Adil Žigić, nezavisni kandidat za člana bošnjačkog člana Predsjdništva BIH, odgovara na pitanja kakvu BiH želi vidjeti u naredne četiri godine, kako oporaviti bh. ekonomiju, kako se boriti protiv korupcije, te koji to trebaju biti prvi koraci u vanjskoj politici BIH.
RSE: Gospodine Žigić, ukoliko budete izabrani za člana Predsjedništva BiH, što ćete prvo raditi i što će biti vaš strateški cilj?
Žigić: Boriti se protiv sistemske korpucije u ovom društvu koja je uzela toliko maha da je to praktično rak rana na tijelu BiH. To će biti prioritet. A druga stvar, imaću jedan pošten odnos prema narodu. Da ne ponavljam, svi kažu da su to evroatlantske integracije, primicanje NATO paktu. To bi okvirno bili strateški principi vanjske politike koji su potpisani i usvojeni 2003. godine, dakle one nadležnosti Predsjedništva. Funkcija Predsjedništva je više ceremonijalna, ali se može autoritetom i kroz animiranje mnogo toga uraditi.
RSE: Kakvu BiH vidite sada, a kakvu za četiri godine?
Žigić: Sada BiH vidim kao dejtonsku BiH, sa njenim ustavom. A za četiri godine BiH vidim drugačijom pošto se sljedeće godine navršava 20 godina od potpisivanja Dejtona, te će vjerovatno i Dejton možda imati neke dorade, eventualno neka poboljšanja da bi koliko-toliko narod u BiH bolje živio. Ono što će međunarodna zajednica odrediti, na to ne možemo uticati, ali mi možemo da napravimo ovdje ambijent da privučemo strana ulaganja i obezbijedimo običnim ljudima, odnosno građanima BiH da žive bolje. To bi bio okvirno moj zadatak, odnosno kako vidim BiH za četiri godine.
RSE: Koliko je BiH sekularna država i kako gledate na odnos između religije i politike u zemlji?
Žigić: Državni poslovi trebaju biti odvojeni od religije. Ali isto tako religija je slobodna stvar svakog pojedinca – neka on uživa i nek se ispovijeda na način koji mu nalaže njegova religija. A državni poslovi bi trebali zaista biti odvojeni, mada u ovom trenutku ni na jednom prostoru ex Jugoslavije nije tako stanje, jer religija ima dosta uticaja na politička dešavanja i na političke odluke. Na sve što se dešava u državi ima religija uticaja. Mislim da bi to trebalo smanjiti u racionalnoj mjeri gdje bi državni organi, institucije, legalne državne vlasti mogli da rade komotno - naravno, ništa ne smetajući religiji da ona radi svoj posao i da obavlja onu misiju za koju je ona predviđena, a to je duhovna snaga naroda, a mi smo žedni te duhovne snage naroda i svega onoga što religija daje nama u zadatak.
RSE: Prema svim ekonomskim parametrima, BiH se nalazi na dnu ljestvice. Što uraditi na tom području i kako zaposliti mlade?
Žigić: Mi moramo u BiH, prije svega, stvoriti ambijent za strana ulaganja. A to je sigurnost. Sigurnost je u nadležnosti Predsjedništva. Bez sigurnosti nema ulaganja, a bez ulaganja nema sigurnosti, tako da je pitanje svih pitanja stvoriti klimu u BiH za strana ulaganja. Kad strana ulaganja dođu ovdje i privreda krene naprijed, sve ostale stvari će se rješavati po principu domina. Dakle, sve će lakše biti. Ukoliko se ne stvori ambijent za ulaganje, strani ulagači neće da daju svoj novac tamo gdje je ishod svega toga neizvjestan. Prema tome, pitanje svih pitanja je stvoriti ambijent u kome strana investicija i strani kapital trebaju doći u BiH.
RSE: Jedan od problema je svakako i korupcija. Što uraditi na tom području?
Žigić: Mora se stati na kraj toj sistemskoj korupciji iz razloga što ona direktno utiče na život i rad običnih ljudi i države u cijelosti – da ona, ustvari, krene prema jednom lošem ili boljem smjeru. Mi ne smijemo biti crna rupa na Balkanu, moramo se primicati evroatlantskim integracijama. Ali s ovim načinom rada nećemo moći zato što imamo tog raka poganca, tu sistemsku korupciju, koju mora jednog dana neko da zaustavi. Evo sada građani imaju priliku 12. oktobra da izađu na izbore i da svojim glasovima izaberu novo rukovodstvo, nove ljude, nove face, one koji imaju dobru namjeru prema državi BiH - i da stave nju ispred ličnih interesa. I tako bi bio riješen problem. Posebno ističem činjenicu da trebamo dati šansu omladini koja bi krenula naprijed - jer mladi nisu bremeniti i opterećeni nekim stvarima. To su nove generacije. Mislim da bi ovi stari trebali pustiti omladini da vodi ovu državu.
