnosti, to je sad drugo pitanje, ali nema nikakve dileme da Srbija u ovom času pokušava pokazati jednu vrstu kooperacije u odnosu na te dnevnike, a s druge strane da bi sadržajem trebala dokazati da ti dnevnici uopće nisu važni i ne mogu biti ni od kakve koristi za sud.“

****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

Majke Srebrenice će na godišnjicu genocida tužiti Carlu del Ponte

Koliko Mladićevi dnevnici potvrđuju dogovore o podjeli Bosne
Doyle: Političke vođe trebaju prihvatiti odgovornost za svoje ljude

„Vive žene“ pružaju psihosocijalnu pomoć svjedocima
Međusobne optužbe Suda i Tužilaštva zbog bijega Savića
Proglašenje Mladića mrtvim nema veze sa potragom

****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
XS
SM
MD
LG