U Bosni i Hercegovini živi gotovo 90.000 nepismenih osoba. Podaci su to Agencije za statistiku BiH koji su prikupljeni iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2013. U Udruženjima civilnog društva upozoravaju da se radi o visokom nivou nepismenosti s obzirom na tehnološko vrijeme u kojem živimo.
Gotovo tri procenta nepismenih stanovnika u zemlji sa jedva nešto više od tri miliona stanovnika nije nikako zanemariv broj, kažu u Udruženju "Heroji svakodnevnice".
To Udruženje je nastalo na temeljima istoimene kampanje koju već šest godina provodi u ime njemačke vlade u Bosni i Hercegovini Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ) kroj projekat "Podrška obrazovanju odraslih".
Predsjednica Udruženja Sanela Kulović ističe da je to veoma veliki problem za državu jer potpuna ili funkcionalna nepismenost sa sobom automatski povlači lošiju ekonomsku i socijalnu situaciju.
"Ako u BiH prema rezultatima popisa iz 2013. godine ima 2,82 posto nepismenih, a u zemljama regije kao što je Hrvatska 0,8 posto ili Srbiji 1,96 posto, u Crnoj Gori 1,5 posto, znači da je Bosna na vrhu, nažalost, što se tiče nepismenosti. Kad kažem 2,82, mislim na onu nepismenost da odrasla osoba ne zna čitati niti reproducirati pročitano. Uopće ne govorimo o informatičkoj nepismenosti", ukazuje Sanela Kulović.
"Ako uzmemo u obzir i informatičku pismenost koja je u 21. vijeku osnova, onda možemo govoriti o puno većoj brojci nepismenih osoba u BiH", ističe Kulovićeva dodajući da je i protekli rat dijelom uticao na broj nepismenih, a da među mlađom populacijom na selu teška ekonomska situacija utiče da odustaju od školovanja i bave se raznim poslovima radi preživljavanja.
- Pročitajte: Školovanje obavezno, desetine hiljada nepismenih | Veličković: Pogrešno razumijevanje obrazovanja
Podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine zapravo i govore da je gotovo 40 posto stanovništva, ili više od 1,2 miliona bh. građana starijih od deset godina je i informatički nepismeno, odnosno ne zna da koristi kompjuter niti internet.
No ono što je takođe zanimljivo jeste da je znatno više nepismenih žena nego muškaraca.
"Podaci o broju nepismenih u BiH jesu porazni, ali bih se osvrnula na razlike u nepismenosti između muškaraca i žena. To donekle i ne čudi jer bez obzira na sav trud u proteklim godinama, sve što je rađeno na opštem obrazovanju stanovništva, Bosna i Hercegovina ostaje jedna tradicionalna i patrijahalna sredina u kojoj se i ranije, ali očigledno prema tim podacima i sada, prednost prilikom odlučivanja ko će se školovati davala muškoj djeci", ističe direktorka Helsinškog parlamenta građana Banjaluka Dragana Dardić.
No za Dardićevu podaci Agencije za statistiku BiH ne otkrivaju zapravo otkud skoro 90.000 nepismenih.
"Školovanje je zakonska obaveza. Ja ne znam koga su oni ispitivali i kako, ali postoje sredine u BiH, imali smo slučaj u Maoči, gdje je cijelo selo odlučilo da ne šalju djecu u školu, nego da oni njih školuju kod kuće. Da li oni sad ulaze u taj postotak ne znam. Da li oni spadaju u nepismene, to je sad teško studioznije analizirati bez znanja na koji način su došli do tog broja", kaže Dardićeva.
I sociolog Ivan Šijaković je mišljenja da je sada teško zaključiti ko čini strukturu nepismenih, jer bi trebalo detaljnije analizirati podatke Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine kako bi se utvrdila najčešća starosna dob nepismenih.
Prema riječima Šijakovića, ovoliki procenat nepismenih je dijelom naslijeđen iz ranijeg perioda.
"Ali to govori da se vrlo slabo krećemo napred u prethodnih 20 godina. Mada, kada se uzme u obzir tih nepunih 3 odsto, nije to veliki nivo nepismenosti pogotovo ako računamo da je u pitanju Bosna i Hercegovina koja je jedna vrsta metafore za neznanje i nepismenost", ističe Šijaković.
BiH je prije raspada SFRJ, ukazuje Šijaković, više bila ruralna sredina sa "slabim nivoom pismenosti i kulture zbog različitih odnosa koji su vladali u njoj i zbog prethodne istorije koju je prošla".
"Većinski ruralno stanovništvo nije bilo dovoljno pismeno, niti je vođeno računa dosta o tome. Oni su se bavili prostim poljoprivrednim poslovima i za to im nije trebala ni naročita pismenost. Prosto i uslovi su takvi bili da su i škole neretko bile daleke i nedostupne ili da su po mestima bila isturena odeljenja do četiri razreda. Druga stvar, neke etničke grupe kao što su Romi nisu poklanjali puno pažnje pismenosti i spadaju uglavnom u tu grupu siromašnog stanovništva gdje pismenost ne igra nikakvu ulogu", navodi Ivan Šijaković.
Bez završene i osnovne škole
Bez obzira da li neko smatrao da je procenat nepismenih visok ili nizak, svakako se radi o problemu koji se ne smije ignorisati, jer se radi o ljudskoj egzistenciji i funkcionisanju unutar društva, smatra savjetnik u projektu GIZ "Podrška obrazovanju odraslih" Mirza Jusufović.
"Tri posto stanovništva koje ne vlada osnovnim funkcijama pismenosti je alarmantan podatak. Mi smo zbog toga pokrenuli čitavu akciju i pokrenuli kampanju 'Heroji svakodnevnice', kako bismo osobe bez završene osnovne škole motivisali da se ponovo uključe u proces obrazovanja i završe osnovno obrazovanje što je prvi stepen ka sticanju nekih znanja, vještina i kompetencija sa kojima mogu na neki ugodniji način proći kroz život", riječi su Jusufovića.
"Trebalo bi posebno obratiti pažnju na one osobe koje nisu završile osnovnu školu. Tu je broj i znatno veći u odnosu na one koji ne znaju ni čitati, ni pisati. Ima tu mnogo i pripadnika starijih generacija. Ima tu mnogo prostora da se odrade i dodatna istraživanja", dodaje Mirza Jusufović.
Povodom Međunarodnog dana pismenosti 8. septembra oglasilo se Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine koje je navelo da je neophodna reforma svih nivoa obrazovanja kako bi se obezbijedila pismenost koja ne znači samo sposobnost čitanja i pisanja, a sve to da bi ispratili standarde Evropske unije i savremenog svijeta.
U Ministarstvu su svjesni, pa to i ističu, da još postoji nezainteresovanost određene populacije za opismenjavanje kao što su pripadnici treće životne dobi i žene domaćice u ruralnim sredinama.
Kada je riječ o ranijim popisima, 1991. godine u Bosni i Hercegovini je živjelo 3.697.232 stanovnika starijih od deset godina, a među njima je bilo 367.733 nepismena ili 9,9 posto.
Godine 1981. od 3.383.159 stanovnika starijih od deset godina bilo je 491.044 nepismenih ili 14,5 posto, a 1971. godine 2.897.941 stanovnika i 671.925 nepismenih ili 23,2 posto.
Facebook Forum