U zemljama bivše Jugoslavije sudbina gotovo 12.760 osoba nije rasvijetljena, a u BiH se traga za još 8.000 ljudi. Gotovo dvadeset godina nakon rata u procesu traženja nestalih osoba uočeni su pomaci, ali još uvijek postoje brojni problemi koji opterećuju traženje za nestalim.
Regionalni izvještaj o procjeni stanja u procesu rješavanja pitanja nestalih osoba, koji je zapravo presjek onoga što je do sada učinjeno, pokazao je da je proces politiziran, te da ne postoji politička volja da se otkriju sve raspoložive informacije za brže traženje nestalih.
Tokom ratova u zemljama bivše Jugoslavije gotovo 40.000 ljudi je nestalo. Čak više od 70 posto je pronađeno i identificirano. Ali, mnoge porodice još uvijek tragaju za svojim najmilijim, kaže Ema Čekić, predsjednica Udruženja porodica nestalih osoba iz Vogošće.
"Prema našim podacima i prema evidencijama institucija, u Bosni i Hercegovini se traga za oko osam hiljada osoba. Ta je brojka i previše velika, iako ovaj izvještaj pokazuje koliko je urađeno za pronalazak nestalih. Porodice ostaju nezadovoljne, jer se još uvijek traga za osam hiljada ljudi u Bosni i Hercegovini.“, kaže Ema Čekić, članica Regionalne koordinacije udruženja za traženje nestalih osoba.
U Bosni i Hercegovini je mnogo toga urađeno. Donesen je Zakon o nestalim osobama u BiH, postoji i Institut. No, Zakon se dosljedno ne implementira, a Institut za nestale osobe BiH otežano funkcioniše, uglavnom zbog političkog uplitanja u rad te institucije. Sve ovo usporava proces traženja nestalih u Bosni i Hercegovini. Ema Čekić, navodi i druge probleme:
„Kako godine prolaze, sve teže je doći do lokacija i informacija o masovnim grobnicama. Porodice očekuju da pronađu svoje nestale i neće odustati od traganja. Ali su i svjesne mogućnosti da ne nađu svoje najmilije. Ali ćemo se boriti.“, poručuje Ema Čekić, koja već godinama traga za suprugom Salihom, koji je nestao u junu 1992. godine.
U Bosni i Herecgovini je u toku revizija mrtvačnica. U tom procesu se očekuju nove identifikacije posmrtnih ostataka. Klaudija Kuljuh iz Međunarodne komisije za nestale osobe:
„Do sada su urađene mrtvačnice u Mostaru, Nevesinju, Goraždu i trenutno se timovi ICMP-a nalaze u Tuzli i Visokom. Dosadašnji rad na terenu je pokazo da je bila potrebna revizija, ali porodicama i cijelom procesu pronalazak nestalih još važniji je novi broj identificiranih posmrtnih ostataka. I to je najvažnije, jer je i jedno ime mnogo. A samo u Mostaru smo imali više od trideset novih identificiranih posmrtnih ostataka.“, kaže ona.
U funkcionisanju rada Instituta za nestale osobe BiH postoji niz problema, kažu predstavnici porodica nestalih. Zbog toga traže rekonstruisanje Instituta za nestale BiH. Ponovo Klaudija Kuljuh iz Međunarodne komisije za nestale osobe.
„Kad je riječ o radu Instituta za nestale osobe, odnosno upravljačkih tijela koje se nalaze u tom Institutu, kao suosnivači smo tražili, prije godinu dana, da se razmotri izmjena upravljačke strukture, a ne operative. Mi smo predložili mjere za koje smatramo da bi ubrzale i poboljšale rad. Naravno, ovo je dijalog. Mi niti možemo, niti želimo nametnuti rješenja, ali vjerujemo da će novi saziv Vijeća ministara imati sluha za ovo pitanje, jer država to duguje porodicama nestalih.“, objasnila je Klaudija Kuljuh.
I u zemljama regiona postoje slični problemi. Porodice koje traže istinu o sudbini svojih najmilijih suočeni su sa nerazumjevanjem okoline. Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja.
„To su problemi nerazumjevanja okoline i javnosti. Vrlo često smo izloženi izjavama: 'Pa šta oni sad hoće, nakon toliko godina. Neka ih otpišu'. Nerazumijevanje postoji u svim državama. Ne možemo ići naprijed, niti društvo može ići naprijed, a ni odnosi među državama ne mogu biti bolji, ukoliko to pitanje ne riješimo. To nas sve pogađa na isti način.“, kaže Ljiljana Alvir iz hrvatskog Saveza za traženje nestalih.
U zemljama regiona doneseno je adekvatno zakonodavstvo, no politizacija ovih procesa otežava procese traženja nestalih. Autorica Regionalnog izvještaja o procjeni stanja u procesu rješavanja pitanja nestalih osoba Aleksandra Letić kaže:
„I dalje je u regionu vidljiv politički uticaj, posebno ako govorimo o vladinim tijelima za traženje nestalih. Ne samo u Bosni i Hercegovini nego u svim ostalim državama, kroz izvještaj se moglo lako identificirati da postoji veliki uticaj političkih partija, vladinih institucija koje utiču i na rad vladinih tijela za traženje nestalih, dodatno otežano činjenicom da su određeni članovi tih komisija i politički aktivni. To sve utiče na njihov rad u komisijama za traženje nestalih.“, objašnjava autorica Izvještaja Aleksandra Letić.
Predsjednici zemalja regiona potpisali su Deklaraciju o nestalim osobama, a porodice nestalih traže sada i poštivanje Deklaracije i njenu konkretnu primjenu. Također, traže i zvaničnu listu nestalih osoba tokom ratova na području bivše Jugoslavije.
