U BiH je na djelu masovno i sveprisutno kršenje autorskog i srodnih prava, piraterija, krađa intelektualne svojine. Osim oštećenih pojedinaca i instutucija, na velikom gubitku je i državni budžet. Na ulicama čak i velikih gradova sasvim otvoreno cvjeta nelegalna trgovina i sve je više stolova sa kopijama posljednjih muzičkih ili filmskih hitova.
Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH se obavezala da će od dana stupanja na snagu Sporazuma državljanima zemalja Evropske unije priznati sva intelektualna, industrijska i trgovinska prava. Zakonodavstvo Unije u oblasti zaštite intelektualnog vlasništva veoma je obimno.
U BiH Institut za intelektualno vlasništvo, kroz pripreme zakona i provedbene propise, promoviše zaštitu i poštivanje tih prava. Govori zamjenik direktora Instituta, Jovan Šarac:
„Pripremljen je novi zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava, zakon o patentima, zakon o žigu, zakon o industrijskom dizajnu i zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH u dijelu „Oblast intelektualnog vlasništva“. Mi se nadamo da će kompletan set ovih zakona biti usvojen u prvoj polovini 2010. godine.“
BiH ima veliki problem sa zaštitom intelektualnog vlasništva, navodi Šarac:
„Dosta često se dešavaju slučajevi povrede prava intelektualnog vlasništva. Piratska roba je prisutna u BiH, prisutna na centralnim gradskim ulicama. Naravno, mi nismo zadovoljni, posebno u dijelu provođenja zakona.“
Agencija „Sine Qua Non“ bavi se pružanjem intelektualnih usluga, zastupanjem i zaštitom autorskih prava. Prema riječima direktora Agencije, Mirze Hajrića, piratstvo u BiH je unosan posao:
„Ne samo da su povrede prava svakodnevno evidentirane, nego, nažalost, u posljednje vrijeme tendencija je da piratstvo u svakom elementu u BiH cvjeta. Očekujemo da će Institut za intelektualno vlasništvo, koji ima ovlast da vrši nadzor nad provedbom zakona u domeni intelektualnog vlasništva, konačno početi da obavlja tu svoju funkciju.“
Oblast koja se tiče autorskih prava i industrijskog vlasništva jeste i suzbijanje piraterije. Tim poslom bave se inspekcijski organi i Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Ukoliko posumnja da uvozna roba predstavlja krivotvorinu, carinska služba Uprave ima zakonsku obavezu da pozove ovlašteno lice te robne marke, koje provjerava da li se radi o falsifikatu ili ne. Stručna saradnica za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje, Jadranka Dekić, nam kaže:
„U toku prošle, 2001. godine otkriveno je pet pokušaja uvoza robe u BiH, gdje je prekršen Zakon o industrijskom vlasništvu BiH. Podatak pokazuje da dolazi smanjenja pokušaja uvoza falsifikovane robe, jer je u prijašnjim godinama taj broj bio mnogo veći.“
Federalna uprava za inspekcijske poslove i Inspektorat Republike Srpske nemaju nadležnosti u zakonima kojima se definiše zaštita intelektualnog vlasništva. Ipak, tržišne inspekcije oba entiteta pronalaze način nadgledanja i pljenidbe sumnjive robe, kaže glavna tržišna inspektorica Republike Srpske, Borka Surtov:
„To tretiramo kao robu bez porijekla ili da se neka usluga obavlja bez dozvole za rad. Znači, ne govorimo o kršenju autorskih prava. Ne radimo po Zakonu o autorskim pravima, ni po Zakonu o industrijskom vlasništvu, jer ne daju nadležnost Inspekciji.“
Savjet za suzbijanje piraterije
Do sada je tržišna ispekcija zaplijenila mnogo krivotvorene robe, dodaje Surtov:
„U masi oduzete robe bilo je i krivotvorene robe, od CD-ova, robe označene sa Nike, Adidas, tekstila, patika, sokova, piva itd., ali kao „roba bez porijekla.“
Upitali smo i građane za njihovo mišljenje o tome, u kakvoj je situaciji zaštita intelektualnog vlasništva u BiH:
„U svakom slučaju mora se zaštititi svako vlasništvo. Ja sam nedavno čitala – gospodin koji ima neki fenomenalni lijek, iz Tuzle, ne može da zaštiti svoj proizvod i da će najvjerojatnije morati otići u Hrvatsku.“
„Ljudi ne mogu da žive od svog rada. Potkradaju ih. Nude vam mirise, naočale. Fuj! Užas!“
„Smatram da još uvijek kod nas to nije tako dobro riješeno zakonski. Sve dok se to ne riješi, neki ljudi će na tome da profitiraju, dok ostali ljudi gube.“
Institut za intelektualno vlasništvo BiH sačinio je strategiju za period 2008.-2015. kojom je predviđeno formiranje Savjeta za suzbijanje piraterije i prometa krivotvorenom robom, kaže zamjenik direktora Instituta, Jovan Šarac:
„Savjet bi imao nekakvu koordinacionu ulogu. Nadamo se da će formiranje ove vrste savjeta dati značajne rezultate, posebno u borbi protiv piraterije.“
Krajem aprila planiran je seminar za službenike Uprave za indirektno oporezivanje, Inspektorata Federacije, Republike Srpske i Brčko Distrikta, na kojem bi predavači bili eksperti iz Evropske unije koji rade na poslovima carinskog i inspekcijskog nadzora nad pravima intelektualnog vlasništva. Na taj način bi se bh. službenici trebali bolje upoznati o načinima i mjerama zaštite tih prava.
