Okružno tužilaštvo Doboj podiglo je optužnice protiv devetorice državljana RH za počinjene ratne zločine nad civilima na području Bosanske posavine. Zbog njihove nedostupnosti procesi su ugroženi. Protokol između BiH i Hrvatske o saradnji u procesuiranju ratnih zločina trebao bi donijeti željenu pravdu žrtvama, ali još nije poznato kako. Zbog nejasnoća žrtve strahuju da će sve ostati samo na papiru.
Zbog neodazivanja na sudske rasprave Okružni sud Doboj do sada je izdao naredbe za raspisivanje međunarodnih potjernica za optuženima Lukom Jozićem, Nijazoma Čauševićem, Miroslavom Kopljarom i Daliborom Slabićem iz Slavonskog Broda, te Antom Štucom iz Osijeka, potvrđeno nam je u Okružnom sudu.
Oni su optuženi za zlostavljanje i ubistva civila srpske nacionalnosti, kao i za silovanje ženana, te uništavanje privatne imovine na području Bosanskog Broda. Nakon što iscrpi preostale zakonske mogućnosti. Okružni sud Doboj će vjerovatno narediti raspisivanje međunarodnih potjernica i za preostalom četvoricom optuženika koji ignorišu sudske pozive.
Hoće li Protokol o saradnji u procesuiranju ratnih zločina protiv čovječnosti i genocida, koji je početkom juna potpisan između Tužilaštva BiH i Državnog odvjetništva Hrvatske, ubrzati procesuiranje optuženih hrvatskih državljana, u Okružnom sudu u Doboju nisu mogli da kažu uz obrazloženje da im Protokl ni 10 dana nakon potpisivanja nije dostupan i da se o njegovim efektima ne mogu izjašnjavati sve dok se ne počne primjenjivati. Više detalja u vezi s tim pitanjem nije mogla da iznese ni glasnogovornica Tužilaštva BiH Selma Hećimović.
„Kantonalna i okružna tužilaštva će na osnovu Protokola, ukoliko su ispunjeni prethodni uslovi, biti u mogućnosti predmete ratnih zločina za one osumnjičene koji pored državljanstva BiH imaju i državljanstvo Republike Hrvatske, a imaju prebivalište u Republike Hrvatskoj, proslijeđivati na nadležno postupanje pravosudnim institucijama Repuublike Hrvatske", rekla je glasnogovornica.
Tužilac Okružnog tužilaštva Doboj Slavko Krulj kaže da ni njemu još nisu poznati svi dijelovi Protokola, te da mu se navedeno šturo pojašnjenje iz Tužilaštva BiH čini kao pozitivna informacija:
„Nije loše, ali treba imati mogućnost. Znači neće moći opet ako se neko ne složi. Ne izgleda to toliko loše to ako će imati mogućnost da proslijeđuju", smatra Krulj.
Nakon potpisivanja Protokola 3. juna u Sarajevu, glavni državni odvjetnik Hrvatske Mladen Bajić podsjetio je kako su počinioci ratnih zločina koji imaju dvojna državljanstva zloupotrijebili tu činjenicu – jer ustavi Hrvatske i BiH ne dozvoljavaju izručenje vlastitih državaljana. Oni su bijegom iz države u kojoj su počinili zločine izbjegavali procesuiranje dovodeći tako pravosudna tijela u pat poziciju.
„Zbog toga smo se u pregovorima usaglasili da tužilaštva daju informacije, podatke i dokaze“, kazao je Bajić, dodajući kako to u konačnici omogućava procesuiranje počinilaca ratnih zločina u državu u kojoj se nalaze.
Problem zaštite svjedoka
To bi u praksi trebalo da znači kako i dalje neće biti izručenja u slučajevima ratnih zločina, te da suđenja optuženi neće moći izbjeći.
„Nama bi više odgovaralo kad bi se R Hrvatska obavezala da isporučuje svoje građane koji su optuženi za zločine u BiH, u RS", navodi sekretar Udruženja ratnih zarobljenika logoraša Brod Ane Mihajlov.
Mihajlov dodaje da ne vjeruje da bi oštećeni i svjedoci ratnih događaja sa područja Bosanskog Broda bili zainteresovani da se pojavljuju pred sudovima u Hrvatskoj:
„Jako je nezgodno ljudima, koji su bili zatvoreni, maltretirani, jedva su živu glavu izvukli, da se sad pojave tamo kao svjedoci, a pogotovo što je zaštita svjedoka jako loša, skoro nikakva. Ako se nađe nekakav model svjedočenja putem linka, zaštićenih svjedoka itd., onda će se u tom slučaju vjerovatno odazvati. Ako se insistira na ličnom dolasku svjedoka i učešću u procesu tamo, onda vjerovatno mnogi od njih neće htjeti učestvovati u tome.“
Ovako razmišlja i predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika iz Dervente Drago Knežević:
„Sumnjam da će dio logoraša htjeti ići jer još postoji strah od tog rata i od toga svega", kaže Knežević.
