Prebacivanje krivnje i pitanje bez odgovora tko će i kako platiti milionsku odštetu. Situacija je to u Federaciji Bosne i Hercegovine, deset dana otkako je taj entitet izgubio arbitražu i dužan je više od 20 miliona maraka mađarskom distributeru plina.
Do gubitka spora, koji se tri godine vodio pred Arbitražnim vijećem u Cirihu, dovela je odluka iz 2021. godine, kada je Federacija BiH raskinula ugovor s mađarskom kompanijom FGSZ i snabdijevanje ruskim plinom počela putem plinovoda Turski tok, koji se proteže od Rusije do Turske preko Crnog mora.
Tom odlukom napuštena je dotadašnja trasa kojom je plin u Federaciju BiH stizao preko Ukrajine i Mađarske, iako je enitetska vlada prethodno dala garancije kompaniji FGSZ da je neće mijenjati do kraja 2023. godine.
Zbog jednostranog raskida ugovora, mađarski distributer je u aprilu 2021. tužio Vladu Federacije BiH i njene kompanije "Energoinvest" i "BH Gas", zahtijevajući odštetu od 21 milion dolara.
Mada iz kompanija iz BiH tvrde da je mađarski partner transport plina naplaćivao više od nužnog, slučaj nije riješen u korist entiteta Federacija BiH.
Proces je okončan 19. aprila, a prema odluci vijeća u Cirihu,"Energoinvest" i "BH Gas" moraju isplatiti oko deset miliona manje, ukupno 11,16 miliona dolara uključujući kamate i troškove arbitražnog procesa.
Iz tih kompanija navode da im je izrečena blaža novčana kazna od očekivane, zahvaljujući kontratužbi protiv mađarske kompanije, koju su podnijeli žaleći se na iznose tarifa naplaćenih pri transportu plina.
Novac od projekata za plaćanje kazni?
Sanela Klarić, koja je u vrijeme prelaska na plinovod Turski tok bila članica Odbora za energetiku Parlamenta Federacije BiH, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je entitetska vlast od početka upozoravana na neizbježne financijske štete.
"Upozoravali smo da će do ovoga doći, jer prekidamo ugovor. Sve će to biti plaćeno novcem građana, jer neće niko iz svog džepa dati. Umjesto u razvojne projekte, novac će otići na plaćanje kazni", ističe Klarić.
Dug Mađarima bi sada, kako kaže, mogao biti isplaćen novcem koji je bio planiran za projekte, poput plinovoda Južna interkonekcija, koji je jedna od najčešće spominjanih alternativa ruskom plinu u BiH.
On bi trebao povezati transportne plinovode BiH i Hrvatske, ali unatoč tome što ga podržava i međunarodna zajednica, u Parlamentu FBiH nije usvojen zakon koji bi omogućio izgradnju.
'Ublažena kazna'
Tri dana nakon okončanja spora koji je pokrenuo mađarski FGSZ, zajedničkim saopćenjem oglasile su se kompanije "BH gas" i "Energoinvest", optužujući za nastalu situaciju raniji menadžment "BH Gasa".
Ne odgovarajući na upit RSE li imaju osiguran novac za odštetu mađarskoj kompaniji, naveli su da je dio odluke Arbitražnog vijeća u Cirihu donesen u korist Federacije BiH.
Radi se o kontratužbi koju je protiv kompanije FGSZ pokrenuo "Energoinvest" tvrdeći da je za transport plina, preko Ukrajine i Mađarske, od Federacije BiH u proteklim godinama naplaćivao "znatno više od tarife odobrene od mađarskog regulatora".
Šta je arbitraža?
Arbitraža je alternativni način rješavanja sporova koje su stranke, svojim ugovorom, povjerile arbitražnom sudu izuzimajući ih iz nadležnosti državnog suda.
Arbitražna odluka ima snagu pravomoćne presude.
Arbitražni postupak je tajan, osim ako se stranke drugačije ne sporazumiju. Svaka strana imenuje dogovoreni broj arbitara ("sudija"). Međunarodne trgovačke arbitraže uređene su multilateralnim konvencijama.
U "Energoinvestu" i "Bh Gasu" kažu da je odlukom arbitražnog vijeća u Cirihu potvrđeno da ih je time mađarska kompanija oštetila za 9,96 miliona dolara.
