Predstavnici komisija za traženje nestalih u proteklih 15 godina na području Bosne i Hercegovine pronašli su više od 5.000 lokacija na kojima se nalaze masovne, zajedničke i pojedinačne grobnice. U njima je pronađeno oko 25.000 posmrtnih ostataka.
Najveći broj njih otkriven je u istočnoj Bosni, u okolini Foče, Višegrada, Vlasenice, Rudog, Čajniča, Zvornika, Srebrenice i Bratunca. Pored toga, nisu zanemarljivi ni nalazi u Prijedoru, Sanskom Mostu i Ključu.
U Institutu za nestale osobe kažu da su lakše dolazili do informacija o mjestu masovnih grobnica krajem rata u BiH nego danas, a apsurd predstavlja i činjenica da im podršku više daje Međunarodna komisija za nestale nego bh. državne institucije.
Šuhra Sinanović iz Bratunca izgubila je muža i 23 člana porodice početkom rata u Bosni i Hercegovini. Većina njih pronađena je u masovnim grobnicama u okolini Bratunca i Zvornika. Šuhra, koja je inače predsjednica Udruženja za traženje nestalih opštine Bratunac, kaže kako su porodice ubijenih prisutne na svakom mjestu gdje se otkrije masovna grobnica:
„Ona prilazi grobnici i kaže:’Moje je dijete ovdje.’ Kad ugleda one ostatke garderobe:’Ovo je do mog sina.’ Ili ona kaže:’Ovo je od mog muža.’“
U proteklih 15 godina na području Bosne i Hercegovine pronađeno je više od 5.000 lokacija na kojima se nalaze masovne, zajedničke i pojedinačne grobnice. U njima se nalazilo oko 20,5 hiljada posmrtnih ostataka. Najveći broj masovnih grobnica otkriven je na području istočne Bosne i Bosanske Krajine.
Amor Mašović, nekadašnji predsjednik Federalne komisije za traženje nestalih, a danas član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe, polovinom devedesetih godina prošlog vijeka počeo je sa prikupljanjem dokumentacije o mjestima na kojima su zakopavana tijela ubijenih u ratu. Kaže kako u tom periodu nije mogao ni pretpostaviti da će otkriti više od 400 masovnih, isto toliko zajedničkih i oko 4.000 pojedinačnih grobnica. Najčešće su tijela iz jedne prebacivana u neku drugu grobnicu, kaže Mašović:
„Skeletni ostaci jednog mladića iz Srebrenice nađeni su u rasponu od 30 kilometara udaljenosti jedne od druge grobnice, a u okviru jedne, te iste grobnice opet dijelovi tog istog skeleta nalaženi su na jednom dijelu grobnice, recimo na jugozapadnom dijelu grobnice, drugi dijelovi u srednjem dijelu grobnice, treći dijelovi u sjevernom dijelu - dakle, to je nešto što je jako, jako usporilo i bojim se, ali i uvjeren sam, potpuno onemogućilo identifikaciju nekih od žrtava - prije svega Srebrenice.“
Veća podrška Međunarodne komisije za nestale nego državnih institucija
Otkrivanje masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini za većinu bio je pionirski posao, navodi Mašović, jer takav zločin novija istorija na ovim prostorima ne poznaje. Do podataka o mjestima gdje se nalaze masovne grobnice timovi koji rade na njihovom otkrivanju lakše su dolazili nakon završetka rata nego danas. O tome sa kakvim problemima se susreću na terenu, Mašović kaže:
„U času dok mi govorimo naši istražitelji se spuštaju na konopcu u jednu jamu u Bosanskoj Krajini duboku 70 metara, dakle, doslovno na užetu se spuštaju i trebaju da iznesu na površinu skeletne ostatke u ovom času otkrivenih pet žrtava. Radi se o zadatku koji je uistinu vrlo, vrlo opasan po zdravlje, pa i po živote onih koji su posvećeni tom zadatku.“
