Nakon izuzetno zanimljive 2015.godine na Haškom sudu – zbog drugostupanjskih presuda za genocid u Srebrenici, kao i zbog odbacivanja pojma „konkretne usmjerenosti“ na činjenje kaznenog djela – pomoću kojeg su donesene neke upitne oslobađajuće presude – i u 2016.toj dogodit će se više presudnih odluka.
U prvoj četvrtini Nove godine očekuje se prvostupanjska presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, kao i vođi srbijanskih radikala Vojislavu Šešelju.
Karadžić je potkraj 2015.zatražio od sudaca statusnu konferenciju u Novoj godini - prije izricanja presude, kako bi ih još jednom izvjestio o svom pogoršanom zdravstvenom stanju zbog šećerne bolesti, kao i izrazio bojazan – da haški pritvor izaziva rak i druge teške bolesti kod pritvorenika.
Ratni predsjednik Republike Srpske i Srpske demokratske stranke – u haškom pritvoru čeka prvostupanjsku presudu za dvostruki genocid, progone, teror Sarajlija i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce u prvoj polovici devedesetih godina (1992-1995).
„Jedanaest pritvorenika je s teškim malignim bolestima. Neki od njih više nisu s nama jer je bilo kasno za adekvatno liječenje. Dogodilo se još jedno samoubojstvo nakon odsluženja, dogodio je jedan slučaj teškog psihičkog razboljevanja što je prekinulo suđenje. Još najmanje osam pritvorenika se razbolilo od teških bolesti ili je doživjelo pogoršanje postojećih.“, nabrajao je Karadžić, tražeći od sudaca da pokrenu istragu uvjeta haškog pritvora budući da mu izazivaju sumnju.
Šešelj se još nije vratio u pritvor
Prošla 2015.godina bila je neizvjesna u slučaju vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja, optuženog po zapovjednoj odgovornosti za ratne zločine dobrovoljaca Srpske radikalne stranke i Srpskog četničkog pokreta u Hrvatskoj, Vojvodini te Bosni i Hercegovini (1991-1993).
Umjesto povratka u haški pritvor, određivanja mjera privremenog puštanja te zabranu javnih istupa – Šešelj je u Srbiji cijele prošle godine javno nastavio zastupati radikalnu retoriku koja je prema haškoj optužnici – potaknula ratne zločine devedesetih godina. Šešelj je primjerice na jednom mitingu radikala u Beogradu najavio buduće nasilne obračune sa susjedima.
„Da se danas ovdje zakunemo da ćemo kad tad osloboditi Republiku srpsku Krajinu, da ćemo osloboditi Kosovo i Metohiju i da ćemo osloboditi i ujediniti sve ostale srpske zemlje. Živela Velika Srbija.“, vikao je Šešelj ponovno svojim pristašama, paleći zastavu Republike Hrvatske ispred njezinog veleposlanstva u Beogradu.
Podsjetimo, Žalbeno vijeće Haškog suda naložilo je Šešeljevim prvostupanjskim sucima – da se pobrinu da se optuženi vrati iz Beograda u haški pritvor te da mu se odrede uobičajene mjere privremenog puštanja – poput zabrane javnih istupa.
No to se do kraja prošle godine nije dogodilo. Hoće li ga i kako srbijanske vlasti vratiti u Hag na izricanje prvostupanjske presude uskoro će se otkriti u Novoj godini.
„Došao sam u Srbiju i opet zapalio Balkan. Gori Hrvatska, gori Kosovo i Metohija pod albanskom okupacijom. I sad bi opet da me vrate u Haag. A ja dobrovoljno neću. Pa neka me Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić nose na aerodrom.“, poručio je Šešelj svojim bivšim suradnicima iz Srpske radikalne stranke koji su trenutno na vlasti.
Jedna drugostupanjska presuda i dovršavanje procesa
Nakon prvostupanjskih presuda Karadžiću i Šešelju – u 2016.godini očekuju se i neke drugostupanjske presude. Za polovicu godine najavljena je presuda Žalbenog vijeća u slučaju protiv visokih policijskih dužnosnika Republike Srpske – Miće Stanišića i Stojana Župljanina, osuđenih u prvom stupnju na po 22 godine zatvora zbog zločina policijskih snaga nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom.
Njihova obrana je u žalbi zatražila oslobađajuću presudu, blaže kazne ili novo suđenje, dok je haško tužiteljstvo zatražilo da im se kazne povećaju jer su neadekvatne razmjeru počinjenih zločina.
„Posljedice po nesrpsko stanovništvo su bile strahovite. Policija, zajedno s drugim snagama, je protupravno zatočila i okrutno zlostavljala na tisuće neSrba. Držali su ih u nehumanim uvjetima i to često na mjestima koja nisu bila predviđena za držanje zatočenika. Ljude su strahovito tukli, nekada i da su umrli, a nekada su ih jednostavno pogubili. Zatočenici su bili silovani i seksualno zlostavljani.“, podsjetio je tužitelj Tod Šnajder (Schneider) na zaključke prvostupanjskog vijeća koje je osudilo policijske čelnike zbog dokaza o rasprostranjenom obrascu zatočavanja, zlostavljanja i ubijanja.
U Novoj 2016.godini očekuje se i razrješenje sudbine suđenja ratnog premijera tzv.SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem Gorana Hadžića, koji je zbog tumora mozga privremeno pušten iz haškog pritvora u Srbiju. Osim toga, tijekom godine trebalo bi se završiti izvođenje dokaza na suđenju zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, kao i dovršetak žalbenog procesa u slučaju ratnih čelnika tzv.Herceg-Bosne u slučaju poznatom kao Prlić i drugi.