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
„Neću tuđe – hoću svoje“
Održan seminar o aplikacijama za evropske fondove
Evropski bankarski standardi za BiH
Snažna vanjska diplomatija EU dobra za BiH
Nove međunarodne inicijative za bh. reforme
Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH se obavezala da će od dana stupanja na snagu Sporazuma državljanima zemalja Evropske unije priznati sva intelektualna, industrijska i trgovinska prava. Zakonodavstvo Unije u oblasti zaštite intelektualnog vlasništva veoma je obimno.
U BiH Institut za intelektualno vlasništvo, kroz pripreme zakona i provedbene propise, promoviše zaštitu i poštivanje tih prava. Govori zamjenik direktora Instituta, Jovan Šarac:
„Pripremljen je novi zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskih i srodnih prava, zakon o patentima, zakon o žigu, zakon o industrijskom dizajnu i zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH u dijelu „Oblast intelektualnog vlasništva“. Mi se nadamo da će kompletan set ovih zakona biti usvojen u prvoj polovini 2010. godine.“
BiH ima veliki problem sa zaštitom intelektualnog vlasništva, navodi Šarac:
„Dosta često se dešavaju slučajevi povrede prava intelektualnog vlasništva. Piratska roba je prisutna u BiH, prisutna na centralnim gradskim ulicama. Naravno, mi nismo zadovoljni, posebno u dijelu provođenja zakona.“
Agencija „Sine Qua Non“ bavi se pružanjem intelektualnih usluga, zastupanjem i zaštitom autorskih prava. Prema riječima direktora Agencije, Mirze Hajrića, piratstvo u BiH je unosan posao:
„Ne samo da su povrede prava svakodnevno evidentirane, nego, nažalost, u posljednje vrijeme tendencija je da piratstvo u svakom elementu u BiH cvjeta. Očekujemo da će Institut za intelektualno vlasništvo, koji ima ovlast da vrši nadzor nad provedbom zakona u domeni intelektualnog vlasništva, konačno početi da obavlja tu svoju funkciju.“
Oblast koja se tiče autorskih prava i industrijskog vlasništva jeste i suzbijanje piraterije. Tim poslom bave se inspekcijski organi i Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Ukoliko posumnja da uvozna roba predstavlja krivotvorinu, carinska služba Uprave ima zakonsku obavezu da pozove ovlašteno lice te robne marke, koje provjerava da li se radi o falsifikatu ili ne. Stručna saradnica za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje, Jadranka Dekić, nam kaže:
„U toku prošle, 2001. godine otkriveno je pet pokušaja uvoza robe u BiH, gdje je prekršen Zakon o industrijskom vlasništvu BiH. Podatak pokazuje da dolazi smanjenja pokušaja uvoza falsifikovane robe, jer je u prijašnjim godinama taj broj bio mnogo veći.“
Federalna uprava za inspekcijske poslove i Inspektorat Republike Srpske nemaju nadležnosti u zakonima kojima se definiše zaštita intelektualnog vlasništva. Ipak, tržišne inspekcije oba entiteta pronalaze način nadgledanja i pljenidbe sumnjive robe, kaže glavna tržišna inspektorica Republike Srpske, Borka Surtov:
„To tretiramo kao robu bez porijekla ili da se neka usluga obavlja bez dozvole za rad. Znači, ne govorimo o kršenju autorskih prava. Ne radimo po Zakonu o autorskim pravima, ni po Zakonu o industrijskom vlasništvu, jer ne daju nadležnost Inspekciji.“
Savjet za suzbijanje piraterije
Do sada je tržišna ispekcija zaplijenila mnogo krivotvorene robe, dodaje Surtov:
„U masi oduzete robe bilo je i krivotvorene robe, od CD-ova, robe označene sa Nike, Adidas, tekstila, patika, sokova, piva itd., ali kao „roba bez porijekla.“
Upitali smo i građane za njihovo mišljenje o tome, u kakvoj je situaciji zaštita intelektualnog vlasništva u BiH:
„U svakom slučaju mora se zaštititi svako vlasništvo. Ja sam nedavno čitala – gospodin koji ima neki fenomenalni lijek, iz Tuzle, ne može da zaštiti svoj proizvod i da će najvjerojatnije morati otići u Hrvatsku.“
„Ljudi ne mogu da žive od svog rada. Potkradaju ih. Nude vam mirise, naočale. Fuj! Užas!“
„Smatram da još uvijek kod nas to nije tako dobro riješeno zakonski. Sve dok se to ne riješi, neki ljudi će na tome da profitiraju, dok ostali ljudi gube.“
Institut za intelektualno vlasništvo BiH sačinio je strategiju za period 2008.-2015. kojom je predviđeno formiranje Savjeta za suzbijanje piraterije i prometa krivotvorenom robom, kaže zamjenik direktora Instituta, Jovan Šarac:
„Savjet bi imao nekakvu koordinacionu ulogu. Nadamo se da će formiranje ove vrste savjeta dati značajne rezultate, posebno u borbi protiv piraterije.“
Krajem aprila planiran je seminar za službenike Uprave za indirektno oporezivanje, Inspektorata Federacije, Republike Srpske i Brčko Distrikta, na kojem bi predavači bili eksperti iz Evropske unije koji rade na poslovima carinskog i inspekcijskog nadzora nad pravima intelektualnog vlasništva. Na taj način bi se bh. službenici trebali bolje upoznati o načinima i mjerama zaštite tih prava.
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
„Neću tuđe – hoću svoje“
Održan seminar o aplikacijama za evropske fondove
Evropski bankarski standardi za BiH
Snažna vanjska diplomatija EU dobra za BiH
Nove međunarodne inicijative za bh. reforme
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