Amor Mašović, Foto: Midhat PoturovićPored Amora Mašovića, na otkrivanju masovnih grobnica godinama radi i Milan Bogdanić, također član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH:
„Poseban problem čine grobnice sekundarnog karaktera. Specifična je situacija sa masovnom grobnicom na području Ozrena gdje je izvršeno naknadno izmještanje tih tijela i koja su rasijana na više pojedinačnih, manjih grobnica, od kojih smo na neke naišli, ali broj traženih lica je daleko veći od broja dosad riješenih slučajeva.“
Na otkrivanju masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini, pored komisija za traženje nestalih, radio je i Istraživačko-dokumentacioni centar Sarajevo. Njihovi podaci o broju masovnih grobnica se razlikuju od podataka sa kojima raspolaže Institut za nestala lica BiH. Govori portparolka Centra Adisa Mahmutović - Kovač:
„U bazi podataka Istraživačko-dokumentacionog centra evidentirano je 488 grobnica. Ovi grobnice su dostupne na Bosanskom atlasu ratnih zločina na našem veb portalu.“
Pomoć u otkrivanju masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini, Institutu za nestala lica BiH pruža Međunarodna komisija za nestale. Apsurd predstavlja činjenica da ta komisija daje veću podršku nego državne institucije. Ponovo Amor Mašović:
„Da s jedne strane međunarodna zajednica, što je uistinu apsurdno, čini sve što može, pa čak i iznad onoga što može, da se ovaj proces što prije okonča. I imamo Vijeće ministara, odnosno pojedince u njemu koji, zapravo, nastoje da ovaj proces traje što duže, ili da se čak po mogućnosti što prije završi, a bez izvršavanja onog osnovnog zadatka Instituta za nestale osobe - pronalaska svih nestalih, ili velike većine nestalih.“
****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Zaimović svjedočila na suđenju Karadžiću
Smanjen broj Srba optuženih ili osuđenih za ratne zločine u Hrvatskoj
U proteklih 15 godina u BiH pronađeno više od 5.000 grobnica
Oživljavanje sjećanja na zločine u Vlasenici
Nakon žalbe Stupar oslobođen krivice za genocid
Baljvine - primjer suživota i tolerancije
****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Najveći broj njih otkriven je u istočnoj Bosni, u okolini Foče, Višegrada, Vlasenice, Rudog, Čajniča, Zvornika, Srebrenice i Bratunca. Pored toga, nisu zanemarljivi ni nalazi u Prijedoru, Sanskom Mostu i Ključu.
U Institutu za nestale osobe kažu da su lakše dolazili do informacija o mjestu masovnih grobnica krajem rata u BiH nego danas, a apsurd predstavlja i činjenica da im podršku više daje Međunarodna komisija za nestale nego bh. državne institucije.
Šuhra Sinanović iz Bratunca izgubila je muža i 23 člana porodice početkom rata u Bosni i Hercegovini. Većina njih pronađena je u masovnim grobnicama u okolini Bratunca i Zvornika. Šuhra, koja je inače predsjednica Udruženja za traženje nestalih opštine Bratunac, kaže kako su porodice ubijenih prisutne na svakom mjestu gdje se otkrije masovna grobnica:
„Ona prilazi grobnici i kaže:’Moje je dijete ovdje.’ Kad ugleda one ostatke garderobe:’Ovo je do mog sina.’ Ili ona kaže:’Ovo je od mog muža.’“
U proteklih 15 godina na području Bosne i Hercegovine pronađeno je više od 5.000 lokacija na kojima se nalaze masovne, zajedničke i pojedinačne grobnice. U njima se nalazilo oko 20,5 hiljada posmrtnih ostataka. Najveći broj masovnih grobnica otkriven je na području istočne Bosne i Bosanske Krajine.
