Željka Cvijanović, kandidatkinja Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za srpskog člana Predsjedništva BiH, odgovara na pitanja kakvu BiH želi vidjeti u naredne četiri godine, kako oporaviti bh. ekonomiju, kako se boriti protiv korupcije, te koji to trebaju biti prvi koraci u vanjskoj politici BiH.
RSE: Gospođo Cvijanović, ako budete izabrani za člana Predsjedništva BiH, koji će biti Vaši strateški ciljevi i šta bi to mogli biti neki Vaši prvi potezi?
Cvijanović: Šta je problem za Bosnu i Hercegovinu – to što ona nema dovoljno saglasnosti ili mnogo saglasnosti u čitavom nizu unutrašnjih pitanja. Ako se nalazite u takvoj situaciji, vaš posao je još složeniji, ne samo zato što su tri osobe koje treba da se o nečem dogovore, nego onda kada imate neku situaciju da na unutrašnjem planu nemate jasnu sliku, teško vam je voditi spoljnu politiku, prezentovati nešto na spoljnom planu, ukoliko saglasnosti o tim pitanjima nema. I o unutrašnjim pitanjima. Ja sam svjesna tih izazova. Ponašaću se u skladu s Ustavom, razumijete da ste tamo izabrani da štitite interese svoga naroda odnosno entiteta iz koga dolazite, imate na raspolaganju, naravno, čitav niz mehanizama kojima možete da spriječite donošenje bilo kakve odluke koja je štetna po nacionalni interes, odnosno narod ili entitet kojeg predstavljate. To je jedna stvar. Druga stvar jeste šta uraditi da to bude proaktivno, da možete da ne razmišljate samo o tome kako će određene stvari biti zaustavljene ili blokirane. Za to imate, naravno, mehanizme.
RSE: Kakvu Bosnu i Hercegovinu vidite danas, a kakvu biste voljeli da vidite za četiri godine?
Cvijanović: Vidite, danas nije nikakva tajna da Bosna i Hercegovina poprilično izgleda dezorjentisano. Ona jeste takva, upravo zbog ovih stvari koje sam maločas spomenula. Za četiri godine željela bih da vidim državu koja je prijateljski raspoložena prema svakom svom građaninu, prema svim svojim narodima i ostalima koji tu žive. Prijateljski nastrojena znači da neće biti Bosne i Hercegovine koja će blokirati bilo koji važan projekat, važan za bilo koji narod, važan za bilo koga ko živi u Bosni i Hercegovini, bilo koji entitet.
RSE: Kakvi će biti Vaši ciljevi u spoljnoj politici Bosne i Hercegovine, kakav je Vaš odnos prema ulasku BiH u NATO, odnos prema ukrajinskoj krizi i nekim paralelama koje se vuku prema situaciji na Balkanu?
Cvijanović: Ja mislim da mi treba da budemo dio globalnog svijeta, ali isto tako moramo da budemo racionalni, da smatramo i da razumijemo da ni prema kome ne treba da imamo bilo kakav neprijateljski stav. Dakle, ukoliko je interes jednog naroda ili jednog entiteta da ima čvrstu saradnju sa nekom državom, onda to treba da bude podržano i od ostalih, ali ne na štetu, i mnogo je važno da to zapamtimo, ne na štetu bilo koga drugog. Kad je u pitanju ulazak u NATO, mi smo se kao politička partija davno izjasnili šta mislimo o tome - to je odluka koju treba da donese narod. Kad je u pitanju pokušaj da se povuku određene paralele između Ukrajine i Bosne i Hercegovine, ja ih ne povlačim. Kad mi kaže neko: 'ukrajinski scenario'. Pa mi ovdje čitav niz godina imamo na sceni nešto što se zove bosanskohercegovački scenario. On je već previše komplikovan, dakle, ne treba imati dodatne komplikacije. Ne vidim tu vezu i ne želim da je vidim.
RSE: Kakav je uticaj religije na politiku u Bosni i Hercegovini, koliko je Bosna i Hercegovina sekularna država?
Cvijanović: Mislim da ima religija, to je naprosto tako, još od rata pa na ovamo, u ovoj novoj, dejtonskoj BiH, ali ne mislim da ima presudnu ulogu u smislu da je religija ta – ja govorim o Republici Srpskoj sada – koja će definisati političke korake neke institucije. Nipošto to nije tako. Mi prosto imamo dobru saradnju sa vjerskim zajednicama. Ja mislim da vjerske zajednice mogu da naprave puno toga, da kažem, na duhovnom izrastanju svih naroda u Bosni i Hercegovini, ukoliko je, naravno, ta saradnja ograničena samo na čistu saradnju, da svako radi svoj dio posla.
RSE: Ekonomski i socijalni pokazatelji nisu dobri. Šta uraditi da se oblast ekonomije poboljša, šta se može prvo uraditi?
Cvijanović: Mislim da se treba stvarati ambijent za svakog investitora. I za domaćeg. Možda je čak i mnogo važnije da stvorite ambijent da domaća privreda može da pokaže svoju inicijativnost i da može svaka ideja koja je ekonomskog i privrednog karaktera da bude podržana adekvatno od strane institucija. Dakle, nemam tu neka velika očekivanja o velikom ulivu stranih investicija, zato što Bosna i Hercegovina naprosto nije uspjela sve ove godine da pošalje o sebi poruku kao mjestu koje jeste dobro za investiranje, zato što ni mi to nismo vjerovatno svi zajedno dovoljno uradili. Druga stvar je što iz Bosne i Hercegovine, nažalost, uvijek odlaze neki loši izvještaji. Čitav niz godina imate međunarodne organizacije koje su jako voljele da pišu loše o Bosni i Hercegovini, a nisu nikada voljele da kažu koji su to pomaci napravljeni.
RSE: Koje je Vaše viđenje kako bi se moglo uticati na rješenje problema korupcije?
Cvijanović: Došlo je do uspostavljanja i formiranja različitih tijela koja su veoma značajna za borbu protiv korupcije. Pa pogledajte u okruženju, ista stvar se dešava, prave se takva tijela. Ali, da biste bili efikasni u borbi protiv korupcije, nije dovoljno da imate samo institucionalnu postavku i da vi kao institucija želite da reagujete. Vi morate da imate i nekoga ko je s druge strane, ko će vas uputiti i ukazati na određenu koruptivnu radnju.