To je, kako tvrde, "ublažilo" novčanu kaznu, koju moraju platiti mađarskom FGSZ-u zbog raskida ugovora i prelaska na Turski tok.
"Pokretanjem vlastitog postupka protiv FGSZ-a, 'BH-Gas' i 'Energoinvest' uspješno su uspjeli postići smanjenje štete za 50 posto", saopćile su.
Odluka Arbitražnog vijeća u postupku koji je pokrenuo mađarski FGSZ, kao i po kontratužbi iz Federacije BiH, nije javno objavljena, a o njenom sadržaju javnost su obavijestile kompanije "BH Gas" i "Energoinvest".
Iz mađarske kompanije FGSZ nisu odgovarali na ranije upite RSE za razgovor o arbitražnom sporu sa Federacijom BiH, odnosno međusobnim tužbama.
Direktor "BH gasa" Edis Baković kazao je za RSE da cijeli slučaj trenutno razmatra pravni tim, koji će menadžmentu kompanije dati smjernice o daljnjim koracima.
Odgovora da li će se uključiti u plaćanju odštete do danas nema ni iz Vlade Federacije BiH, dok je entitetski ministar energetike Vedran Lakić 25. aprila izjavio da im još nije stigla ni zvanična odluka arbitražnog vijeća u Cirihu.
Ured za reviziju institucija Federacije BiH upozorio je 2021. godine, u jednom od svojih izvještaja, da kompanija "BH Gas" nije rezervirala novac za isplatu odštete ukoliko arbitraža bude imala negativan ishod za Federaciju BiH.
Imajući u vidu višegodišnje probleme u poslovanju s kojima se suočava ta kompanija, Nihad Harbaš, ekspert za energetsku efikasnost, ocjenjuje da bi isplata milionske odštete mogla biti problematična.
"Prema financijskim pokazateljima teško da može, platiti, s tim da je poslovanje 'Energoinvesta' u zadnje tri godine popravljeno. Uz pomoć Vlade FBiH mogu iznaći rješenje, ali je tu uvijek i bojazan da može doći do rasta cijene plina", kaže on za RSE.
Ugovor o transportu plina sa mađarskom kompanijom FGSZ, koja je članica MOL grupacije, firme "BH-Gas" i "Energoinvest" zaključile su 1998. godine. Od tada je potpisivano i nekoliko aneksa ugovora.
Harbaš ističe da BiH nije imala mogućnost da utječe na globalna dešavanja, pa time ni mogućnost da izbjegne snabdijevanje plinom putem Turskog toga, na čemu je insistirao ruski Gasprom.
"No, ključno pitanje je zašto je potpisivan novi ugovor sa Mađarima, ukoliko se već neko vrijeme znalo da će se morati preći na Turski tok", kaže on.
Šta je prethodilo?
Bosna i Hercegovina je potpuno ovisna o ruskom plinu kojim je snabdijeva kompanija "Gasprom".
Plinovod "Turski tok" bio je dio dugoročne ambicije Rusije da na minimum svede transport plina kroz Ukrajinu izgradnjom alternativnih pravaca, kao što su Turski i Sjeverni tok 1 i 2.
Odluka "Energoinvesta", kao ovlaštenog dobavljača plina za Federaciju BiH da s "Gaspromom" potpiše aneks ugovora kojim je, od 1. aprila 2021., promijenjena trasa i odabran Turski tok, praćena je od tada međusobnim optuživanjima tadašnjih rukovodstava "BH Gasa" i "Energoinvesta".
Slučajem se do kraja decembra prošle godine bavilo i Tužilaštvo Kantona Sarajevo, nakon krivičnih prijava koje je u aprilu 2021. godine podnijela bivša uprava "BH Gasa".
Njima je odgovorne u "Energoinvestu" optužila da su odluku donijeli samoinicijativno, bez supotpisa "BH Gasa" i suglasnosti Vlade Federacije BiH.
Kantonalno tužilaštvo je 28. decembra prošle godine donijelo odluku o neprovođenju istrage, navodeći u odgovoru za RSE da "prijavljeno djelo nije krivično".
Među podnosiocima krivične prijave bio je Almir Bečarević, koji je u vrijeme odluke o prelasku na Turski tok bio savjetnik uprave "BH Gasa".