Amor Mašović, nekadašnji predsjednik Federalne komisije za traženje nestalih, a danas član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe, polovinom devedesetih godina prošlog vijeka počeo je sa prikupljanjem dokumentacije o mjestima na kojima su zakopavana tijela ubijenih u ratu. Kaže kako u tom periodu nije mogao ni pretpostaviti da će otkriti više od 400 masovnih, isto toliko zajedničkih i oko 4.000 pojedinačnih grobnica. Najčešće su tijela iz jedne prebacivana u neku drugu grobnicu, kaže Mašović:
„Skeletni ostaci jednog mladića iz Srebrenice nađeni su u rasponu od 30 kilometara udaljenosti jedne od druge grobnice, a u okviru jedne, te iste grobnice opet dijelovi tog istog skeleta nalaženi su na jednom dijelu grobnice, recimo na jugozapadnom dijelu grobnice, drugi dijelovi u srednjem dijelu grobnice, treći dijelovi u sjevernom dijelu - dakle, to je nešto što je jako, jako usporilo i bojim se, ali i uvjeren sam, potpuno onemogućilo identifikaciju nekih od žrtava - prije svega Srebrenice.“
Veća podrška Međunarodne komisije za nestale nego državnih institucija
Otkrivanje masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini za većinu bio je pionirski posao, navodi Mašović, jer takav zločin novija istorija na ovim prostorima ne poznaje. Do podataka o mjestima gdje se nalaze masovne grobnice timovi koji rade na njihovom otkrivanju lakše su dolazili nakon završetka rata nego danas. O tome sa kakvim problemima se susreću na terenu, Mašović kaže:
„U času dok mi govorimo naši istražitelji se spuštaju na konopcu u jednu jamu u Bosanskoj Krajini duboku 70 metara, dakle, doslovno na užetu se spuštaju i trebaju da iznesu na površinu skeletne ostatke u ovom času otkrivenih pet žrtava. Radi se o zadatku koji je uistinu vrlo, vrlo opasan po zdravlje, pa i po živote onih koji su posvećeni tom zadatku.“
„Poseban problem čine grobnice sekundarnog karaktera. Specifična je situacija sa masovnom grobnicom na području Ozrena gdje je izvršeno naknadno izmještanje tih tijela i koja su rasijana na više pojedinačnih, manjih grobnica, od kojih smo na neke naišli, ali broj traženih lica je daleko veći od broja dosad riješenih slučajeva.“
Na otkrivanju masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini, pored komisija za traženje nestalih, radio je i Istraživačko-dokumentacioni centar Sarajevo. Njihovi podaci o broju masovnih grobnica se razlikuju od podataka sa kojima raspolaže Institut za nestala lica BiH. Govori portparolka Centra Adisa Mahmutović - Kovač:
„U bazi podataka Istraživačko-dokumentacionog centra evidentirano je 488 grobnica. Ovi grobnice su dostupne na Bosanskom atlasu ratnih zločina na našem veb portalu.“
Pomoć u otkrivanju masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini, Institutu za nestala lica BiH pruža Međunarodna komisija za nestale. Apsurd predstavlja činjenica da ta komisija daje veću podršku nego državne institucije. Ponovo Amor Mašović:
„Da s jedne strane međunarodna zajednica, što je uistinu apsurdno, čini sve što može, pa čak i iznad onoga što može, da se ovaj proces što prije okonča. I imamo Vijeće ministara, odnosno pojedince u njemu koji, zapravo, nastoje da ovaj proces traje što duže, ili da se čak po mogućnosti što prije završi, a bez izvršavanja onog osnovnog zadatka Instituta za nestale osobe - pronalaska svih nestalih, ili velike većine nestalih.“
****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Zaimović svjedočila na suđenju Karadžiću
Smanjen broj Srba optuženih ili osuđenih za ratne zločine u Hrvatskoj
U proteklih 15 godina u BiH pronađeno više od 5.000 grobnica
Oživljavanje sjećanja na zločine u Vlasenici
Nakon žalbe Stupar oslobođen krivice za genocid
Baljvine - primjer suživota i tolerancije
****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)