Kandidat Stranke pravdene politike za člana Predsjedništva BiH Goran Zmijanjac odgovara na pitanja kakvu BiH želi vidjeti u naredne četiri godine, kako oporaviti bh. ekonomiju, kako se boriti protiv korupcije, te koji to trebaju biti prvi koraci u vanjskoj politici BiH.
RSE: Gospodine Zmijanjac, ako budete izabrani za člana Predsjedništva BiH, koji bi to bili vaši prvi potezi i koji su strateški ciljevi?
Zmijanjac: Prvi potez je vraćanje dejtonskog ustava na sto u kabinetu Prdsjedništva BiH. A strateški ciljevi su razvijanje odnosa prvenstveno sa susjedima. Naravno da se ne nadam baš brzom postizanju kompromisa, ali pošto je moja struka i posvećen sam izuačavanju političkih sistema, mislim da s punim pravom mogu, sa kolegama koje će predstavljati bošnjački i hrvatski narod, dam doprinos i da radim na akomodaciji politike u BiH, a ona počinje iz Predsjedništva kao zajedničkog kolektivnog predsjednika države, na akmodaciji konsocijativne demokratije.
RSE: Kakvu BiH vidite danas, a kakvu biste voljeli da je vidite za četiri godine?
Zmijanjac: Dans je vidim punu antagonizama - ne možemo pobjeći od te ocjene. Mislim da možemo taj antagonizam za četiri godine pretvoriti u pesrpektivu BiH, i volio bih da nakon četiri godine ostavimo nešto što se zove postignuti bazični konsenzus tri naroda da bismo se zaista okrenuli ozbiljnom radu.
RSE: Koji bi bili vaši ciljevi u spoljnoj politici - znamo kakva je uloga Predsjedništva kada je u pitanju spoljna politika BiH? Kako vi gledate odnos prema pitanju ulaska BiH u NATO? Kakav je vaš pogled prema ukrajinskoj krizi i prema paralelama koje su vuku prema prostoru Balkana?
Zmijanjac: Moj prvi put bi bio u Beograd, poslije Beograda bih posjetio Moskvu kao član Predsjedništva BiH, poslije Moskve bih posjetio Brisel, pa onda Vašington, ukoliko se ukaže prilika. I tim bih redom i razvijao odnose na međunarodnoj političkoj sceni. A ovo što ste pomenuli Ukrajinu prethodno - svjestan činjenica da je BiH bila uvijek na vjetrometini, nadam se da smo došli do zrelosti da upravo demilitarizacijom BiH postane pošteđena, jer sve što se u našem okruženju i na evropskom kontinentu dešavalo, bh. narodi Srbi, Hrvati i Bošnjaci su skupo plaćali. Nadam se da nam je sazrela svijest da se okrenemo stvaralaštvu i bilo bi dobro da budemo mimo tih procesa.
RSE: Kako biste prokomentarisali odnos religije i politike u BiH? Koliko je BiH zapravo sekularna država?
Zmijanjac: Ne možemo govoriti o sekularnosti BiH zbog prisutnosti tri vjere - tri nacije, tri religije. Naravno da je To je uređeno zakonima entiteta i da je različita prisutnost stepena sekularizacije na prostoru BiH. Ima određenih prostora, to prepoznaju svi ljudi koji bolje poznaju BiH, gdje imamo i vjerskih službenika i pripadnika određenih konfesija koji imaju određenih političkih ambicija iz tih konfesija, ali ja o tome ne bih govorio. Mislim da bismo o tome otvorenije trebali svi zajedno razgovarati.
RSE: Svi parametri govore o tome kako je ekonomija u BiH na najnižoj ljestvici u cijeloj Evropi. Kako vi gledate na taj problem i šta je to što bi prvo moglo da se uradi da se takva situacija promijeni?
Zmijanjac: Incirao bih sa predstavnicima druga dva naroda, vrlo kolokvijalno, kresanje budžeta, uštede. Svjesni smo da BiH ima mnogo agencija koje ničemu ne služe, rezultate nikakve ne vidimo. Svjesni smo činjenice da BiH 3,8 miliona stanovnika, u pitanju je naravno procjena, ima 76.000 zaposlenih ljudi u javnim službama, za razliku od Švajcarske, jedne vrlo stabilne i prosperitetne zemlje koja ima samo 20.000 zaposlenih ljudi u javnim službama iako ima jako komplikovan politički sistem, slično BiH, sa 26 kantona itd. Sigurno je da te neke inicijalne ideje treba da krenu iz Predsjedništva.
RSE: Znamo koliki problem predstavlja korupcija u BiH. Kako vi gledate na to i šta je to, po vama, što bi doprinijelo rješavanju problema korupcije?
Zmijanjac: Vidite koliko ima nepotizma u RS-u. Pretpostavljam da nije ništa bolja situacija ni u Federaciji. Nepotizam, zapošljavanje po porodičnim linijama, kumskim linijama. Partije su uzele sebi privilegiju, što je, ne želeći da vrijeđam bilo koji sistem, poznato iz jedne države gdje kažu da nakon izbora mnoge privilegije su partijski plijen. Mi ne želimo u situaciji pravedne politike da to bude u BiH, posebno u RS-u, i mislimo da je početak priče razbijanje tog partitokratskog sistema koji je zamijenio i demokratiju i institucije i zakon. Mi ne želimo da rješavamo oboljenje, mi želimo da ga spriječimo u korijenu. I to je naš originalni pristup. Počećemo od borbe protiv partitokratije.
