Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je 6. decembra da secesionistička retorika truje proces pomirenja i duh saradnje u BiH, naglašavajući da je međunarodna zajednica spremna da štiti BiH i njene građane ukoliko to bude potrebno.
"Jasno je da bilo ko, ko bude pokušao da ugrozi državu BiH i njenu stabilnost, unutar zemlje ili izvan nje, predstavlja opasnost za ovu zemlju i njenu evropsku budućnost. No, istovremeno ističem da su Evropska unija (EU) i međunarodna zajednica spremni da štite ovu zemlju i njene građane ako bude potrebno", kazao je Schmidt.
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, kojeg su sankcinirale Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija zbog narušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, nekoliko puta je u medijskim istupima najavljivao mogućnost da taj bh. entitet proglasi nezavisnost od BiH.
Teritorijalni integritet i suverenitet BiH, kao jedne države sa dva entiteta i Brčko Distriktom, garantirani su Dejtonskim mirovnim sporazumom, a ovaj sporazum i Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje nijednom entitetu.
Obraćajući se nakon zasjedanja Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), visoki predstavnik je istaknuo da bh. građani nikada nisu bile bliže integraciji u EU i da "postoji stvarna šansa da će u idućih mjesec dana biti bliže tom cilju".
BiH je u decembru 2022. dobila status kandidata za punopravno članstvo u EU. Evropska komisija je 8. novembra ove godine preporučila Vijeću EU otvaranje pristupnih pregovora s BiH, nakon što bude postignut nužan stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo u EU.
- Sve o 14 za BiH teško ostvarivih EU kriterija
- BiH mora da pokaže rezultate da bi počela pregovore sa EU
"To bi BiH dalo veliki podsticaj u smislu ekonomskog razvoja i infrastrukturnih projekata. Vrijeme je za poduzimanje koraka koji znače približavanje EU, a manje razgovora o secesiji. Građani BiH spremni su za EU, ali, nažalost, neki političari ostavljaju utisak da nisu došli do te faze", kazao je Schmidt na konferenciji za novinare u Sarajevu.
Na novinarski upit da li će proces pred Sudom BiH, koji se vodi protiv Dodika, utjecati na evropski put BiH, Schmidt je kazao da ga ne želi komentirati, ali je naglasio da to nije politički proces kako to često tvrde predstavnici vlasti u RS.
"Oni koji su optuženi često se brane time da je to politički proces. On to nije, nego je to proces protiv Milorada Dodika. Ne radi se o srpskom narodu koji je na sudu, nisu RS ili BiH na sudu, nego se radi o Dodiku i on mora na pristojan način da prihvati da se radi o nepristrasnom pravosuđu", kazao je Schmidt.
Sud BiH je 11. septembra potvrdio optužnicu kojom Tužilaštvo Bosne i Hercegovine tereti Milorada Dodika i Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS, za krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH".
O zakonu o imunitetu u RS
Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) da prokomentira činjenicu da predstavnici vlasti u RS najavljuju donošenje zakona o imunitetu, kojim će biti zaštićeni od nepoštivanja odluka visokog predstavnika, Schmidt je kazao da su "svi jednaki" i da neće biti mogućnosti da neko bude izvan dosega pravosuđa.
Nacrt zakona o imunitetu naći na dnevnom redu Narodne skupštine RS, čije zasjedanje zakazano za 12. decembra.
Od početka mandata Christiana Schmidta, predsjednik RS i ostatak rukovodstva u tom entitetu tvrde da on nije legitiman, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti UN.
Zvaničnom imenovanju Schmidta u Vijeću sigurnosti UN-a protivile su se Rusija i Kina, što u RS koriste kao potvrdu svojih stavova. Druge zemlje su tada ocijenile da za time nije ni bilo potrebe.
Schmidt se na konferenciji za novinare, među ostalim, osvrnuo i na važnost Ustavnog suda BiH, kao nezavisne institucije.
"Ne dirajte Ustavni sud BiH. Ustavni sud je nezavisna institucija i tražim od oba entiteta da imenuju kandidate", kazao je Schmidt.
Predstavnici vlasti u RS osporavaju odluke Ustavnog suda BiH, inzistirajući na donošenju državnog zakona kojim bi se iz te pravosudne institucije isključili strane sudije.
Ustavni sud BiH trenutno ne razmatra desetke apelacija koje su uputili građani, jer ne može održavati redovne sjednice zato što nedostaju tri suca koji ne mogu biti imenovani zbog političkih blokada u dva entiteta.
PIC: Entiteti nemaju pravo na otcjepljenje
Uoči Schmidtovog obraćanja, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) je saopćio da entiteti u BiH nemaju pravo na otcjepljenje i da oni pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH, osudivši "flagrantne napade vladajuće koalicije RS na Dejtonski mirovni sporazum i ustavno-pravni poredak BiH".
"To predstavlja direktnu prijetnju suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru zemlje, te regionalnoj stabilnosti", saopćio je Upravni odbor PIC-a nakon dvodnevne sjednice u Sarajevu.
Politički direktori Upravnog odbora PIC-a razgovarali su provedbi Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, a posebna pažnja je, kako je navedeno, posvećena secesionističkoj retorici vladajuće koalicije u RS, te na podrivanje ustavnog poretka BiH, uključujući i pokušaje da se pogrešno okarakterizira međuentitetska linija razgraničenja, kaže se u saopćenju.
Upravni odbor PIC-a potvrdio je i opredjeljenje za teritorijalni integritet i "temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene i suverene države, koja se sastoji od dva entiteta".
Upravni odbor PIC-a pozvaoje RS i da "odmah odustane od svoje politike nepriznavanja i nesarađivanja sa visokim predstavnikom". Pozvao je i Skupštinu RS da ne prihvati Nacrt zakona o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija, te da poništi svoju odluku kojom se kriminalizira kleveta.
Upravni odbor PIC-a čine ambasadori zapadnih zemalja, Organizacije islamske konferencije, a ranije i Rusije koja više ne učestvuje u radu. To tijelo nadležno je za davanje političkih smjernica Uredu visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Idući sastanak Upravnog odbora PIC-a zakazan je za 4. i 5. juna 2024. godine.