Na pitanje da li bi se pojavio pred sudom u Hrvatskoj ukoliko bi bio pozvan kao svjedok u nekom od predmeta ratnih zločina počinjenih u BiH, Knežević je odgovorio ovako:
„Ne bih mogao sad da kažem odazvaću se, a ne bih mogao reći i da ne bih. Ko sad garantuje meni šta će uraditi ta mafija koja je u toku rata vladala. Malo je u toku rata vladalo normalnih ljudi, pravih, i u vojsci jednoj i drugoj i trećoj. Pretežno su dolazili kriminalci, lopovi do izražaja i oni su pravili to što su pravili. I šta misliš sad da neće taj neko da me dočeka - jer od mene se može da odmota klupko, ili od nekog drugog, pa da se dođe do toga ko je doveo regularnu vojsku države Hrvatske u BiH.“
****************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Zbog neodazivanja na sudske rasprave Okružni sud Doboj do sada je izdao naredbe za raspisivanje međunarodnih potjernica za optuženima Lukom Jozićem, Nijazoma Čauševićem, Miroslavom Kopljarom i Daliborom Slabićem iz Slavonskog Broda, te Antom Štucom iz Osijeka, potvrđeno nam je u Okružnom sudu.
Oni su optuženi za zlostavljanje i ubistva civila srpske nacionalnosti, kao i za silovanje ženana, te uništavanje privatne imovine na području Bosanskog Broda. Nakon što iscrpi preostale zakonske mogućnosti. Okružni sud Doboj će vjerovatno narediti raspisivanje međunarodnih potjernica i za preostalom četvoricom optuženika koji ignorišu sudske pozive.
Hoće li Protokol o saradnji u procesuiranju ratnih zločina protiv čovječnosti i genocida, koji je početkom juna potpisan između Tužilaštva BiH i Državnog odvjetništva Hrvatske, ubrzati procesuiranje optuženih hrvatskih državljana, u Okružnom sudu u Doboju nisu mogli da kažu uz obrazloženje da im Protokl ni 10 dana nakon potpisivanja nije dostupan i da se o njegovim efektima ne mogu izjašnjavati sve dok se ne počne primjenjivati. Više detalja u vezi s tim pitanjem nije mogla da iznese ni glasnogovornica Tužilaštva BiH Selma Hećimović.
„Kantonalna i okružna tužilaštva će na osnovu Protokola, ukoliko su ispunjeni prethodni uslovi, biti u mogućnosti predmete ratnih zločina za one osumnjičene koji pored državljanstva BiH imaju i državljanstvo Republike Hrvatske, a imaju prebivalište u Republike Hrvatskoj, proslijeđivati na nadležno postupanje pravosudnim institucijama Repuublike Hrvatske", rekla je glasnogovornica.
Tužilac Okružnog tužilaštva Doboj Slavko Krulj kaže da ni njemu još nisu poznati svi dijelovi Protokola, te da mu se navedeno šturo pojašnjenje iz Tužilaštva BiH čini kao pozitivna informacija:
„Nije loše, ali treba imati mogućnost. Znači neće moći opet ako se neko ne složi. Ne izgleda to toliko loše to ako će imati mogućnost da proslijeđuju", smatra Krulj.
Nakon potpisivanja Protokola 3. juna u Sarajevu, glavni državni odvjetnik Hrvatske Mladen Bajić podsjetio je kako su počinioci ratnih zločina koji imaju dvojna državljanstva zloupotrijebili tu činjenicu – jer ustavi Hrvatske i BiH ne dozvoljavaju izručenje vlastitih državaljana. Oni su bijegom iz države u kojoj su počinili zločine izbjegavali procesuiranje dovodeći tako pravosudna tijela u pat poziciju.
„Zbog toga smo se u pregovorima usaglasili da tužilaštva daju informacije, podatke i dokaze“, kazao je Bajić, dodajući kako to u konačnici omogućava procesuiranje počinilaca ratnih zločina u državu u kojoj se nalaze.
Problem zaštite svjedoka
To bi u praksi trebalo da znači kako i dalje neće biti izručenja u slučajevima ratnih zločina, te da suđenja optuženi neće moći izbjeći.
„Nama bi više odgovaralo kad bi se R Hrvatska obavezala da isporučuje svoje građane koji su optuženi za zločine u BiH, u RS", navodi sekretar Udruženja ratnih zarobljenika logoraša Brod Ane Mihajlov.
Mihajlov dodaje da ne vjeruje da bi oštećeni i svjedoci ratnih događaja sa područja Bosanskog Broda bili zainteresovani da se pojavljuju pred sudovima u Hrvatskoj:
„Jako je nezgodno ljudima, koji su bili zatvoreni, maltretirani, jedva su živu glavu izvukli, da se sad pojave tamo kao svjedoci, a pogotovo što je zaštita svjedoka jako loša, skoro nikakva. Ako se nađe nekakav model svjedočenja putem linka, zaštićenih svjedoka itd., onda će se u tom slučaju vjerovatno odazvati. Ako se insistira na ličnom dolasku svjedoka i učešću u procesu tamo, onda vjerovatno mnogi od njih neće htjeti učestvovati u tome.“
Ovako razmišlja i predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika iz Dervente Drago Knežević:
„Sumnjam da će dio logoraša htjeti ići jer još postoji strah od tog rata i od toga svega", kaže Knežević.
Na pitanje da li bi se pojavio pred sudom u Hrvatskoj ukoliko bi bio pozvan kao svjedok u nekom od predmeta ratnih zločina počinjenih u BiH, Knežević je odgovorio ovako:
„Ne bih mogao sad da kažem odazvaću se, a ne bih mogao reći i da ne bih. Ko sad garantuje meni šta će uraditi ta mafija koja je u toku rata vladala. Malo je u toku rata vladalo normalnih ljudi, pravih, i u vojsci jednoj i drugoj i trećoj. Pretežno su dolazili kriminalci, lopovi do izražaja i oni su pravili to što su pravili. I šta misliš sad da neće taj neko da me dočeka - jer od mene se može da odmota klupko, ili od nekog drugog, pa da se dođe do toga ko je doveo regularnu vojsku države Hrvatske u BiH.“
****************
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.