Mladen Ivanić, kandidat Saveza za promjene za srpskog člana Predsjedništva BiH, odgovara na pitanja kakvu BiH želi vidjeti u naredne četiri godine, kako oporaviti bh. ekonomiju, kako se boriti protiv korupcije, te koji to trebaju biti prvi koraci u vanjskoj politici BiH.
RSE: Gospodine Ivaniću, ako budete izabrani za člana Predsjedništva BiH, šta je to što biste prvo uradili i koji su to Vaši strateški ciljevi?
Ivanić: Prvo što bih uradio – postigao bih dogovor sa ostala dva člana Predsjedništva da nikada do kraja mandata ne izlazimo u javnost sa svađama, nego da izlazimo u javnost samo kad se o bitnim stvarima dogovori. Svađati se iza zatvorene scene se možemo koliko god hoćemo, ali u javnost izlaziti isključivo sa pozitivnim elementima. I drugo što bih odmah uradio kada bih preuzeo dužnost bio bi potpuni zaokret u međunarodnoj politici, bio bih puno aktivniji u javnoj sceni na međunarodnom nivou nego što su to bili dosadašnji članovi Predsjedništva.
RSE: Kakvu Bosnu i Hercegovinu vidite danas, a kakvu biste voljeli da vidite za četiri godine?
Ivanić: Danas vidim Bosnu i Hercegovinu siromašnu, posvađanu, bez vizije, sa puno depresivnih ljudi, sa puno pesimizma i osjećaja potpunog beznađa. Za četiri godine vidim je manje-više u istom ustavnom uređenju, jer mislim da nije realno da se ono promijeni, ali sa shvatanjima i ljudi i političara da je to realnost i da kompromise pametni ljudi mogu postići u svakom sistemu.
RSE: Znamo kakva je uloga Predsjedništva BiH u vanjskoj politici. Koji su Vaši neki strateški ciljevi u toj oblasti, na primjer u odnosu prema NATO-u, prema ukrajinskoj krizi i paralelama koje se povlače u odnosu prema balkanskoj situaciji.
Ivanić: Interes Bosne i Hercegovine je da bude dobar partner svim bitnim silama u svijetu. Ja ne mislim da se Bosna i Hercegovina treba opredjeljivati za jedne ili druge, i ne mislim da od nje to nešto presudno zavisi. Ja mislim da Bosna i Hercegovina treba da bude dobra i sa Moskvom i sa Briselom. Što se NATO-a tiče, ja smatram da članstvo u NATO-u može biti rezultat samo regionalnog pristupa. Nije realno očekivati od bilo kog srpskog političara da glasa za ulazak u NATO dok Srbija ne bude u NATO-u. A onog trena kad Srbija bude u NATO-u, ja ne vidim nijedan razlog zašto bi bilo ko određivao referendum u tom slučaju, ja sve govorim kao srpski član Predsjedništva, ja mislim da su ispunjeni svi uslovi da i Bosna i Hercegovina bude.
RSE: Koliko je Bosna i Hercegovina sekularna država? Kako komentarišete Vi odnos vjere i politike kod nas?
Ivanić: Mislim da je u ratu evidentno bila prevelika bliskost politike i religijskih zajednica. Mislim da je nakon rata to počelo da pada, mislim da je jako palo, posebno kad je u pitanju Srpska pravoslavna crkva, nešto malo manje, ali još uvijek dosta bitno kad je u pitanju Katolička, najmanje dok je Cerić bio reis, u Islamskoj vjerskoj zajednici. Dolaskom novog reisa, i Islamska vjerska zajednica se izvukla iz politike, i ja mislim da je to ohrabrujuće.
RSE: Prema svim ekonomskim parametrima Bosna i Hercegovina je na dnu evropske ljestvice. Šta se može uraditi da tako više ne bude, a kako zaposliti mlade ljude?
Ivanić: Mora doći do značajnog rasterećenja privrede. U Bosni i Hercegovini poreska opterećenja su među najvećim u regionu. Zabrinjavajuće su izjave 70 posto stranih investitora koji su rekli da, kad bi ponovo odlučivali, ne bi investirali u BiH. To je strašan podatak, to je jako zabrinjavajući podatak koji upućuje na to da ti ljudi jednostavno ne mogu da shvate prostor u kome se nalaze i ovakvu potpunu neodgovornost. Ja mislim da je to i posljedica lošeg imidža Bosne i Hercegovine, i zato mislim da Predsjedništvo mora napraviti ambijent dogovaranja i sporazuma, nikako sukoba, i da bi to onda moglo imati pozitivne efekte na nove investicije u BiH.
RSE: Ne možemo a da se ne osvrnemo i na pitanje korupcije, koja je definitivno najopasnija bolest ovog društva. Šta se po tom pitanju može uraditi?
Ivanić: Puno stvari. Prvo, mislim da treba osnovati agenciju za borbu protiv korupcije, ali ne po političkoj liniji, nego istinski, od institucija tipa Transparency International, tipa domaćih institucija koje se bore protiv korupcije, tipa uglednih novinara koji rade istraživačko novinarstvo, otkrivaju afere. Mislim da ta agencija mora biti neka vrsta od ugleda, ono što je svojevremeno u Srbiji radila pokojna gospođa Barać. To su stvari iza kojih treba stati. To je jedno. Drugo, treba donijeti čitav niz zakona. Treba raditi zakon o sukobu interesa, koji je bio prije, koji je ova vlast ukinula i onda otvorila vrata nepotizmu u zapošljavanju, i korupciji u krajnjoj liniji. Treba stvoriti ambijent da pravosuđe radi svoj posao.