On je stava da će odšteta biti plaćena novcem koji je "BH Gas" "čuvao" za Južnu interkonekciju, jer je, kako tvrdi bilo na raspolaganju 30-ak miliona maraka (oko 15 milijuna eura).
"Sad taj novac može otići za potpuno druge namjene. Očigledno niko nije htio da rezerviše ovaj novac za plaćanje mađarskoj kompaniji. Imamo apsurd da plaćamo skuplje plin putem Turskog toka, a istovremeno penale Mađarskoj. Dakle, milioni i milioni odlaze po dva osnova.", kazao je za RSE.
Bečarević tvrdi i da je nakon odluke arbitražnog suda ponovo podnio krivičnu prijavu, ističući da je sada jasno da je šteta nastala i da će građane koštati gotovo 23 miliona maraka, uz kamate i troškove arbitražnog postupka.
"Ako to nije šteta, onda ne znam. Ovdje se plaćaju ozbiljni iznosi, a kamate su svakim danom neplaćanja veće i troškovi rastu. Istovremeno, govore o nekoj pobjedi u kontratužbi. Ne bi se moralo plaćati da je pobjeda", kaže on.
'Plaćat će građani'
Direktorica Energoinvesta Bisera Hadžialjević nije odgovarala na pozive RSE za razgovor o načinima plaćanja duga mađarskom distributeru, kao i okolnostima koje su dovele do raskida ugovora i trenutne situacije.
U ranijim medijskim istupima, Hadžialjević je tvrdila da je do toga dovelo uvjetovanje iz "Gasproma" koji je "obustavio isporuku plina za BiH putem ukrajinsko-mađarskog plinovoda" i transport prebacio na Turski tok".
Hadžialjević je u izjavi za RSE u aprilu 2021., kao razlog raskidanja ugovora o transportu plina sa mađarskim partnerom, navela "višu silu", jer nisu mogli utjecati na odluku "Gasproma".
Inače, klauzula "viša sila" bila je jedini način da ugovor sa mađarskom kompanijom bude prekinut bez novčanih penala. No, arbitražno vijeće u Cirihu je procijenilo da to nije bio slučaj, jer je Gaspromova namjera promjene smjera snabdijevanja Turskim tokom bila predvidiva.
O promjeni trase za snabdijevanje plinom u martu 2021. je bilo riječi i na sjednici Vlade Federacije BiH, predvođene Fadilom Novalićem, koji trenutno izdržava četverogodišnju kaznu zatvora zbog sporne nabavke kineskih respiratora tokom pandemije korona virusa.
No, zvanična odluka s tog zasjedanja entitetske Vlade do danas nije javno objavljena, pa nije poznato kakav je stav o Turskom toku tada imala entitetska vlast.
"Trebamo insistirati da odgovaraju oni koji su do ovoga doveli, a ne građani. Priča da se nije znalo ili da se nešto nije potpisalo, samo je velika igra. Sigurno da postoje i dokazi, a u svemu je veliki broj igrača koji su planski ušli u sve ovo", smatra parlamentarka Klarić.
Za razgovor za RSE o tome, kao i novčanoj kazni kao posljedici, nije bio raspoložen Nermin Džindić, tadašnji ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH, ističući da se tim pitanjem sada treba baviti aktualna vlast.
Ruski plin o kome BiH ovisi doprema se plinovodima koji u državu ulazi u mjestu Šepak kod Zvornika, na granici BiH i Srbije.
U bh. entitetu Republika Srpska (RS), koji je znatno manji potrošač plina u odnosu na drugi bh. entitet, isporuka plina putem Turskog toka počela je početkom januara 2021. godine.
Tada su iz kompanije "Gas Res", koja je ovlašteni distributer gasa za RS, naveli kako su imali direktan ugovor sa ruskim "Gaspromom" koji su potpisali krajem 2020. godine.
Vlasti u oba bh. entiteta tvrde da su zainteresirane za pronalazak drugih izvora i pravaca nabavke plina, a osobito u vrijeme evropske krize i nestašice energenata izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu.
Bosna i Hercegovina nema zakon o plinu i električnoj energiji na državnom nivou kojim bi ta oblast bila uređena, a njegovo donošenje ne dozvoljava Republika Srpska, ocjenjujući kako se njime nadležnosti entiteta prenose na državu.
Facebook Forum